Na današnji dan: 18. srpnja

Rim se našao u plamenu
64. godine veliki antički grad Rim iznenada se našao u plamenu. Vatrena stihija trajala je šest dana i sedam noći i potpuno uništila devet od 14 gradskih četvrti. Nikada nije potpuno razjašnjeno da li se katastrofa desila slučajno, ili je, kako tvrde stare kronike, požar podmetnuo rimski car Neron, koji je optužio kršćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

Pape proglašeni nepogrešivima
Pape kroz povijest nisu uvijek opravdavali svoje mjesto među vjernicima, no nepogrešivost pape uvedena je tek na Prvom vatikanskom koncilu na današnji dan 1868. godine. Koncil je sazvao papa Pio IX, i to zbog rastućeg utjecaja racionalizma, liberalizma i materijalizma na filozofsko promišljanje svijeta tog vremena.

Izašla knjiga “Mein Kampf”
Vrijeme provedeno u zatvoru često se koristi za refleksiju i razmišljanje, iz čega obično nastaju knjige. Neke bolje, neke lošije, a ima i zastrašujućih. Nakon neuspjelog puča protiv Hindenburga, Adolf Hitler završio je u zatvoru i, nemajući pametnija posla, svoje je bolesne ideje diktirao u pero svom pobočniku Rudolfu Hessu. Od toga je nastao Mein Kampf, čije je prvo izdanje ugledalo svjetlo dana na današnji dan 1925. godine.

Otvoren prvi Disneyev zabavni park
Bilo je i vedrijih događanja na današnji dan. Jedan od zabavnijih dogodio se 1955. godine u kalifornijskom Annaheimu, gdje je službeno otvoreni prvi Disneyev zabavni park. I dalje ga se kolokvijalno naziva Disneyland, i jedini je od zabavnih parkova te kompanije kojeg je osobno dizajnirao čarobnjak animacije Walt Disney.

Osnovana tvrtka Intel
Najveća svjetska tvrtka za proizvodnju čipova za računala, Intel, osnovana je na današnji dan sada daleke 1968. godine u kalifornijskoj Santa Clari. Nakon početnih poteškoća i komplikacija, Intel je procvao kada je počeo proizvoditi procesore za x86 računala pokretana operativnim sustavom Microsoft DOS, a dolaskom Windowsa Intel je uspio pomesti konkurenciju u segmentu procesora.

Rođen Nelson Mandela
1918. godine rođen je Nelson Mandela, južnoafrički političar. Nelson Rolihlahla Mandela je prvi demokratski izabran predsjednik Južnoafričke Republike i prvi crnac koji je obavljao ovu funkciju (9. svibnja 1994. − lipanj 1999.). Karijeru mu je obilježila borba protiv apartheida. U mladosti je studirao pravo. Bio je aktivan u političkom pokretu za ostvarenje prava crne većine u Južnoj Africi. Godine 1961., bio je jedan od osnivača vojnog krila Afričkog nacionalnog kongresa koje je organiziralo sabotaže. Zbog ove aktivnosti, bio je optužen za terorizam, zbog čega je proveo 27 godina u zatvoru (1964. − 1990.). Poslije oslobađanja iz zatvora, ponovno se bavio politikom. Bio je poštovan zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima i zbog napora koje je uložio da ujedini Južnoafrikance, koji su vijekovima živjeli rasno i plemenski podijeljeni. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1993. godine, nagrade Saharov 1988. godine i mnogih drugih nagrada.

Preminuo Francesco Petrarca
1374. godine preminuo je Francesco Petrarca, talijanski pjesnik. Francesco Petrarca je mladost proveo u Avignonu, raskošnom sjedištu papinskoga dvora. Tu se na Veliki petak, 6. travnja 1327. zagledao u Lauru de Sade, i ostao joj zauvijek odan, pa i nakon njezine smrti, iako mu ona nije uzvraćala ljubav. Njoj u slavu piše pjesme, od kojih je izabrani dio skupio potkraj života u zbirku skromna naslova Rasute rime. Zbirka sadrži 366 pjesama, među kojima su najbrojniji soneti. Više nego povijest neuslišane ljubavi, Petrarkin je kanconijer ispovijest čovjeka koji se, živeći na izmaku srednjega vijeka, neodlučan lomio nad dilemom: kako uskladiti nove, prethumanističke ideale s tradicionalnom kršćanskom ideologijom, kako riješiti suprotnosti između zemaljske i nebeske ljubavi, između neodoljive težnje za srećom u ovom životu i iracionalnog straha od smrti i vječnog prokletstva. U Petrarkinu Kanconijeru sintetizirana su nastojanja i tendencije dugogodišnje tradicije. Na njega će se, kao u savršeni uzor, ugledati nebrojeni nastavljači i epigoni. Za života je bio cijenjen i poznat po latinskim djelima, a najviše po epu Afrika. Taj mu je spjev, u kojem je opjevao Drugi punski rat, pribavio najveće književno priznanje onoga doba, lovorov vijenac, kojim je 1341. svečano okrunjen na rimskom Kapitolu.

Preminuo Michelangelo Merisi da Caravaggio
1610. godine preminuo je Michelangelo Merisi da Caravaggio, talijanski slikar. Bio je začetnik baroknog slikarstva i prvi pravi slikar ovog pravca. Na umjetničku scenu Rima stupio je 1600. godine i otada je uvijek imao naručitelja i zaštitnika te dobro prodavao svoja djela, ali se i ponašao kao razmažena zvijezda. Koncem 16-tog i početkom 17-tog stoljeća u gradu Rimu nastajale su velike nove crkve i palače, te se javila potreba za velikim slikama kako bi se one ispunile. Crkvena protureformacija je vapila za autentičnom religijskom umjetnošću kao otporom Protestantizmu, za što se se umjetne odrednice aktualnog pravca manirizma pokazale neodgovarajuće. Caravaggiova novina bio je radikalan naturalizam koji je kombinirao s pažljivim psihološkim zapažanjima i dramatičnim, skoro teatralnim pristupom kjaroskurom – uporabom svjetla i sjene. Za života izrazito slavan i utjecajan, Caravaggio je skoro bio potpuno zaboravljen stoljećima nakon smrti. Tek je u 20-tom stoljeću prepoznat njegov utjecaj na razvoj zapadne umjetnosti. O njegovom utjecaju na barok, tajnik Paula Valérya, Andre Berne-Joffroy, je rekao: “Ono što započinje s Caravaggiovim djelima je jednostavno – moderno slikarstvo”. (www.icv. hr, mh; Fotografija: Wikipedia)