Na današnji dan: 31. svibnja

Penkala patentirao svoje nalivpero s čvrstom tintom
Na današnji dan 1907. Godine Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom. Začetak je to današnje kemijske olovke, koja se u kolokvijalnom govoru često naziva penkala po svom izumitelju.

Izdana prva priča sa Sherlockom Holmesom
Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio upravo na današnji dan 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.

Eiffelov toranj otvoren za posjetitelje
Eiffelov toranj je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje u svibnju 1889. Toranj je visok 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. U vrijeme njegove gradnje povodom Svjetske izložbe 1889., toranj je zamijenio Washingtonski spomenik, koji je do 1932. bio najviša građevina na svijetu. Eiffelov toranj je najviša građevina u Parizu.

U more porinut Titanic
RMS Titanic je putnički brod koji je 1912. g. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine, potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews. Gradnja Titanica započela je 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269, a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Imao je 30,000KS s tri glave i bio je parobrod. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je “najsigurniji brod”.

Osnovan Ford Motor Company
Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu 1903. godine. Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo jeftinije sklapanje automobila i veću pouzdanost. U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Mackovoj aveniji u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača. Upravo na današnji dan 1927. posljednji Fordov Model T pušten je s proizvodne trake nakon što je proizvedeno 15,007,003 vozila.

Karl Adolf Eichmann osuđen na smrt i obješen
Karl Adolf Eichmann (1906.-1962.), njemački je ratni zločinac. Od 1933. godine bio je SS-ovski dužnosnik, a od 1939. godine šef odjela IV B 4, sa zadatkom provođenja totalnog uništenja Židova u cijelo okupiranoj Europi. Jedan je od glavnih organizatora i izvršitelja ovog genocida, u kojem je oko 6 milijuna muškaraca, žena i djece strijeljano, obješeno ili masovno otrovano u plinskim komorama. Oko 400.000 Židova poslano je u plinske komore po izravnoj Eichmannovoj zapovjedi. Hvalio se da je pobio pet miljuna Židova. On je kreirao politiku “krajnjeg rješenja” tzv. židovskog pitanja. Otac je i glavni izvršitelj strahota Holokausta. Studirao je židovstvo, istodobno postajući antisemit. Poslije Drugog svjetskog rata krio se većinom u Argentini. Iako je živio pod drugim imenom, uhvatili su ga 1960. godine pripadnici izraelske tajne službe Mossad. Na suđenju u Jeruzalemu 31. svibnja 1962. osuđen je na smrt i obješen. Nije doživio 57. rođendan, kako mu je jedna Ciganka davno prorekla.

Rođen René Descartes
1596. godine rođen je René Descartes, francuski filozof i znanstvenik.

Rođen Joseph Haydn
1732. godine rođen je Joseph Haydn, austrijski skladatelj i kompozitor.

Rođen Nikolaj Vasiljevič Gogolj
1809. godine rođen je Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski književnik.

Rođen Richard Chamberlain
1935. godine rođen je Richard Chamberlain, američki glumac.

Preminuo Vatroslav Lisinski
1854. godine preminuo je Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj. Životni put i djelo hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog najuže su vezani s ilirskim pokretom. Na poticaj svog prijatelja Alberta Štrige Lisinski je još 1841. skladao pozdravnu pjesmu Ljudevitu Gaju. Prigodna zborska pjesma Prosto zrakom ptica leti kao i druge budnice Vatroslava Lisinskog naišle su na veliko oduševljenje iliraca. Međutim, vatreni domoljubi nisu se zadovoljavali samo manjim skladbama već su od Lisinskog tražili nacionalnu operu po uzoru na Ivana Susanjina ruskog skladatelja Mihaila Glinke. Neumorni Alberto Štriga, student iz Križevaca, pronašao je odmah libreto i Lisinski je godine 1843. počeo rad na svojoj prvoj operi “Ljubav i zloba”. Praizvedba je održana 28. ožujka 1846. godine. (www.icv.hr, mh)