Na današnji dan: 11. rujna

Henry Hudson otkrio Manhattan
Henry Hudson engleski je morepolovac koji je najpoznatiji po istraživanju područja oko današnjeg New Yorka početkom 17. stoljeća kako bi pronašao zapadni put do Indije. 11. rujna 1609. uplovio je u područje koje danas poznajemo kao grad New York i otkrio otok Manhattan. Sljedećeg dana počeo je istraživati rijeku nazvanu po njemu – Hudson. Započeo je i nizozemsku kolonizaciju tog područja.

Otvorena Hooverova brana
Hooverova brana, nekad poznata pod imenom Boulder, nalazi se na rijeci Colorado, na granici između američkih država Arizona i Nevada. Dovršena je 1936. a otvorio ju je 11. rujna tadašnji predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Tada je bila najveća građevina na svijetu, a trenutno je 35. najveća svjetska hidroelektrana. Brana je nazvana po Herbertu Hooveru koji je bio najzaslužniji za njezinu konstrukciju.

Izvršen puč protiv Salvadora Allendea
Salvador Allende bio je prvi marksist koji je demokratski izabran za predsjednika južnoameričke države Čile. U politici Čilea aktivno je sudjelovao gotovo 40 godina, prvo kao član Socijalističke stranke, zatim kao senator i ministar. Predsjednik je postao iz četvrtog pokušaja 1970. Svojom politikom agrarne reforme, nacionalizacije rudnih bogatstava i pravedne raspodjele bogatstva opasno je ugrozio interese krupne buržoazije i stranih, posebno američkih kompanija. Na današnji dan 1973. čileanska vojska izvršila je puč protiv Allendea koji je počinio samoubojstvo. I danas se nagađa je li možda bio ubijen. 2008. godine izabran je za najvećeg Čileanca u povijesti te zemlje.

Dogodio se najveći teroristički napad na SAD
11. rujna 2001. godine datum je koji se u cijelom svijetu poistovjećuje s najvećim terorističkim napadom na SAD. Prema službenoj američkoj verziji priče 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je četiri američka zrakoplova. Dva su udarila u Svjetski Trgovački Centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder, nakon čega su se oba srušila. Treći je zrakoplov udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD-a, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otimačima. Nitko nije preživio ni u jednom od otetih zrakoplova. Ukupno je poginulo vše od 3.000 ljudi, uključujući žrtve u zrakoplovima i neboderima, te njujorške vatrogasce, policajce i vojno osoblje u Pentagonu. Ubrzo nakon napada vlada SAD-a objavila je da su Al-Qaida i Osama bin Laden prvi osumnjičeni za napade. No, ubrzo nakon tragičnog događaja krenule su i sumnje u službenu verziju američke administracije. Mnogima je bilo sumnjivo kako su se tornjevi mogli urušiti jer su građeni upravo tako da ih zrakoplov ne može srušiti, a mnogima je čudan i način rušenja koji upućuje da je možda bila riječ o nekoj vrsti kontroliranog rušenja. Sumnje postoje i oko autentičnosti snimke na kojoj Bin Laden preuzima odgovornost za napade. Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Bili su osuđeni širom svijeta, a mjesec dana kasnije SAD su povele koaliciju međunarodnih snaga u Afganistanu u potrazi za snagama Al-Qaide. Kontroverze oko rušenja Blizanaca i dalje traju.

Dogodio se Spartakov ustanak
Ropstvo je u rimskoj državi i u državama onoga vremena bilo posve normalna stvar. Rob je bio puki objekt, bez ikakvih prava, kojeg je njegov gospodar nekažnjivo mogao ubiti ili osakatiti.
11. rujna 74. godine prije Krista izbio je veliki ustanak tih potlačenih i obespravljenih ljudi pod vodstvom Spartaka, do tada gladijatora koji je na veselje obijesnih Rimljana prolijevao krv u cirkuskim arenama. Ustanak se sve više širio tako da je na kraju ozbiljno uzdrmao snažnu rimsku državu. Prijetila je opasnost i po sam Rim. Prema nekim zapisima iz toga doba Spartakova vojska imala je oko 120 tisuća ljudi. Robovi su pobijedili u nekoliko bitaka, a tada se na njih ustremila sva vojna sila rimskog carstva koje je od pobunjenika osjećalo smrtnu opasnost. Odlučujuća bitka odigrala se u Apuliji u južnoj Italiji. Slabo naoružani robovi nisu mogli odoljeti dobro izvježbanim rimskim legijama. U borbi je poginuo i sam vođa ustanka Spartak, a ostaci njegove vojske raspršili su se po cijeloj rimskoj državi. Bio je to za dugo vremena kraj sna o slobodi robova i ravnopravnosti ljudi. Padom republike Rim je još žešće iskorištavao robovsku radnu snagu da bi na kraju propao pod udarima novih, slobodnih naroda.

Rođen Vjenceslav Novak
1859. godine rođen je Vjenceslav Novak, hrvatski pisac. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom “Maca”. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze pisao je pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.
U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad – život gradske sirotinje i siromašnih đaka. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)