Na današnji dan: 24. lipnja

U Međugorju se ukazala Blažena Djevica Marija
1981. godine po prvi se put u malom hercegovačkom mjestu Međugorju ukazala Blažena Djevica Marija. Na današnji dan šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestili su o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju. Kako su se izvješća o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih marijanskih svetišta.

Epidemija plesne kuge u Aachenu
Njemački grad Aachen 1374. godine postao je poprištem jedne od prvih zabilježenih epidemija tzv. ‘plesne kuge’. Stanovnici grada, prema nekim izvorima, njih do tisuću, kroz nekoliko su tjedana nekontrolirano plesali, odnosno skakali i divljali gradskim ulicama nerijetko vrišteći uslijed proživljavanja raznih vizija i halucinacija. S plesom nisu prestajali do potpune iznemoglosti, a u nekim slučajevima i smrti. Ovaj kako je kasnije utvrđeno sociološki fenomen, u ono je vrijeme nazivan ‘plesom Svetog Ivana’, vjerojatno jer se pojavio na blagdan Sv. Ivana Krstitelja koji se obilježava na današnji dan, te ‘prokletstvom Sv. Vita’ koji prema legendi ljude kažnjava nekontroliranim plesom. Današnja znanost ovaj fenomen naziva choreomania, a iako za njega nema jasnog objašnjenja pretpostavlja se kako je uzrokovan masovnom histerijom. Većini slučajeva epidemija ‘plesne kuge’, koja se u Europi pojavljivala između 14. i 18. stoljeća, a dobro je dokumentirano sedam među kojima se najpoznatiji onaj iz Strasbourga tijekom 1518., često su prethodili periodi vrlo nepovoljnih životnih uvijeta. Ratovi, siromaštvo, glad, bolesti, prirodne i druge nepogode, kao i razna praznovjerja i religijske legende odnosno strah od iracionalnog (epidemije su se često pojavljivale na hodočasničkim rutama), imale su vrlo jak utjecaj na kolektivnu svijest i ponašanje ljudi onog vremena. Epidemiju su pokušali objasniti i masovnim ergotizmom – trovanjem u srednjem vijeku poznatim pod nazivom ‘vatra Svetog Ante’, koje je uzrokovano pljesnima na raži, koje sadrže lisergičnu kiselinu (iz koje se derivira lisergična dietilamidna kiselina – LSD). No, ta je teorija odbačena zbog masovnosti pojave i činjenice da su efekti trajali predugo i bili netipični za taj oblik trovanja.

Oformljena prva masonska loža
Jedna od najstarijih svjetskih bratovština, Slobodni zidari, poznatiji kao Masoni (od eng. Free Masons), oformljeni su 1717. godine kada su četiri londonske lože stvorile veliku ložu za London i Westminster, koja je šest godina kasnije postala Velika loža Engleske. Ta Velika loža je ‘majka’ svih Slobodnih zidara svijeta i od nje su potekle sve priznate Velike lože. Srednjovjekovni cehovi zidara izvorno su bili udruge kamenorezaca, ali su u Engleskoj za vrijeme Reformacije počeli u članstvo primati bogataše i ljude na važnim društvenim položajima. Zidarski su cehovi postepeno postajali udruge ljudi posvećenih općim idejama kao što su bratstvo, jednakost i mir pa su i njihovi sastanci postajali više društvena nego poslovna okupljanja. Bratstvo se, već odavno izgubivši zidarsko članstvo, počelo širiti diljem Europe i svijeta i privlačiti sve veći broj vrlo utjecajnih ljudi te je, logično, počelo imati sve veći utjecaj na politiku, gospodarstvo i druge bitne aspekte društvenog života. Zbog ideje vjerske tolerancije i osnovne jednakosti svih ljudi, te stava da je Slobodno zidarstvo svojim obvezujućim načelima i vjerskom prirodom (bratstvo drži da je vjeroispovijest osobna stvar pojedinca) uzurpiralo isključiva prava crkve, brzo je došlo do sukoba s Katoličkom Crkvom, a uskoro i optužbi za prakticiranje sotonizma, te raznih drugih na temelju čega brojni mitovi o Masonima žive i danas. Tako barem tvrde sami članovi bratstva među kojima su bile nebrojene poznate povijesne ličnosti, od kraljeva i plemića, preko umjetnika do političara i poslovnih ljudi. Sumnjama i legendama o Masonima uvelike je pridonijela, a i dalje pridonosi činjenica kako su neki od njihovih rituala i djelatnosti tajni što sami članovi, objašnjavajući kako se radi o pukoj simbolici, odbacuju i tvrde kako je njihov rad transparentan i orijentiran na razne oblike humanitarne djelatnosti.

Započela uvodna faza bitke kod Somme
Tjedan dana dugim uvodnim artiljerijskim bombardiranjem njemačkih linija 1916. godine započela je uvodna faza bitke na rijeci Sommi u sjevernoj Francuskoj, koja je trajala sve do 18. studenoga. Snage Antante odlučile su se za ofenzivu kako bi odvukle njemačke snage iz bitke za Verdun gdje su saveznici trpili velike gubitke. Početak zajedničkog napada na 19 kilometara dugu njemačku liniju bio je planiran za 25. ili 27. lipnja, no zbog lošeg vremena je prebačen na 1. srpnja, a uvodno tjedno bombardiranje trebalo je poslužiti za slabljenje Nijemaca. Njemačka obavještajna služba doznala za napad (nisu znali točan datum) pa su linije dodatno utvrđene novim rovovima i bunkerima zbog čega je savezničko bombardiranje imalo slabog efekta. Na samom početku napada 1. srpnja malo iza 7:30 sati, Irci i Britanci napali su sela La Boisselle i Beaumont Hamel, ali su desetkovani strojničkom vatrom. Između ta dva sela nalazi se šuma Thipval koja je dijelu savezničkih divizija omogućila relativno siguran pristup njemačkim linijama, no i na tom području je pružen žestok otpor pa su usprkos zauzimanju dijela neprijateljskih rovova Britanci i Irci pretrpili teške gubitke. Za to je vrijeme trajao napad i na jugu gdje su Britanci i Francuzi s promjenjivom srećom i gubitcima zauzeli nekoliko kilometara bojišnice u dubinu. Do kraja kolovoza gubici su na obje strane bili vrlo visoki pa su saveznici na bojište poslali tenkove koji su na Sommi doživjeli svoju svjetsku ‘premijeru’. Ta primitivna vozila bila su spora, bučna, krhka i nepouzdana, a kada ih je 13. rujna u napad krenulo oko 50, sedam se pokvarilo, 17 je uništilo ili je zapelo, no 25 ih je uspješno napredovalo. Neki su bili uništeni od granata, ali su mnogi zauzeli ciljeve za manje od pola sata što je, uzme li se u obzir udaljenost cilja, brzina tenka i prisustvo neprijatelja, bio izvanredan uspjeh. Tenkovi su znatno pridonijeli savezničkom napadu, a na kraju serije bitaka ovog ‘malog u velikom ratu’, zauzeta su 193 km2 teritorija, no cijena je bila katastrofalna. Poginulo je oko 415 tisuća Britanaca i kolonijalnih vojnika, 195 tisuća Francuza i više od pola milijuna Nijemaca što Sommu čini najkrvavijom bitkom Prvog svjetskog rata.

Dubrovačka republika kupila istočni dio Konavala
1419. godine Dubrovačka Republika kupila od Bosne istočni dio Konavala.

Održan Energetski samit u Zagrebu
2007. godine u Zagrebu je održan Energetski samit jugoistočne Europe

Rođen Ivan od Križa
Katolički svetac i mistik Ivan od Križa, crkveni naučitelj, pisac i obnovitelj karmelićanskog reda, jedan od najvećih španjolskih pjesnika čije se pjesme Mrkla noć duše i Duhovne kantikle zbog bogate simbolike i stila uvrštavaju u najbolje pjesme španjolske književnosti, rođen je u Fontiverosu 1542. godine.

Rođen Roy O. Disney
Suosnivač Disney Studiosa i Walt Disney Companya, Roy O. Disney, manje poznati brat crtača Walta Disneya, generalni direktor, predsjednik tvrtke i predsjednik glavnog odbora tvrtke kojega je Walt vjerojatno zbog manjka kreativnosti jer nikada nije crtao zvao svojim ‘idiotskim nećakom’, ali vrlo zaslužan za uspješan rad tvrtke i otvaranje Disney Worlda, rođen je 1893. godine u Chicagu.

Rođen Peter Weller
Američki glumac, redatelj i predavač Peter Weller, najpoznatiji po glavnoj ulozi u prva dva dijela filmskog serijala RoboCop, a zapamćen i po nastupima u filmovima Butch and Sundance: The Early Days, A Killing Affair, Leviathan, Naked Lunch, Screamers, Dark Prince: The True Story of Dracula, Undiscovered, Prey i drugima, rođen je u Stevens Pointu u Wisconsinu 1947. godine.

Rođen Iain Glen
Škotski kazališni i filmski glumac Iain Glen, dobitnik nekoliko europskih filmskih nagrada zapamćen po ulogama u filmovima Gorillas in the Mist, Fools of Fortune, Silent Scream, Mararia, Beautiful Creatures, Lara Croft: Tomb Raider, Darkness, Resident Evil: Apocalypse i Extinction, Kingdom of Heaven, te brojnim drugima, rođen je 1961. godine u Edinburghu.

Rođen Richard Kruspe- Bernstein
Njemački glazbenik Richard Kruspe-Bernstein, osnivač i vodeći gitarist Rammsteina, svjetski popularnog benda koji svoji stil opisuje kao ‘Neue Deutsche Härte’, veliki obožavatelj još jedne legendarne grupe Kiss, a uz Rammstein član bendova Emigrate i First Arsch, rođen je u Wittenbergeu u Istočnoj Njemačkoj 1967. godine.

Preminuo Dimitrije Demetar
1872. godine preminuo je Dimitrije Demetar, pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik. Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba i Porin te drame Dramatička pokušenja I. (1838.) i Dramatička pokušenja II. (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u Zagrebu i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novogrčkome, a nakon povratka sa studija aktivno se uključuje u preporod i piše hrvatskim jezikom. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)