Na današnji dan: 29. rujna

Okončana vladavina kuće Anjou-Plantagenet
Godine 1066. iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II. Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II. 29. rujna 1399. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantagenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV.

Osnovan Scotland Yard
Londonska Metropolitan Police ili Scotland Yard osnovana je na današnji dan 1829. Trenutno sjedište Scotland Yarda nalazi se u Westminsteru, a administrativno sjedište je Empress State Building.

Pušten u promet jedan od prvih električnih tramvaja
U Blackpoolu u Engleskoj 1885. godine pušten je u promet jedan od prvih električnih tramvaja. Tramvaj je pušten u promet šest godina nakon što je Siemens demonstrirao električne tračnice. Inauguraciju tramvaja predvodio je Holroyd Smith, koji je i izumio sustav, te Alderman Harwood, gradonačelnik Manchestera.

Studenti pripali Hitlerovoj Njemačkoj
Na konferenciji u Münchenu 1938. godine Adolf Hitler, Benito Mussolini, britanski premijer Neville Chamberlain i francuski premijer Édouard Daladier potpisali su ugovor kojim je riješena sudetska kriza. Češka pokrajina Sudeti tako je pripala Njemačkoj. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok je dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, velik dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu. Te su se nade vrlo brzo izjalovile, kada su mađarska i poljska vlada iskoristile Hitlerov presedan kako bi i one tražile i na kraju dobile čehoslovački teritorij. Do proljeća 1939. godineautoritet vlade u Pragu je bio tako uzdrman da se u Slovačkoj, na njemački poticaj, razvio separatistički pokret. Koristeći to kao izgovor, njemačke snage su u proljeće 1939. godine okupirale Češku i uspostavile protektorat u sastavu Reicha, dok je Slovačka uspostavljena kao satelitska država.

Započeo masakr u Kijevu od strane nacista
1941. godine njemački nacisti su uz pomoć suradnika započeli masakr u Kijevu u Ukrajini. Više od 30.000 židova je ubijeno u dva dana, a tisuće više u mjesecima koji su uslijedili.

Potpisana konvencija o osnivanju CERN-a
Dvanaest zemalja potpisalo je 1941. konvenciju kojom je uspostavljena Europska organizacija za nuklearno istraživanje (CERN). Sjedište organizacije je u Ženevi.

Rođen Miguel de Cervantes Saavedra
1547. godine rođen je Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski pripovjedač. Tijekom rane mladosti često je sa svojom obitelji mijenjao mjesto boravka. Nakon školovanja u Madridu, isprva je bio kardinalov tajnik. Godine 1570. stupa u vojsku, a već sljedeće godine sudjeluje u poznatoj pomorskoj Bitci kod Lepanta u kojoj je brodovlje Španjolske, Venecije i Svete Stolice porazilo tursku flotu, što označava početak kraja turske moći na Sredozemlju. Cervantes se istakao u borbi, u kojoj je izgubio ruku. Godine 1575. vraća se u domovinu i nada se promaknuću. Međutim, na povratku su brod napali gusari i zajedno s bratom je odveden u Alžir, gdje je zatočen. Smatrajući ga uglednom i važnom osobom (jer je znao čitati i pisati), za njega su tražili vrlo visoku otkupninu koju njegova siromašna obitelj nije mogla prikupiti. Ostao je punih pet godina u zatočeništvu, dok za njega nisu platili monasi iz reda Svetog Trojstva. Nakon povratka u domovinu pisao je drame, a iz tog razdoblja potječe pastirski roman “Galatea”. Prvi književni pokušaji nisu ga proslavili. Njegova dramska djela postaju potpuno nezanimljiva s pojavom novog shvaćanja kazališta Lope de Vege. Nakon očeve smrti ima financijskih teškoća, a neuspješni novčarski poslovi uskoro ga odvode u zatvor. Tamo počinje pisati jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti – roman Bistri vitez Don Quijote od Manche (El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha), čiji je prvi dio objavljen 1605., a drugi 1615. godine. Iako zamišljen kao satira na viteške romane, Cervantes je u njemu dao humanistički orijentiranu sliku čovjekova života i njegovih bitnih zaokupljenosti, obrađujući stalni sukob između realnosti i ideala. Djelo je snažno utjecalo na razvoj romana, a na polju novele sličan će učinak imati zbirka “Uzorite novele”. Potkraj života objavio je knjigu kazališnih tekstova” Osam komedija i osam međuigri”.

Preminuo Vladimir Vidrić
1909. godine preminuo je Vladimir Vidrić, hrvatski književnik. Studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, zbog sudjelovanja u spaljivanju mađarske zastave na Jelačićevu trgu u Zagrebu uhićen je i osuđen na zatvor. Živio je od odvjetničkog rada, zbog bolesti često boravio u Zavodu za umobolne u Stenjevcu, gdje je i preminuo. Pjesme je pisao od rane mladosti, njegova poezija spoj je simbolističkih i impresionističkih elemenata. Za života je objavio 25 pjesme. Snažno je utjecao na Domjanića, Nazora i druge pjesnike. Oko hrvatskog pjesnika Vladimira Vidrića splele su se mnoge legende, a njegova snažna, samosvojna pjesnička figura ni danas ne blijedi. Svojim kratkim životom, bolestan od shizofrenije u Stenjevcu, samo s jednom zbirkom, objavljenom u vlastitoj nakladi, fascinirao je suvremenike, kritičare i poklonike pjesničke riječi. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)