Na današnji dan: 10. rujna

Simon Bolivar postao predsjednik Perua
Simon Bolivar, vojskovođa i državnik, 10. rujna 1823. godine izabran je za predsjednika Perua. Taj borac za nezavisnost u trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venezuelu pod imenom Republika Kolumbija, te oslobodio Peru. Proglašen je osloboditeljem domovine i izabran za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u neovisnu i jaku državu, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venezuela proglasila neovisnom republikom, a uskoro su isto učinile Bolivija i Ekvador.

Patentirana šivaća mašina
Iako su mnogi prije njega imali ideju o stvaranju stroja za šivanje, američki izumitelj Elias Howe ideju je pretvorio u djelo i na današnji dan 1846. patentirao šivaću mašinu. Uskoro je bio prisiljen braniti se, jer kad se vratio u SAD nakon putovanja u Europu, otkrio je da je Isaac Singer usavršio njegov stroj i prodavao ga kao svoj izum. Howe je pobijedio u raspravi i zaradio prihode od autorskih prava. Osnovao je i kompaniju Howe Machine te za svoju šivaću mašinu osvojio zlatnu medalju na izložbi u Parizu 1867. Umro je kao multimilijunaš, a 2004. ušao je u američku kuću slavnih izumitelja.

Vidkun Quisling osuđen na smrt
Norveški političar i državnik Vidkun Quisling političku karijeru započeo je kao ministar obrane tridesetih godina 20. stoljeća, a ubrzo je utemeljio političku stranku Narodni savez. Kao politički srodnu stranku, pomagali su je njemački nacisti. Početkom Drugog svjetskog rata Quisling je održao brojne sastanke s Hitlerom kako bi ga uvjerio u nužnost osvajanja Norveške. 1940. godine je kao ministar uništio komunikacijska sredstva između norveške vojske i tako olakšao Nijemcima proboj bez ikakvog otpora, a već u svibnju Norveška je kapitulirala. Tako se Quisling velikodušno odužio svojim suradnicima nacistima. Trudio se u norveško društvo usaditi nacističke principe, a organizirao je i progone Židova. Po završetku Drugog svjetskog rata uhvaćen je i norveški sud ga je 10. rujna 1945. osudio na smrt strijeljanjem. Quislingovo ime postalo je sinonim za izdaju i suradnju s neprijateljem širom svijeta.

U državnu školu u Alabami ušlo 20 crnih učenika
Borba američkih crnaca za ravnopravnost bila je dugotrajna i mukotrpna te je iznjedrila nekoliko poznatih boraca za prava manjina kao što su Rosa Parks ili Martin Luther King. Do prije nekoliko desetljeća Afroamerikanci ni u čemu nisu bili ravnopravni s bijelcima – nisu smjeli sjediti u istom dijelu autobusa, nisu smjeli zalaziti u bilo koji restoran, a nisu smjeli pohađati ni iste škole. 1963. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj crnci više nisu mogli šutjeti. Na današnji dan te godine 20 crnih učenika ušli su u državnu školu u Alabami. Iste godine Savezni je sud naredio Sveučilištu u Alabami da po prvi puta u povijesti upiše dva crna studenta.

Rođena Dora Pejačević
1885. godine rođena je Dora Pejačević, hrvatska skladateljica. Kći hrvatskog bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya, glazbu je počela učiti kao dijete kod poznatog mađarskog orguljaša Károlya Noszede koji je ljeti dolazio u Našice. Kada se obitelj zbog banske obveze Dorinog oca preselila u Zagreb, Dora je nastavila školovanje privatno kod nastavnika glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda (Ciril Junek, Dragutin Kaiser, Vaclav Huml). Kada su roditelji shvatili da njezine sklonosti za glazbu prelaze uobičajene okvire mladenačke razbibrige aristokratskih djevojaka, omogućili su joj uoči Prvoga svjetskog rata usavršavanje u Dresdenu. Privatno glazbeno školovanje nastavila je u Dresdenu kod Percyja Sherwooda, kod Waltera Courvoisiera (kompozicija) te Henria Petria (violina) u Münchenu. No, ona nigdje nije kontinuirano učila glazbu dulje vrijeme, pa se može ustvrditi da je u velikoj mjeri samouka, a umjetnički talent prije svega razvijala je kroz kontakte s vodećim ličnostima svoga doba. Iza Dore Pejačević ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe. Među njima se posebno ističu četiri pjesme za ženski glas i orkestar (Verwandlung op. 37b, Liebeslied op. 39, Zwei Schmetterlingslieder op. 52), Tri pjesme op. 53 na tekstove F. Nietzschea, niz glasovirskih minijatura, Glasovirski kvintet u h-molu op. 40, Gudački kvartet u C-duru op. 58, Simfonija u fis-molu op. 41, Koncert u g-molu za glasovir i orkestar op. 33, Phantasie concertante u d-molu za glasovir i orkestar op. 48 te Sonata za glasovir u As-duru op. 57.

Rođen Mirko Filipović
1974. godine rođen je Mirko Filipović, hrvatski boksač, kickboksač, K-1 borac, te borac mješovitih borilačkih vještina. Popularni Mirko “Cro Cop” jedan je od rijetkih s podjednako velikim uspjesima u K-1 i PRIDE-ovim turnirima. Najpoznatiji je po sjajnoj borbi nogama, te svom lijevom high-kicku kojim često nokautira suparnike. Svoju kickboxing karijeru započeo je 1996. godine, nasljeđujući Branka Cikatića. U to vrijeme radio je u hrvatskoj specijalnoj policiji i to u elitnoj anti-terorističkoj jedinici Lučko (ATJ Lučko). Mirko Filipović duguje svoj uspjeh u MMA-u u kombinaciji elitne razine kickboxinga i gotovo savršenu obranu od rušenja, što ga čini jednim od najopasnijih udarača u MMA povijesti. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)