Na današnji dan: 25. srpnja

Hrvatski sabor donio amandmane na Ustav SRH
1990. godine Hrvatski sabor donosi amandmane na Ustav SRH. Iz službenog naziva Hrvatske izbačen pridjev socijalistička, iz zastave je izbačena zvijezda petokraka i vraćen povijesni hrvatski grb. predsjednik Predsjedništva postao je predsjednikom Republike a članovi Predsjedništva podpredsjednicima, te omogućeno Vladi poduzimanje potrebnih mjera u cilju ostvarivanja jedinstvenosti pravnog sustava u Republici. Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman je 25. srpnja 1990. godine podnio Saboru formalnu inicijativu da se pristupi radu na donošenju novog Ustava Republike Hrvatske.

Za suvladara Rimskog Carstva imenovan Maximilijan
285. godine rimski car Dioklecijan postavlja Maximijana za suvladara Rimskog Carstva, što će ostati i sljedećih 20 godina.

Dovršen Konstantinov slavoluk
315. godine dovršen je Konstantivnov slavoluk s trojim vratima izgrađen nedaleko od Koloseja u Rimu. Najveći je i skulpturama najukrašeniji slavoluk antike. Slavoluk je podignut nakon bitke na Milvijskom mostu.

Ponovno uspostavljen Bizant
1261. godine vojska Nicejskog Carstva preotima Latinskom Carstvu Carigrad i ponovo uspostavlja Bizant.

Poražen knez Nikola Gorjanski od strane hrvatskog plemstva
1386. godine u bitci kod Gorjana hrvatsko plemstvo je porazilo ugarskog palatina kneza Nikolu Gorjanskog i zarobilo ugarsko-hrvatsku kraljicu Mariju i njenu majku Elizabetu koje su zatočene u Novigradu.

Osnovan Caracas
1567. godine Don Diego de Losada osniva grad Santiago de Leon de Caracas. Danas se taj isti grad zove samo Caracas i glavni je grad južnoameričke države Venezuele.

Sklopljeno primirje Britanaca i plemena Ottawa
1766. godine Pontiac – poglavica plemena Ottawa – sklapa mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.

Mozart priveo kraju svoju Simfoniju br. 40 u G- molu
1788. godine Wolfgang Amadeus Mozart završava svoju Simfoniju br. 40 u G-molu.

Zabilježena posljednja pobjeda Napoleona Bonapartea
1799. godine Napoleon Bonaparte ostvaruje svoju posljednju pobjedu u osvajanju Egipta, pobjedivši tursku vojsku kod Abukira.

Uspješno testiran telegraf
1837. godine William cooke i Charles Wheatstone po prvi put uspješno demonstriraju komercijalnu primjenu električnog telegrafa, između gradova Euston i Camden Town.

Portoriko okupiran od strane SAD-a
1898. godine SAD okupira Portoriko u španjolsko-američkom ratu, koji Pariškim mirovnim ugovorom iste godine biva ustupljen SAD-u. Istog dana 1953. godine dobiva status pridružene države SAD-a.

S položaja smjenjen Benito Mussolini
1943. godine Veliko fašističko vijeće smjenjuje Benita Mussolinija s vlasti.

Proglašena Republika Tunis
1957. godine proglašena je Republika Tunis.

Rođena Lousie Brown
1978. godine u Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom (“dijete iz epruvete”).

Pratibha Patil prisegla kao prva predsjednica Indije
2007. godine Pratibha Patil priseže kao prva predsjednica Indije u povijesti te zemlje.

Preminuo Samuel Taylor Coleridge
1834. godine preminuo je Samuel Taylor Coleridge, britanski pjesnik, jedan od utemeljitelja engleskog romantizma. Najbolji je i najpoznatiji kao pjesnik triju izvrsnih pjesama: “Pjesma o starom mornaru”, “Christabel” i “Kubla Khan”. Po nekima on je najbolji književni kritičar što ga je Engleska ikada imala, čovjek koji je vratio dostojanstvo i dao težinu kritici, okrenuvši se pitanjima njene biti, metode i smisla. Izvršio je golem utjecaj na moderne kritičarske škole angloameričke književnosti.

Preminuo Vincente Minnelli
1986. godine preminuo je Vincente Minnelli, američki režiser talijanskog podrijetla. Prvi film koji je režirao, Cabin in the Sky bio je vidljivo pod utjecajem kazališta. Ubrzo nakon toga je režirao Meet Me in St. Louis, na čijem se snimanju sprijateljio s Judy Garland, iako je vjerojatnije da su se upoznali 1938. kad je Minnelli dizajnirao scenografiju za Čarobnjaka iz Oza. Zaručili su se te vjenčali sljedeće godine. Njihovo jedino dijete, Liza Minnelli, postala je pjevačica i glumica, dobitnica Oscara. Iako naširoko poznat po režiji mjuzikala, kao što su Amerikanac u Parizu, Brigadoon, Kismet i Gigi, snimao je i komedije i melodrame kao što su Gospođa Bovary, Mladenkin otac, Designing Woman i The Courtship of Eddie’s Father. Njegov zadnji film bio je A Matter of Time. Nominiran je za Oscara za režiju mjuzikla Amerikanac u Parizu (1951.), a kasnije ga je i osvojio za Gigi (1958.). (www.icv.hr, m; Fotografija: Arhiva)