Na današnji dan: 8. rujna

Označen kraj Magellanovog sna o plovidbi oko svijeta
Iako se smatra prvim čovjekom koji je oplovio svijet, slavni moreplovac Ferdinand Magellan ipak nije bio te sreće. Krenuvši na put 1520. godine oplovio je veći dio Zemlje, najveća zasluga mu je pronalazak prolaza koji od tada nosi njegovo ime, a  dijeli Atlantski od Tihog oceana. Ploveći Pacifikom, Magellan je stigao na otok Cebu u središtu Filipina gdje je u bitci s lokalnim stanovništvom poginuo. Kapetan jedinog preostalog broda, Viktorije, Juan del Cano, nakon mnogih problema i nesreća kreće za Europu i stiže u Španjolsku 8. rujna 1522. godine završavajući tako Magellanov san o plovidbi oko svijeta.

Englezi osvojili New York
New York, slavni i bogati američki grad, nekad se zvao New Amsterdam. Početkom 17. stoljeća bio je, naime, tek nizozemska kolonija. Grad je osnovan 1625. godine na otoku Manhattan koji je, zaštićen rijekama, izabran kao savršena lokacija za bogatu Dutch West India Company. Kako bi se doseljenici i njihova imovina osigurali, sklopljen je ugovor s lokalnim indijanskim stanovništvom kojima je praktički dano vlasništvo nad Manhattanom. Grad je bio pod upravom Nizozemaca do 8. rujna 1664. kada je pao u ruke Engleza.

Javnost doznala za kapitulaciju Italije
Mussolinijeva fašistička Italija priključila se Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Talijanski vojni stroj nije bio spreman na takav poduhvat što se ubrzo i pokazalo agresijom na Grčku iste godine. Nastavkom rata, učestali talijanski porazi na svim frontama i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Mussolinijevih kolega protiv njega. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat, a na kraljevu zapovijed Mussolini je uhićen. Nova vlada maršala P. Badoglia u tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, za što je javnost doznala tek 8. rujna.

Objavljen roman Starac i more
Romanopisac i pisac kratkih priča Ernest Hemingway jedan je najznačajnijih američkih književnika svih vremena. Poznat je i po svojim putovanjima i izvještajima s mnogih svjetskih bojišnica, od španjolskog građanskog rata do kineske fronte u Drugom svjetskom ratu. Hemingway je pisao prema vlastitim iskustvima koja je imao kao ribar, lovac i zaljubljenik u borbe bikova. Roman ‘A sunce izlazi’ donio mu je međunarodnu reputaciju. Uspješni su bili i ‘Zbogom oružje’ i ‘Kome zvono zvoni’ a na današnji dan 1952. objavio je djelo ‘Starac i more’ za koje je 1953. dobio Pulitzerovu nagradu, a 1954. godine i Nobelovu nagradu. Oko 3.000 njegovih rukopisa ostalo je neobjavljeno.

Prvi puta prikazane Zvjezdane staze
Na današnji dan 1966. započela je slavna povijest kultne serije Zvjezdane staze (eng. Star Trek). Serija promiče idiličnu budućnost u kojoj su se ljudi i druge rase, dostignuvši stupanj razvoja koji omogućuje putovanje brzinama bržim od svjetlosti (tzv. Warp pogon), udružili u Ujedinjenu Federaciju Planeta, organizaciju nalik međuplanetarnim Ujedninjenim narodima. Zvjezdane staze upućuju na probleme iz stvarnog života, kao što su rat, kršenje ljudskih prava, rasna diskriminacija i neravnopravnost spolova. Serija je prvi put prikazana na američkoj televizijskoj kući NBC. Na osnovu originalnih serija iz 1966. godine nastalo je još pet serija i 11 filmova, mnoštvo računalnih igara i knjiga.

Rođen Antonín Dvořák
1841. godine rođen je Antonín Dvořák, češki skladatelj. Rođen je u Austro-ugarskoj monarhiji, na prostoru današnje Češke, u mjestu Nelahozeves u blizini Praga, gde je i proveo cijeli svoj život izuzev perioda između 1892. i 1895. godine kada je bio direktor konzervatorijuma u New York-u. Antonín Dvořák je pored Bedřicha Smetane najvažniji predstavnik češke narodne muzike. Najčešće je za svoje melodije koristio češki narodni folklor, ali koristio je i nacionalne folklore drugih slavenskih naroda, kao i naroda Sjeverne Amerike. Napisao je devet simfonija, od kojih su četiri objavljene posthumno. Najpoznatija i najčešće izvođena Dvořákova simfonija je Deveta simfonija u E-molu, poznata kao i Simfonija Novog Svijeta. Pored toga pisao je i opere, simfonijske poeme, pjesme, uvertire, orkestarske kompozicije i koncerte. Antonín Dvořák je bio sljedbenik neoromantizma. Jedan od najbližih Dvořákovih kolega skladatelja bio je Johannes Brahms. Dvořák je skladao svoje “Slavenske plesove” u isto vrijeme kada je Brahms pisao svoje “Mađarske plesove”. Dan danas se ta djela uspoređuju. Zanimljivo je i da je Brahms svoje plesove prvo skladao za klavir, a Dvořák je posljednje “Mađarske plesove” obradio za orkestar.

Rođen Alain Delon
1935. godine rođen je Alain Delon, francuski glumac. Pojavivši se na filmu 1957. godine ubrzo se dokazuje kao jedan od najatraktivnijih i najambicioznijih mladih francuskih glumaca. Prvu zapaženiju ulogu Delon tumači u kriminalističkom filmu “U zenitu sunca”, a svjetsku slavu stječe 1960. godine ulogom u filmu “Rocco i njegova braća”. Nedugo zatim, glumi ali ne osobito uspješno, i u Hollywoodu. Potkraj 1968. godine u središtu je velikog skandala oko ubojstva njegova tjelohranitelja, kada priznaje veze s podzemljem, no ipak biva oslobođen krivnje. Afera nije naudila njegovoj karijeri, čak su uloge u kriminalističkim filmovima, u kojima je otada sve češće igrao, imale za publiku pečat vjerodostojnosti i time veće zanimljivosti.

Preminuo Richard Strauss
1949. godine preminuo je Richard Strauss, njemački skladatelj. Djelovao je kao dirigent dvorskih opernih kazališta u Münchenu, Weimaru i Berlinu, te obnašao dužnost direktora Bečke državne opere. Stilski se nadovezuje na kasnoromanički smjer Liszta i Wagnera i ulazi u razvoj glazbene moderne početkom 20. stoljeća. U početku je u središtu njegova zanimanja programna simfonijska pjesma (“Don Juan”, “Smrt i preobraženje”, “Tako je govorio Zaratustra”, “Vesele ludorije Tilla Eulenspiegel”), a poslije 1900. godine skladao je više opera (“Saloma”, “Elektra”, “Kavalir s ružom”, “Arijadna na Naksosu”). Skladao je i balete, simfonije, te komorna i vokalna djela. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)