Na današnji dan: 25. lipnja

Sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske
Hrvatski Sabor, tada pod službenim imenom Sabor Republike Hrvatske, 1991. godine je donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalosti Republike Hrvatske, efektivno proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Na to ga je, prema Ustavu Republike Hrvatske, obvezao rezultat referenduma održanog 19. svibnja iste godine, na kojem se 93,94% birača izjasnilo za suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku. 25. lipnja od 2001. se obilježava kao hrvatski Dan državnosti koji je ranije bio obilježavan 30. svibnja u u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990., što se danas obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora. Posredovanjem misije Europskih zajednica, na provedbu dviju saborskih odluka od 25. lipnja, prihvaćen je tromjesečni moratorij i to tzv. Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su odgođeni svi daljni postupci i akti. Međutim, jačanjem velikosrpske agresije na Hrvatsku, što je kulminiralo raketiranjem zgrade Banskih dvora u Zagrebu, tadašnjeg sjedišta predsjednika Republike, istekom posljednjeg dana tromjesečnog moratorija, Sabor je na sjednici održanoj u tajnosti (u prostorijama INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu) 8. listopada donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. Taj datum se, u spomena na donošenje Odluke o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ, slavi kao Dan nezavisnosti, odnosno dan kada je Republika Hrvatska i formalno postala nezavisna država.

Obilježava se Dan državnosti u Republici Hrvatskoj
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Odvila se bitka kod Little Bighorna
U američkoj saveznoj državi Montani, nedaleko od današnjeg mjesta Busby, 1876. godine odvila se bitka kod Little Bighorna, najslavnija bitka velikog rata sa Siouxima u kojoj je poraženu, odnosno anihiliranu 7. konjičku pukovniju, vodio general George A. Custer, dok su s druge strane stajala ujedinjena plemena Lakota, Sjevernih Šejena i Arapaha pod vodstvom poglavica Bika Koji Sjedi, Ludoga Konja i Galla. Nakon završetka Građanskog rata, kontroverzni general Custer bio je promaknut u čin general pukovnika i postavljen na čelo 7. konjičke pukovnije koja je uredovala na tzv. Indijanskom teritoriju gdje je počinila toliko zločina nad domorodačkim stanovništvom da je dva puta raspuštena. Ponovno je okupljena tijekom ‘zlatne groznice’ za potrebe zaštite tragača koji su nahrupljivali u Black Hills u Dakoti. Custer se 1876. našao na području Montane i blizu rijeke Little Bighorn neočekivano naišao na tabor Siouxa. Slavohlepan kakav je bio napravio je potez koji bi svaki vojnik pripisao potpunoj budali ili luđaku. Podcijenivši neprijatelja sa svojih nešto više od 550 vojnika podijeljenih u tri skupine napao je vjerojatno najveći do tada viđeni višeplemenski tabor u kojem je prema procjenama bilo oko 1.800 vrlo iskusnih ratnika odlučnih da obrane obitelji koje su bile s njima. Custerova suluda ‘hrabrost’ rezultirala je potpunim porazom u kojem su dvije manje skupine razbijene i otjerane, dok je njegova grupa od 264 vojnika, iz koje su se spasili samo oni koji su otišli prije bitke, potpuno zbrisana, a jedini preživjeli na mjestu finalnog obračuna ostao je konj jednog od kapetana po imenu Comache. Bitka kod Little Bighorna drugi je najteži poraz koji su plemena nanijela američkoj vojsci, ali na kraju je rezultirao strašnim odmazdama i konačnim slomom otpora petnaest godina kasnije.

Počeo rat dviju Koreja
Sjeverna Koreja je 1950. godine pokrenula iznenadni rat protiv svog južnog susjeda. Nakon jednoga graničnog sukoba sjevernokorejske snage, potpomognute navodnim kineskim dobrovoljcima i uz podršku SSSR-a, prešle su 38. paralelu i napale Južnu Koreju na čiju je stranu stao pet godina ranije osnovani UN koji je tražio povlačenje agresora. Sjeverna Koreja je zahtjev ignorirala što je rezultiralo dolaskom oružanih snaga UN-a na čiji se poziv odazvalo 16 zemalja članica koje su poslale vojsku, 41 zemlja je poslala vojnu opremu, hranu i druge zalihe, no SAD je u tome prednjačio sa sudjelovanjem od 90% u ukupnoj pomoći. Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga nisu dale prevagu niti jednoj zaraćenoj strani. Sjevernokorejske trupe uspjele su osvojiti Seoul, a američke i južnokorejske Pjongjang, no vojske su se nakon brojnih ofenziva i povlačenja zaustavile na jednom mjestu i držale borbenu liniju iznad 38. paralele gdje je vođen rat za strateške pozicije popularno nazvan Hilltop War.

S čela američkih snaga povučen general MacArthur
Tijekom 1951. godine s čela američkih snaga povučen je general MacArthur što je vjerojatno bio najvažniji potez rata jer je on zagovarao proširenje rata na Kinu i upotrebu ‘ostalih mjera’ (nuklearnog oružja), što je lako moglo biti povod Trećem svjetskom i to nuklearnom ratu. Nakon Staljinove smrti u ožujku 1953. sovjetski vođe pristali su na ranije odbačene mirovne prijedloge UN-a, a 27. srpnja 1953. potpisan je konačni sporazum čime je rat i službeno završio. Između dvije Koreje uspostavljena je 4 kilometra široka demilitarizirana zona, a obje strane su se obvezale da neće povećavati svoju vojnu moć. Rat u Koreji bio je jedan od najkrvavijih u povijesti. Ubijeno je više od milijun južnokorejskih civila, a više milijuna su ostali beskućnici. Statistike Sjeverne Koreje za civilna stradanja nema. Mrtvih, ranjenih ili nestalih savezničkih vojnika bilo je oko 580 tisuća, a na sjevernokorejskoj i kineskoj strani oko milijun i 600 tisuća.Sovjetski i predstavnici zemalja koje su se borile u ratu 1954. sastali su se u Ženevi, no nisu uspjeli sastaviti trajni mirovni plan, kao ni pitanje o ujedinjenju dviju Koreja koje su sporazum o međusobnom neupotrebljavanju sile potpisale tek 1991. no niti to, kako se iz današnjeg stanja vidi, nije jamac mira na korejskom poluotoku.

Rođen George Orwell
1903. godine, na današnji dan, rodio se britanski književnik i novinar George Orwell. Iako je tijekom života napisao priličnu količinu bitnih analiza i tekstova, u povijest je ušao romanom 1984., tmurnom vizijom budućnosti u kojoj vlade lažu, svakodnevno prepisuju povijest ispočetka i prate svaki korak svojih građana.

Rođen Vatroslav Mimica
Dvadeset godina iza Orwella rođen je Vatroslav Mimica, hrvatski filmski redatelj, glumac i producent koji je hrvatkoj kinematografiji ostavio nekoliko izvarednih djela poput Prometeja s otoka Viševice i Seljačke bune.

Rođen George Michael
1963. godine rođen je George Michael, hit pjevač čija je duga karijera počela u duetu Wham!. Tijekom dvadeset i pet godina karijere iznjedrio je mnoge hitove, da bi u zadnjim godinama postao poznatiji po lovljenju istomišljenika po javnim toaletima i neumornom duvanju.

Preminula Farrah Fawcett
2009. godine preminula je Farrah Fawcett, američka filmska glumica. Karijeru je započela krajem 60-ih godina u serijama “I Dream of Jeannie”, “Flying Nun” i “Partrids Family”.

Preminuo Michael Jackson
2009. godine preminuo je Michael Jackson, američki pop glazbenik. Debitirao je na profesionalnoj glazbenoj sceni s jedanaest godina kao član sastava Jackson 5. Solo karijeru započeo je 1971. godine dok je još uvijek bio član sastava. U kasnijim godinama, u javnosti je često nazivan “Kraljem popa”. Pet njegovih solo studijskih albuma jedni su od najprodavanijih glazbenih materijala na svijetu: Off the Wall (1979.), Thriller (1982.), Bad (1987.), Dangerous (1991.) i HIStory (1995.). Početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, postao je dominantna figura u popularnoj glazbi i prvi afroamerički zabavljač koji je stekao jaki publicitet na MTV-ju. Popularnost video spotova njegovih pjesama koji su prikazivani na MTV-ju kao što su “Beat It”, “Billie Jean” i “Thriller” − poznati po transformaciji video spota u umjetničku formu i promidžbeni alat pomoglo je relativno mladoj televiziji stjecanje ugleda. Video spotovi pjesama kao što su “Black or White” i “Scream” produžili su Jacksonovu popularnost i tijekom devedesetih. Sa scenskim nastupima i video spotovima, Jackson je popularizirao veliki broj fizički kompliciranih plesačkih tehnika kao što su robot i moonwalk. Njegov svojstven glazbeni zvuk utjecao je na mnoge hip hop, pop i moderne ritam i blues izvođače. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)