Na današnji dan: 20. rujna

Magellan krenuo na put oko svijeta
Na današnji dan davne 1519. godine legendarni portugalski moreplovac Ferdinand Magellan započeo je svoje prvo, a kako se kasnije uspostavilo i uspješno putovanje (plovidbu) oko svijeta.

Galilea počela ispitivati inkvizicija
Ništa manje legendarno ime, točnije Galileo Galilei, našlo se 1633. na saslušanju pred Kongregacijom za doktrinu vjere zbog učenja da planet Zemlja kruži oko Sunca.

Krajem 19. stoljeća Rim se priključio kraljevini Italiji
1870. godine Rim se priključio Kraljevini Italiji. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja francuske zaštite 1870. godine, pripojila Kraljevina Italija 1871. godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.

Ivan Mažuranić postao prvim banom pučaninom
1873. godine Ivan Mažuranić postaje prvi ban pučanin. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. godine pokrenio je osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Bansku dužnost vršio je od 1873. – 1880. godine. Bio je sklon oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti.

ZAVNOH proglasio vraćanje Istre, Rijeke i drugih gradova Hrvatskoj
Sredinom 20. stoljeća, još dok su oružja Drugog svjetskog rada zveckala punom snagom ZAVNOH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) proglasio je vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matičnoj zemlji Hrvatskoj.

Održan prvi filmski festival u Cannesu
Tri godine kasnije, 1946. godine, održan je prvi filmski festival u Cannesu. Od onda se odvija u svibnju svake godine. Glavna nagrada festivala je Zlatna Palma.

Rođena Sophia Loren
1934. godine rođena je Sophia Loren, talijanska filmska glumica. Kada je 1962. godine osvojila Oscara za talijansku ratnu dramu „La Ciociara“, snimljenu po predlošku istoimenog Moravijina romana, postala je prva glumica u povijesti koja ga je dobila izvan engleskog govornog područja. 1967. godine nastupila je u posljednjem film kojeg je režirao Charles Chaplin, „Grofica iz Hong Konga“, ali koji nije bio hvaljen od kritike, a uz to se i posvađala sa zvijezdom Marlonom Brandom. Marcello Mastroianni, njen prijatelj, nastupio je u 13 filmova sa njom, među kojim je bio i “Brak na talijanski način”.Empire časopis ju je 1995. godine prozvao 25. najseksi zvijezdom u filmskoj povijesti, a mnogi su ju smatrali privlačnom i nakon što je prešla 60. godinu. Osim Oscara, osvojila je i 5 Zlatnih globusa; četiri puta za najpopularniju žensku zvijezdu, a jednaput za životni doprinos filmu.

Rođena Julienne Bušić
1948. godine rođena je Julienne Bušić, prozna spisateljica, esejistica i prevoditeljica. Studirala je u SAD-u te u Europi, magistrirajući na području njemačkog jezika i jezikoslovlja. Tekstovi su joj objavljivani u brojnim američkim i hrvatskim časopisima i listovima, ukljućujući Gobshite Quarterly, Verbatim: A Language Quarterly, Inside, The Bridge, Kolo, Tema, Aleph, Most, Jutarnji list, Večernji list, Vjesnik. Njezini memoari, “Ljubavnici i luđaci”, koji izlaze u sedmom izdanju, dobili su nagradu Društva hrvatskih književnika 1997. godine, a objavljeni su i u SAD-u (Gray Sunshine Press). Nova knjiga Julienne Bušić, “Tvoja krv i moja” izlazi već u drugom izdanju, a objavljena je i u SAD-u (Ridgepath Press, 2009.). U knjizi se govori o 32 godine čekanja na puštanje njenog supruga, Zvonka Bušića, iz zatvora.
Na HRT-u je 2013. prikazan dokumentarni film pod imenom “Ljubavnici i luđaci” u kojem je prikazan aktivizam Julienne i Zvonka Bušić za hrvatsku neovisnost.

Preminuo Vjenceslav Novak
1905. godine preminuo je Vjenceslav Novak, hrvatski romanopisac, novelist, publicist i glazbeni kritičar. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom “Maca”. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze pisao je pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad – život gradske sirotinje i siromašnih đaka.

Preminuo Jacob Grimm
1863. godine preminuo je Jacob Grimm, njemački filolog i književnik. Studirao je pravo, a radio kao privatni knjižničar. U Göttingenu je s bratom Wilhelmom držao predavanja iz njemačke pravne povijesti. Posebnu ljubav pokazao je prema folklornoj tradiciji. Njegove povijesne studije obuhvaćaju područje germanske etnografije, kulture u svezi s razvojem i uporabom jezika. Utemeljitelj je germanske filologije. Jacob Grimm i Wilhelm Grimm postali su slavni objavljivanjem zbirki njemačkih bajki.

Preminuo Theodor Fontane
1898. godine preminuo je Theodor Fontane, njemački književnik. Podrijetlom je iz obitelji francuskih emigranata hugenota. Po uzoru na engleske i škotske balade piše sjetne lirske sastavke s motivima iz zavičaja i pruske povijesti. Tek kao 60-godišnjak počinje pisati romane i pokazuje se kao klasičan slikar berlinskog građanstva. Jedan je od najznačajnih njemačkih romantičara realizma. Njegovim remek-djelom smatra se “Effi Briest” (1894.), jedan od najslavnijih njemačkih romana svih vremena, koji je između ostaloga utjecao na “Obitelj Buddenbrook” Thomasa Manna.

Preminuo je Saint-John Perse
1975. godine preminuo je Saint-John Perse, francuski pjesnik i diplomat. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1960. godine. Diplomatsku karijeru započeo je na Dalekom istoku kao tajnik francuskog veleposlanstva u Pekingu, a nakon toga zauzimao je visoke položaje u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je prijatelj Aristidea Brianda te sudjelovao u svim važnijim međunarodnim političkim konferencijama između dva rata. Godine 1940. odlazi u Englesku, zatim u SAD, gdje vodi u tisku kampanju protiv Vichyja (zbog čega mu je Petainova vlada oduzela francusko državljanstvo). Godine 1941. imenovan je konzervatorom Kongresne biblioteke u Washingtonu. U Francusku se vratio 1958. godine. Poslije lirskog prvijenca “Pohvale” objavio je zbirku “Images a Crusoe” te “Anabaza”. Nakon duge šutnje javio se 1942. zbirkom “Izgnanstvo”, za kojom slijede “Vjetrovi”, “Morekaze”, “Kronika” i “Ptice”. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)