Na današnji dan: 26. rujna

Fidel Castro održao najduži govor u povijesti UN-a
1960. godine Fidel Castro je održao najduži govor u povijesti Ujedinjenih naroda, u trajanju od 4 sata i 29 minuta.

Ferdinand se obvezao da će protjerati uskoke iz Senja
Mirom u Parizu na današnji dan 1617. godine habsburški nadvojvoda i budući car Ferdinand obvezao se da će protjerati uskoke iz Senja. Uskoci su naseljeni u okolici Otočca i na Žumberku gdje njihovi potomci žive još i danas.

U Americi nakon revolucije ustrojena nova država
Nakon američke revolucije trebalo je trinaest godina da se nova država ustroji kako spada, pa su tek na današnji dan 1789. godine otvorene neke važne pozicije u administraciji. Tako je Thomas Jefferson postao pvi državni sekretar, John Jay postavljen je na mjesto glavnog suca federalnih sudova, Samuel Osgood preuzeo je mjesto šefa pošte, a Edmund Randolph postao je prvi državni tužitelj.

Održana prva televizijska debata predsjedničkih kandidata
Chicago je bio poprište prve televizijske debate predsjedničkih kandidata u živom prijenosu. Na današnji dan 1960. godine sučelili su se Richard Nixon i John F. Kennedy, a na kraju predsjedničke utrke pobijedio je mlađi, famozni JFK. Ipak, Nixon je došao na svoje dva mandata kasnije, postavši predsjednik koji je završio rat u Vijetnamu, a JFK ga je pokrenuo.

Rođen Martin Heidegger
1889. godine rođen je Martin Heidegger, njemački filozof. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrijeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. godine Heidegger radi kao izvanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, “Bitak i vrijeme” (Sein und Zeit), koje ima veliki uticaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla. Heideggerovo glavno pitanje vrti se oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao “ovo” ili “ono” biće nego kao apstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga čini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti razlike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi spriječio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn).

Rođen George Gershwin
1898. godine rođen je George Gershwin, najpoznatiji američki skladatelj. Postao je slavan već u ranoj mladosti, skladajući zabavnu i plesnu glazbu. Na klaviru je prvo naučio svirati popularne melodije, a tek je kasnije upoznao skladbe Bacha, Lizsta, Debussyja i drugih skladatelja. S 15 godina svirao je popularne pjesme u trgovini nota, a ubrzo ih je i sam počeo skladati. Prvi veliki uspjeh bila je pjesma “Swanee”, koju je pjevao u svoje vrijeme jako popularni Al Jolson (glavni junak prvog zvučnog filma). Dvadesetih i tridesetih godina zajedno s bratom Irom, koji je pisao stihove, skladao je brojne broadwayske mjuzikle poput “Lady, be good”, “Funny face”, “Of Thee I Sing”. Mnoge pjesme iz njegovih mjuzikla postale su evergreen-melodije. Svjetsku slavu postigao je “Rapsodijom u plavom”, skladbom za klavir i orkestar. Ova je skladba najpoznatiji primjer simfonijskog jazza, u kojem su spojeni jazz i klasična glazba. Kroz njegovo stvaralaštvo američka glazba dobila je vlastiti stil, različit od europskog. George Gershwin također je i autor prve američke opere “Porgy i Bess”.

Preminuo Edgar Degas
1917. godine preminuo je Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma, iako sam sebe nikada nije smatrao pripadnikom pokreta. Zaokupljen urbanim prizorima, balerinama, prizorima s konjskih utrka, Degas nikad u potpunosti ne raskida s majstorima realizma, kao što su Ingres i Delacroix, te većinu svojih djela stvara u ateljeu, ali i pored toga većina povjesničara umjetnosti se slaže da je njegovo mjesto u okvirima impresionizma. Isprva je slikao povijesne scene i portrete u ulju, a 70-ih godina počeo je raditi u pastelu i temperi.

Preminuo Lavoslav Ružička
1976. godine preminuo je Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik. Ružičkini prvi radovi bili su s područja prirodnih spojeva. Cijeli svoj život ostao je na tom području. Proučavao je strukture aktivnih komponenata biljke Pyrethrum cinerariifolium dalmatinskog buhača. Radeći, došao je u doticaj s kemijom terpena – veoma interesantnog industriji parfema. Namjeravao je započeti samostalna istraživanja, te je uspostavio uspješnu i produktivnu suradnju s “Cie Company” (kasnije “Firmenich”) u Ženevi. Godine 1927. postaje profesor organske kemije na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Ondje ostaje tri godine, a kasnije se ponovno vraća u Švicarsku, gdje postaje vodeći stručnjak na području kemijske industrije. Ponovno u Zürichu, na “ETH”-u postaje profesor organske kemije i započinje najplodnije razdoblje svoje karijere. Proširuje područja svojih istraživanja, dodajući kemiji tarpena i steroide. Nakon uspješne sinteze spolnih hormona (androsterona i testosterona), njegov laboratorij postaje vodeći na polju organske kemije. Godine 1939. dobiva, zajedno s Adolfom Butendandtom, Nobelovu nagradu za kemiju. Također je postao i počasni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)