Na današnji dan: 17. rujna

Na rijeci Antietam došlo do sukoba između Unije i Konfederacije
Rijeka Antietam lijevi je pritok rijeke Potomac u državi Maryland na kojoj je tijekom američkog građanskog rata 17. rujna 1862. došlo do bitke između postrojbi Unije (sjever) i Konfederacije (jug). Zapovjednik armije Konfederacije general Lee odlučio je prihvatiti bitku na desnoj obali rijeke Anitetama. Zaštitni odredi konfederacijskih postrojbi uspjeli su zadržati napadajne odrede postrojbi Unije pod zapovjedništvom generala McClellana na prijelazima preko Južnih planina do 14. rujna navečer. To je dalo vremena generalu Konfederacije Jacksonu da iz Harper’s Ferry sa svojim postrojbama priskoči u pomoć Leeju. General McClellan nije iskoristio pogodnost što su postrojbe Konfederacije bile razvučene na svojim hodnjama do obala Antietama, pa je napao tek 17. rujna, a u tom trenutku postrojbe generala Jacksona već su izbile pred grad Sharpsburg. Postrojbe Unije napadaju sporo, bez žestine i nekoordinirano, pa su svi njihovi napadi odbijeni. General McClellan uopće nije u bitku uključio pričuvu, pa se general Lee sutradan bez problema povukao preko rijeke Potomac u Virginiju. Gubici postrojbi Unije iznosili su 13.000, a postrojbi Konfederacije 8.000 vojnika. Bila je to najkrvavija bitka u Američkom građanskom ratu.

Odigrao se prvi transkontinentalni let preko Amerike
Prvi transkontinentalni let od New Yorka do Long Beacha u Kaliforniji izveo je američki pilot Cal P. Rodgers 17. rujna 1911. U Kaliforniju je stigao 84 dana kasnije, 10. prosinca 1911. U zraku je proveo tri dana, 10 sati i 14 minuta.

Dogodio se prvi nadzvučni let u povijesti
Te davne 1953. pilot Scott Crossfield izveo je prvi nadzvučni let sa specijaliziranim zrakoplovom North American X-15. Raketni zrakoplov izrađen je za istraživački program NASA-e, ratnog zrakoplovstva i ratne mornarice SAD-a, kao dio serije eksperimentalnih aviona “X”. X-15 tijekom 1960-ih postavio je brojne brzinske i visinske rekorde, između ostalog i dosezanje Kármánove linije (vanjski rub svemira – 100 km visine), te je tijekom svog radnog vijeka prikupio ogromnu količinu podataka o nadzvučnim strujanjima zraka, aerodinamičkom zagrijavanju, kontroli i stabilnosti pri nadzvučnim brzinama, kontroli leta iznad atmosfere, tehnikama pilotaže pri povratku u atmosferu, ljudskim faktorima i instrumentima leta korištenim u dizajnu zrakoplova i svemirskih letjelica. Još uvijek drži svjetski rekord najveće brzine ikada postignute za zrakoplov s ljudskom posadom.

Prikazana prva epizoda kultne serije M.A.S.H.
Serija M.A.S.H. bila je najpopularnija u cijeloj povijesti televizijskih komedija i dobitnica je nebrojenih nagrada. Punih 11 godina, od 1972. do 1983., u svijetu ju je svakog tjedna pratilo 225 milijuna gledatelja. Njenu zadnju epizodu samo je u Americi gledalo 125 milijuna. Prvo je snimljen film, a njegov fenomenalni uspjeh navodi predsjednika kompanije 20th Century Fox, Williama Selfa, na snimanje televizijskog pilot-programa, a onda i na snimanje serije. M.A.S.H. je inače akronim od Mobile Army Surgical Hospital, tj. Pokretna vojna kirurška bolnica. Na današnji dan 1972. bilo je njeno premijerno prikazivanje na televiziji.

Vanessa Williams osvojila titulu Miss Americe
Vanessa Williams jedna je od najcjenjenijih izvođačica i zabavljačica današnjice, u karijeri je dobila 16 Grammy nominacija i prodala milijune albuma. Postala je poznata po tome jer je bila prva miss SAD-a afro-američkog porijekla. Za miss je proglašena 1984. godine, upravo na današnji dan, a godinu dana kasnije joj je oduzeta titula zbog toga što se slikala obnažena. Njezine je fotografije 1984. godine objavio magazin Penthouse.

Rođen Vladan Desnica
1905. godine rođen je Vladan Desnica, hrvatski književnik. Prvim se radovima javio uoči Drugoga svjetskog rata objavivši svoj novelistički prvijenac “Životna staza Jandrije Kutlače” u Magazinu sjeverne Dalmacije. Ali tek kad je objavio roman pod oksimoronskim naslovom “Zimsko ljetovanje”, Vladan Desnica je prateći skupinu Zadrana koji su se pred savezničkim bombama tijekom rata sklonili u sela zadarskog zaleđa, ušao u književnost kroz glavna vrata i odmah stao u red prvih hrvatskih pripovjedača kao umjetnik visoko njegovane rečenice realističko-naturalističkog stila, koja ima uzor u stilu talijanskoga verizma. Njegove knjige pripovjedaka “Olupine na suncu”, “Proljeće u Badrovcu” , “Tu, odmah pored nas” i “Fratar sa zelenom bradom” bile su već dočekivane kao djela renomiranog pisca, kontemplativnog pripovjedača andrićevskog tipa, dok je meditativno-analitički roman Proljeća Ivana Galeba (1957.) bio kulminacija njegovih stvaralačkih mogućnosti i jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze što dokazuje i činjenica da je njegovo djelo “Pravda” uvršteno u obveznu lektiru za osmi razred osnovne škole. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)