Na današnji dan: 21. rujna

Ubijena Zvijer iz Gevaudana
Francuski dvorski časnik, kraljev puškonoša i lovački poručnik Louisa XV. François Antoine, 1765. godine objavio je kako je ubio ‘Zvijer iz Gévaudana’. Misteriozno čudovište teroriziralo je područje središnje i južne Francuske oko planine Margeride, u području Auvergne – Gévaudan (današnji Lozere), između 1764. i 1767.  godine. Tijekom tog perioda u misterioznim napadima smrtno je stradalo 68 djece, 25 žena i 6 muškaraca, a 35 ljudi ozbiljno je ranjeno i osakaćeno. Povijesni spisi zvijer opisuju kao vukodlaka, pjegavu hijenu, serijskog ubojicu, ogromnog psa, ali i moguću praživotinju. Veličine krave s velikom glavom, vučjim čeljustima i dugim, oštrim kandžama, zvijer se navodno nije bojala niti čopora lovačkih pasa, a kao žrtve je preferirala ljude, većinom pastire čija stada nije dirala. Uslijed panike koju su napadi posijali među stanovništvom napuštena su brojna sela i organizirano je nekoliko hajki u kojima su nerijetko sudjelovali redovni vojnici s konjicom. U jednoj od njih Antoine je ustrijelio neobično velikog vuka i pobjedonosno proglasio kako je napadima došao kraj, no novi napadi koji su uslijedili pokazali su kako je zvijer još uvijek itekako živa. Lokalni lovac Jean Chastel 1767. godine ubio je zvijer za koju se ispostavilo da je bila ljudožder, a nakon toga napadi su prestali. Zvijer iz Gévaudana od tada živi u mnogim pričama i legendama, a prema nekima od njih snimljen je i poznati film “Le pacte des loups” (Vučje bratstvo).

J.R.R.Tolkien izdao svoju prvu knjigu
Profesor engleskog jezika na sveučilištu u Oxfordu, te jedan od najmaštovitijih pisaca u povijesti, J.R.R. Tolkien, 1937. godine izdao je svoju prvu knjigu – Hobbit. Iako zamišljen kao roman za djecu, Hobbit je vrlo brzo stekao popularnost i među odraslima. Tolkien je priču nazvao “Tamo i nazad”, a ona prati uzbudljive dogodovštine Bilba Bagginsa i njegovih suputnika na putu prema planini Erebor na kojoj obitava zmaj Smaug. Uz plejadu fantastičnih bića, napetih pustolovina i fenomenalnan stil pisanja priča je stekla veliku popularnost, a publika je tražila još. Kao poslijedica toga napisan je i u tri sveska izdan epski fantastični roman Gospodar prstenova. Sve ostalo spada u književnu povijest, odnedavno začinjenu i s malo hollywoodske magije.

Započela gradnja Burj Dubaija, najviše građevine na svijetu
U glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Dubaiju, 2004. godine započela je gradnja sada dovršene najviše građevine na svijetu – Burj Dubaija. Supervisoki neboder se s 818 metara visine doslovno vinuo nebu pod oblake, a ako je vjerovati konstruktorima i izvođačima, među kojima su Samsung Engineering & Construction, Besix, Arabtec i Turner Construction Company, useljenja u ‘Toranj Dubai’ mogla bi početi već krajem 2009. Sam toranj koštat će oko 4,1 milijardu dolara, a dio je većeg, 20 milijardi dolara vrijednog projekta nazvanog ‘Downtown Dubai’. Zasluge za dizajn rekordnog nebodera idu američkom arhitektu Adrianu Smithu i projektantskoj tvrtci Skidmore, Owings and Merrill iz Chicaga. Osim po visini Burj Dubai obara rekorde i po cijenama prostora. Tako se kvadrat stambenog prostora kreće oko 37 tisuća dolara, a poslovni doseže čak 43 tisuće dolara. Uzme li se u obzir da će zgrada po završetku u sebi imati nebrojene trgovine, sportske i druge centre, oko tri hektara parkova, devet hotela, nevjerojatnih 30 tisuća stanova i nebrojene druge sadržaje, nije teško izračunati da će se ulaganje višestruko isplatiti svima koji su odlučili riskirati rekordnim prkošenjem gravitaciji.

Preminula Ivana Brlić- Mažuranić
1938. godine preminula je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu „Valjani i nevaljani“ izdala je 1902. godine u vlastitoj nakladi. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku „Slike“, pedagoški intoniranu „Knjigu omladini“, zapise o obiteljskome rodoslovlju koje objedinjuje u trima knjigama, povijesno-pustolovni omladinski roman Jaša „Dalmatin potkralj Gudžerata“, a bila je i prevoditelj s njemačkoga i francuskoga jezika. Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka „Priče iz davnine“, objavljenu 1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.

Preminuo Walter Scott
1832. godine preminuo je Walter Scott, škotski književnik. Od djetinjstva je pokazivao interes za povijest, pjesništvo, neobična putovanja i fantastične pripovijesti. Sakupljao je škotske balade i 1802. godine javio se zbirkom “Minstrelsko pjesništvo sa škotske granice”. Na početku je pisao isključivo poeziju s temama iz srednjeg vijeka i škotske povijesti. Kao moralist, u svojim se djelima zalaže za pobjedu dobra. Junaci njegovih romana hrabri su i velikodušni, a pravda na kraju nadjača nepravdu. U svojoj prozi daje dramatične zaplete, viteške običaje i snažne ličnosti, a karakteriziraju ga poznavanje škotske i engleske prošlosti te romantičarska raspoloženja.
Nakon što je 1813. godine odbio položaj poete laureatusa, Scott se okrenuo pisanju povijesnih romana. Prvi u nizu više od 20 romana bio je “Waverly”, a potom su uslijedili “Crni patuljak”, “Rob Roy”, “Srce Midlothiana” i “Ivanhoe”, koji su naišli na široki odjek među čitateljima. Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u SAD-u i Europi, među mnogima i na Augusta Šenou, kojeg često nazivaju “Hrvatskim Walterom Scottom”.Zanimljivo je da su svi njegovi romani do 1827. godine izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Scott je napisao i niz drama, kojima nije postigao toliki uspjeh.

Preminuo Arthur Schopenhauer
1860. godine preminuo je Arthur Schopenhauer, njemački filozof. Svoje najvažnije djelo, „Die Welt als Wille und Vorstellung“ (Svijet kao volja i predodžba) Schopenhauer je pisao od 1814. do 1818. godine, a objavio godinu dana kasnije. Ondašnja je kritika to djelo primila veoma hladno. Smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)