Na današnji dan: 13. rujna

Istra sjedinjena s Hrvatskom
U Pazinu je na današnji dan 1943. godine Narodnooslobodilački odbor Istre donio povijesne odluke o sjedinjenju Istre s maticom zemljom – Hrvatskom. Dogodilo se to samo tri dana poslije kapitulacije fašističke Italije i sloma dugogodišnjeg terora nad istarskim Hrvatima, Slovencima i Talijanima koji se nisu slagali s Mussolinijevim režimom. Istarski je poluotok poslije raspada Austro-ugarske monarhije ušao u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca koja je u Puli preuzela i ratnu mornaricu bivše Monarhije.

Michelangelo započeo klesati kip Davida
Michelangelov David rađen od 1500. to 1504., remek-djelo je kiparstva renesanse i jedno od Michelangelova dva najveća kiparska djela, zajedno s Pietom. Sám David smatra se jednim od najprepoznatljivijih kiparskih djela na svijetu, a postao je važnim simbolom ljudske snage i mladenačke ljepote. 5,17 metara visok mramorni kip portretira Biblijskog lika Kralja Davida u trenutku kad se još, kao mladić, sukobio s divom Golijatom. Postao je i simbol Firentinske republike, nezavisnog grada-države pod prijetnjama sa svih strana moćnijih neprijateljskih država. Michelangelo je započeo klesati kip ujutro ponedjeljka 13. rujna, mjesec dana nakon što mu je dodijeljen ugovor. Na golemom kipu biblijskog heroja raditi će još nešto više od tri godine.

Napisana američka himna
Jutro nakon jednog drugog, davnog rujanskog napada na Washington, onog britanske vojske koja je, s dolaskom noći, krenula bombardirati i Baltimore, odvjetnik i povremeni pjesnik – Francis Scott Key, na noć s 13. na 14. rujna 1814, požurio do mjesta s kojega se mogla vidjeti utvrda McHenry, jedina prepreka engleskoj invaziji na Baltimore. “Ako se s utvrde još vijori američka zastava, Baltimore nije pao,” razmišljao je Key. Kad je napokon osvanulo, ugledao je prizor koji je razbio svu njegovu tjeskobu – zastava je još bila na svom mjestu. Inspiriran njome, Francis Scott Key je napisao riječi pjesme “Star-Spangled Banner”, na jednu staru englesku melodiju. “O say, can you see, by the dawn’s early light…”, bile su prve riječi pjesme koja će 1931. biti službeno prihvaćena kao američka himna. Nadahnuta jednim pogledom na crveno-bijelo-plave pruge i zvjezdice američke zastave. …

Zabilježena najviša temperatura na Zemlji
Najviša zabilježena temperatura na zemaljskoj površini zabilježena je u Libiji, uglavnom pustinjskoj i četvrtoj najvećoj državi Afrike, odnosno sedamnaestoj najvećoj državi na svijetu gledajući opseg teritorija. Rekordna temperatura evidentirana je 13. rujna 1922. u gradu Al ‘Azizia, a iznosila je čitavih 57,7, dok se negdje spominje čak i 66 stupnjeva Celzijevih. Za ubitačne skokove temperature uglavnom je zaslužan ultra topli pustinjski vjetar zvan Ghibli.

Rođen Lavoslav Ružička
1887. godine rođen je Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik. Ružičkini prvi radovi bili su s područja prirodnih spojeva. Cijeli svoj život ostao je na tom području. Proučavao je strukture aktivnih komponenata biljke Pyrethrum cinerariifolium dalmatinskog buhača. Radeći, došao je u doticaj s kemijom terpena – veoma interesantnog industriji parfema. Namjeravao je započeti samostalna istraživanja, te je uspostavio uspješnu i produktivnu suradnju s “Cie Company” (kasnije “Firmenich”) u Ženevi. Godine 1927. postaje profesor organske kemije na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Ondje ostaje tri godine, a kasnije se ponovno vraća u Švicarsku, gdje postaje vodeći stručnjak na području kemijske industrije. Ponovno u Zürichu, na “ETH”-u postaje profesor organske kemije i započinje najplodnije razdoblje svoje karijere. Proširuje područja svojih istraživanja, dodajući kemiji tarpena i steroide. Nakon uspješne sinteze spolnih hormona (androsterona i testosterona), njegov laboratorij postaje vodeći na polju organske kemije. Godine 1939. dobiva, zajedno s Adolfom Butendandtom, Nobelovu nagradu za kemiju. Također je postao i počasni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Rođen Goran Ivanišević
1971. godine rođen je Goran Ivanišević, hrvatski tenisač. Bio je članom hrvatske teniske reprezentacije prilikom osvajanja Davis Cupa 2005. godine. Također posjeduje dvije brončane medalje s OI 1992. godine u Barceloni (pojedinačno i u paru s Goranom Prpićem). Plasman karijere na ljestvici tenisača mu je drugo mjesto, ostvareno 1994. godine. Ivanišević se tenisom počeo baviti na splitskim Firulama, na poticaj oca Srđana. Profesionalnu je karijeru započeo 1988. godine. Ukupno je osvojio 22 ATP turnira u pojedinačnoj konkurenciji te još 9 u konkurenciji parova, čime je najuspješniji hrvatski tenisač u povijesti. U Wimbledonu je, osim naslova 2001., ubilježio i tri finala (1992., 1994. i 1998.) te dva polufinala (1990. i 1995.), a polufinale je ostvario i 1996. na US Openu. Umirovio se nakon poraza u 3. kolu Wimbledona 2004. godine. Nakon svršetka karijere povremeno nastupa na seniorskom ATP Champions Touru. Ivanišević je skrenuo pažnju međunarodne teniske javnosti na rat u Hrvatskoj tijekom turnira u Wimbledonu 1991. godine, kada je oštro osudio agresiju i tražio pomoć međunarodne zajednice. Na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine Hrvatska je po prvi puta samostalno nastupila, a Ivanišević je tom prilikom osvojio dvije medalje za svoju domovinu, što je u času nakon osamostaljenja bio ogroman motiv i poticaj. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)