Na današnji dan: 1. srpnja

Republika Hrvatska postala 28. članicom Europske unije
Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
Pregovori o članstvu u Europskoj uniji podjeljeni su u nekoliko faza. Prva faza, analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s europskim propisima (tzv. screening) započela je nakon otvaranja pregovora (20. listopada 2005. godine), i trajala je godinu dana (završila je 18. listopada 2006.). Nakon screeninga, započeli su pregovori. Republika Hrvatska otvorila je sva poglavlja i već privremeno zatvorila njih trideset. Pregovori se fokusiraju na uvjete pod kojima će država kandidatkinja usvojiti, implementirati i izvršavati acquis communautaire (odnosno pravnu stečevinu Europske unije). Inače, o sadržaju pravne stečevine nema pregovora, jer se pregovori temelje na načelu da svaka država kandidatkinja tijekom pregovora mora usvojiti cjelokupnu pravnu stečevinu. Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. José Manuel Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Tu odluku je 24. lipnja iste godine podržalo i Europsko vijeće pozivajući na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine.[1] Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.
1. srpnja 2013. godine ciljani je datum ulaska u članstvo EU koji je predložila Komisija te koji stoji u Ugovoru o pristupanju. Republika Hrvatska danas je postala 28. članicom Europske unije.

Počela bitka kod Gettysburga
Pokraj američkog gradića Gettysburga u Pennsylvaniji 1863. godine započela je najkrvavija bitka Američkog građanskog rata. Nakon više od dvije godine krvavog sukoba južnjačka vojska generala Roberta E. Leeja u lipnju 1863. prešla je rijeku Potomac i krenula u napad na Sjever s oko 80 tisuća vojnika. Sjevernjački general Hooker znao je za južnjačke planove te im je, s vojskom od oko 110 tisuća vojnika, krenuo u susret s namjerom da zaštiti Washington i Baltimore. Tijekom manevriranja oko gradića Gettysburga došlo je do prvog susreta sjevernjačke konjičke prethodnice s 3. pješačkim korpusom južnjačke vojske nakon čega su obje strane krenule zauzeti položaje kraj Gettysburga. Sjevernjaci su, znajući da ne smiju dopustiti neprijatelju da zauzme strateška uzvišenja oko gradića, postavili svoju obranu i spremno dočekali prve južnjačke postrojbe omevši im strateške planove čime je završio prvi dan bitke. Tijekom drugog dana sjevernjaci su uspješno odbijali napade na svoje položaje, a uz malo sreće uspješno su zauzeli zadnje strateško uzvišenje na kojem su se susreli s južnjacima koji su na do tada nebranjeno brdo stigli u isto vrijeme pokušavajući napasti sjevernjačke položaje iz pozadine. Južnjačke snage tijekom drugog dana uspjele su probiti jedno sjevernjačko krilo, ali su brzo odbačeni te su drugi dan bitke završili potpuno neuspješno. Trećeg dana Lee je naredio napad na centar sjevernjačke obrambene linije koji je počeo žestokim topničkim bombardiranjem no u njemu nije znatno smanjen sjevernjački artiljerijski potencijal. Kada je oko 15 tisuća južnjaka krenulo u opći juriš na bojišnici širokoj tek oko 1.5 kilometara, bili su desetkovani artiljerijskom paljbom i primorani povući se na početne pozicije. Leejeva vojska bila je potpuno demoralizirana i slomljena, a sjevernjaci nakon tri dana bitke nisu imali snage za odlučujući protunapad pa je bitka završila neriješeno. Gubici su na obje strane bili golemi. Južnjaci su izgubili 3.908 vojnika, 18.735 bilo ih je ranjeno, a 5.425 zarobljeno dok je sjever izgubio 3.155 vojnika, 14.529 ih je bilo ranjeno, a 5.365 zarobljeno. Gettysburg je označio kraj južnjačke ofenzive i gubitak svake nade u okončanje rata odlučujućom pobjedom.

Globalno prihvaćen signal SOS
Signal SOS je 1908. godine globalno prihvaćen kao univerzalni poziv za pomoć. SOS je opis za međunarodni poziv u pomoć putem Morseove abecede (· · · – – – · · ·), a prvi je put prihvaćen od strane njemačke vlade u regulativi o radio uređajima donesenoj 1. travnja 1905. Svjetski prihvaćen standard postao je nakon potpisivanja zaključaka druge Međunarodne radiotelegrafske konvencije 3. studenoga 1906. koji su stupili na snagu na današnji dan 1908. godine. SOS je ostao pomorski poziv u pomoć do 1999. kada ga je zamijenio Global Maritime Distress Safety System (koji koristi brojne protokole i procedure), ali SOS je ostao priznat kao vizualni poziv u pomoć. Od početaka korištenja SOS se sastojao od trajnog odašiljanja sekvence tri-točke/tri-crte/tri-točke koje se ponavljaju bez razmaka među znakovima. U modernoj međunarodnoj Morseovoj abecedi SOS je još uvijek proceduralni signal (prosign), a pravilno se zapisuje s crtom iznad tri slova. U popularnoj uporabi SOS se povezuje s frazama kao što su ‘Save Our Seamen’ (spasite naše pomorce), ‘Save Our Ship’ (spasite naš brod), ‘Survivors On Shore’ (preživjeli na obali) i ‘Save Our Souls’ (spasite naše duše), no ti su izrazi u uporabu ušli mnogo nakon samog poziva u pomoć, a vjeruje se kako je razlog lakše pamćenje rasporeda slova.

U prodaju pušten prvi svjetski walkman
Multinacionalni korporacijski konglomerat Sony 1979. godine na tržište je pustio prvi svjetski walkman. Sedamdesete godine 20. stoljeća bile su vrijeme ‘Boomboxova’, velikih stereo kasetofona. Iako prenosivi, boomboxovi su bili poprilično teški i trošili puno struje. Ideja za izradu walkmana razvila se praktički u avionu, kada je tadašnji počasni predsjednik Sonyja zaključio da je mali TC-D5 stereo kasetofon pretežak za nošenje na čestim službenim putovima. Igrom slučaja u isto vrijeme kada su u Sonyju došli do ideje razvoja uređaja koji će moći reproducirati glazbu i biti dovoljno malen za praktično nošenje, njihov Research & Development odjel taman je dovršavao izradu malenih slušalica, H-AIR MDR3 koje su težile samo 50 grama, što je u usporedbi s drugim modelima bila prava minijaturizacija na djelu. Walkman, brend za koji su sigurno svi čuli, svoje ime je dobio zahvaljujući činjenici da je Toshiba već koristila ime Walky za svoju stereo liniju, u protivnome bi Walkman danas vjerojatno zvali Walky. Walkman je na kraju na tržište lansiran taman prije početka ljetnih praznika, pošto je ipak bio namijenjen mlađoj populaciji a pogotovo studentima. Cijena od 33 tisuće japanskih jena (oko 200 dolara) određena je, među ostalim i činjenicom da je Sony te godine slavio 33. godinu postojanja. Čim je stigao u prodavaonice Walkman je preokrenuo svijet naglavačke. U lipnju 1989., deset godina nakon lansiranja prvog modela, ukupni broj proizvedenih Walkman uređaja je prešao 50 milijuna, a 1992. dosegao je brojku od 100 milijuna. 1995. ukupna proizvodnja Walkman uređaja dosegla je 150 milijuna. Uključujući poseban model za petnaestogodišnjicu Walkmana, do danas je proizvedeno preko 300 različitih modela. Sonyjev Walkman je arhetip svih današnjih prijenosnih reproduktora zvuka, ali i slike i videa te ne čudi što je često zauzimao prva mjesta u proglašavanju najvažnijih gadgeta 20. stoljeća.

Rođen Gottfried Leibniz
Njemački znastvenik i diplomat Gottfried Leibniz, filozof, fizičar i matematičar koji je već s dvadeset godina objavio poznatu Dissertatio de arte combinatoria, djelo u kome se nalaze korijeni svim njegovim kasnijim radovima, veliki um koji je u svojim djelima postavio temelje povijesnih i pravnih znanosti, napravio prva dva rada o diferencijalom i integralnom računu, te se nebrojenim drugim djelima istaknuo kao jedan od najvećih umova u povijesti, rođen je u Leipzigu 1646. godine.

Rođen William Wyler
Američki redatelj francuskog podrijetla William Wyler, najpoznatiji po tome što je zahtjevao desetke ponovnih snimanja za svaki kadar u svojim filmovima i po tome što je zahtjevao potupnu kontrolu nad pričom, lokacijama i ekipom svake produkcije, autor brojnih filmova među kojima su The Letter, The Best Years of Our Lives, Friendly Persuasion, Ben-Hur, The Big Country, The Collector, te brojni drugi, rođen je 1902. godine u Mülhausenu u tadašnjoj Njemačkoj.

Rođen Carl Lewis
Američki atletičar Carl Lewis, deveterostruki Olimpijski pobjednik, proglašen najvećim atletičarem 20. stoljeća, u izboru renomiranog američkog magazina Sports Illustrated proglašen olimpijcem stoljeća, rušitelj i postavljač brojnih rekorda, po mišljenju mnogih najveći sportaš svih vremena i sportski fenomen kakav će se teško ponoviti, rođen je u Birminghamu u Alabami 1967. godine.

Rođen Branko Zorko
Hrvatski bivši atletičar Branko Zorko, peterostruki sudionik Olimpijskih igara i prvi sportaš koji je osvojio međunarodnu medalju za Republiku Hrvatsku, nositelj hrvatskih rekorda u utrkama na 1.500, 2.000, 3.000 metara te jednu milju, rođen je 1967. godine u Hodošanu.

Rođena Liv Tyler
Američka glumica i manekenka Liv Tyler, kćer Stevena Tylera, pjevača Aerosmitha, najpoznatija po ulogama u filmovima Silent Fall, That Thing You Do!, U Turn, Armageddon, Onegin, trilogiji The Lord of the Rings, Jersey Girl, The Incredible Hulk, te brojnim drugima, rođena je u New Yorku 1970. godine.

Rođena Lady Diana
1961. godine rođena je Lady Diana Spencer, prva supruga britanskog prijestolonasljednika, Charlesa, princa od Walesa. Sinovi koje mu je rodila, William i Henry, su drugi i treći u nasljednom nizu za britansku krunu. Lady Diana Spencer rođena je u malo poznatoj, staroj grofovskoj porodici, kćerka Johna Spencera i njegove prve žene, Frances Burke Roche. Bila je potomak englesko-škotskih kraljeva čiji potomci nisu nikada sjeli na britanski tron, braće Karla II (kroz dva vanbračna sina) i Jakova II (kroz vanbračnu kćerku), te je u britansku kraljevsku porodicu po prvi put unijela njihovu krv. Otac i majka su joj se razveli kada je imala samo osam godina, što je uveliko utjecalo na njeno odrastanje.

Preminuo Drago Gervais
1957. godine preminuo je Drago Gervais, hrvatski književnik. Drago Gervais pisao je pripovijesti, feljtone i komedije (“Reakcionari”, “Brod je otplovio”, “Radi se o stanu”, “Karolina riječka”), ali je u književnost ušao prije svega kao čakavski pjesnik. Već prvom zbirkom “Čakavski stihovi” (1929.) postigao je velik uspjeh i postao ne samo pjesnik svoga zavičaja nego i jedan od naših najboljih dijalektalnih pjesnika. Još 1929. godine izdaje u Crikvenici svoje Čakavske stihove, koje mu kasnije u različitim izdanjima izlaze ponovo više puta (1935 i 1940, 1949, 1951, 1955, 1964. i 1987); zbirka iz 1964. godine je najpotpunija. Godine 1951. »Zora« mu je izdala i zbirku Istarski kanat. U njegovu čast u organizaciji Grada Rijeke i Gradske knjižnice Rijeka svake dvije godine dodjeljuje se najboljem romanu na čakavskom narječju hrvatskog jezika književna nagrada Drago Gervais. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)