Na današnji dan: 28. rujna

William Osvajač započeo pohod na Britaniju
Iskrcavši se kraj Bulverhythea u Sussexu s oko 8.500 vojnika normanski vojvoda William I. Osvajač 1066. godine započeo je pothvat koji je u povijesti ostao zabilježen kao zadnja uspješna invazija na Britaniju. Uslijedila je bitka kod Hastingsa u kojoj je William pobijedio anglosaksonsku vojsku kralja Harolda Godwinsona koji je tom prilikom poginuo što se uzima za jedan od najvažnijih događaja u britanskoj povijesti. Gušeći pobune domicilnog stanovništva, eliminirajući staru aristokraciju i postavljajući normansko plemstvo na pozicije vlasti, William je u kratkom periodu učvrstio položaj svoje nove krune te time zauvijek promijenio ‘staru Englesku’.

Definirana duljina jednog metra i težina jednog kilograma
Na prvom sastanku Generalne konferencije o težinama i mjerama (Conférence générale des poids et mesures – CGPM), koji je 1889. godine održan u francuskom Sèvresu, definirana je točna duljina 1 metra i težina jednog kilograma. Oba prototipa su izrađena od slitine platine i iridija i pohranjeni u Međunarodni biro za težine i mjere (Bureau international des poids et mesures) u Sèvresu.

Alexander Fleming otkrio penicilin
Sir Alexander Fleming 1928. godine primijetio je kako mu se u laboratoriju pojavila plijesan koja ubija bakterije. Radilo se o tipu zelene plijesni u kojoj je francuski student medicine Ernest Duchesne još 1896. godine otkrio penicilin, no poznati antibiotik je u široku uporabu ušao tek nakon što ga je Fleming izolirao iz gljivice Penicillium notatum. Slučajno ili ne, iste godine Velika Britanija je izglasala Dangerous Drugs Act kojim je kriminalizirano posjedovanje kanabisa, a na isti dan 1971. godine izglasan je i Misuse of Drugs Act kojime se zabranila i njegova uporaba u medicinske svrhe.

Varšava se predala Njemačkoj
Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez nakon invazije 1939. godine dogovorile su se oko podjele Poljske. Istoga dana Njemačkoj se predala Varšava u kojoj je nakon toga na vlast postavljen Generalgouvernement, isključivo od Nijemaca sastavljena kolonijalna vlada koja je okupiranim poljskim područjima upravljala tijekom II. Svjetskog rata.

Prestala postojati Ujedinjena Arapska Republika
Nakon uspješno izvedenog puča u Damasku, Sirija je 1961. izašla iz Ujedinjene Arapske Republike čime je ta država efektivno prestala postojati. U.A.R. je formirana 1958. godine spajanjem Egipta, Sirije i teritorija sjevernog Jemena, a njenim imenom se Egipat koristio sve 1970. kada je umro prvi i poslijednji predsjednik kratkoživuće unije, Gamal Abdel Nasser.

Započela Druga Intifada
Posjetom bivšeg izraelskog premijera Ariela Sharona jeruzalemskoj ‘Svetoj stijeni’, muslimanima poznatoj kao Al-Haram As-Sharif na kojoj se nalazi džamija Al-Aqsa, jedno od najsvetijih mjesta Islama, 2000. godine započela je Druga Intifada. Sukobi su brzo eskalirali i proširili se na područje Zapadne obale i Gaze, a u njima je poginulo oko 5.500 Palestinaca i oko tisuću Izraelaca. Kraj Druge Intifade nije jasno definiran, ali smatra se da je njegov početak označila smrt Yassera Arafata u studenom 2004., a kraj sastanak u Sharm el-Sheiku održan u veljači 2005.

Rođen Caravaggio
1573. godine rođen je Caravaggio, talijanski slikar. Još za njegova života smatrali su ga tajanstvenom, začuđujućom, buntovnom i opasnom osobom. Na umjetničku scenu Rima stupio je 1600. godine i otada je uvijek imao naručitelja i zaštitnika te dobro prodavao svoja djela, ali se i ponašao kao razmažena zvijezda. Koncem 16-tog i početkom 17-tog stoljeća u gradu Rimu nastajale su velike nove crkve i palače, te se javila potreba za velikim slikama kako bi se one ispunile. Crkvena protureformacija je vapila za autentičnom religijskom umjetnošću kao otporom Protestantizmu, za što se se umjetne odrednice aktualnog pravca manirizma pokazale neodgovarajuće. Caravaggiova novina bio je radikalan naturalizam koji je kombinirao s pažljivim psihološkim zapažanjima i dramatičnim, skoro teatralnim pristupom kjaroskurom – uporabom svjetla i sjene. Za života izrazito slavan i utjecajan, Caravaggio je skoro bio potpuno zaboravljen stoljećima nakon smrti. Tek je u 20-tom stoljeću prepoznat njegov utjecaj na razvoj zapadne umjetnosti. O njegovom utjecaju na barok, tajnik Paula Valérya, Andre Berne-Joffroy, je rekao: “Ono što započinje s Caravaggiovim djelima je jednostavno – moderno slikarstvo”.

Rođen Mate Balota
1898. godine rođen je Mate Balota, hrvatski književnik i ekonomist. Objavljujući već kao đak u pazinskom listu “Nada”, Mijo Mirković služio se raznim pseudonimima. Mnogi suvremenici nisu ni znali da imena Mirković i Balota kriju istu osobu. Prvu pjesmu sročio je s devet godina. Tema, kao i drugih Balotinih pjesama, bio je težak život ribara i mornara. Već s devet godina ukrcao se na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemačkoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. I nakon završetka najvišega školovanja morao je najprije obavljati ribarske i konobarske poslove, a tek poslije sveučilišno-profesorske, i to najdulje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije “O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda” 1923. godine na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. godine objavio veliku znanstvenu monografiju Matija Vlačić Ilirik (Flacius), o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirković je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama “Dragi kamen”, romanom “Tijesna zemlja”, monografijama “Stara Pazinska gimnazija” i “Puna je Pula” te drugim proznim tekstovima.

Preminuo Louis Pasteur
1895. godine preminuo je Louis Pasteur, francuski kemičar i biolog. Diplomirao je kemiju u Besançonu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. godine uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u Bonnu. Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888. godine. Otkrio je da su uzročnici trunjenja i vrenja mikrobi. Pokusom je dokazao da mikrobi nastaju samo od mikroba (sve živo može se razviti samo iz živoga). Uveo je nazive aerobni i anaerobni. Imenovao viruse kao uzročnike bolesti. Istraživao je procese zaraze i gnojenja. Uočio je da se neke zarazne bolesti ne ponavljaju pa je zaključio da uzročnici uzrokuju bolesti, ali i otpornost (imunitet) protiv te bolesti. Uveo je nove postupke u mikrobiologiji i uzgoju mikroorganizama. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)