Na današnji dan: 3. rujna

Okrunjen Richard Lavljeg Srca
Malo je onih koji nisu čuli za engleskog kralja Richarda I. Dobro, vjerojatno je poznatiji kao Richard the Lionheart, odnosno Richard Lavlje Srce. Nadimak je dobio po iznimnoj hrabrosti i vrhunskim vojnim vještinama. Već kao šesnaestogodišnjak guši pobune, a kasnije je bio centralna figura tijekom Trećeg križarskog pohoda. Njegova krunidba dogodila se na današnji dan 1189. u Westminsteru.

Gregorijanski kalendar prihvaćen od strane Engleske
Ako je suditi po kalendaru iz 1752., današnji dan (kao niti idućih 10 dana) nije se ni zbio. Naime, te je godine Engleska prihvatila Gregorijanski kalendar pa je došlo do pomjeranja datuma. To se nije dopalo podanicima i narodu koju su se pobunili jer su smatrali da im je vlada oduzela 11 dana života.

Jedna od avantura Sherlocka Holmesa ugledala svjetlo dana
“The Adventure of the Illustrious Client” samo je jedna od 56 avantura najpoznatijeg detektiva svih vremena, Sherlocka Holmesa. Sir Arthur Conan Doyle zamislio je priču o fatalnom zaljubljivanju jedne kćerke uglednog generala u potencijalnog ubojicu; priča je svjetlo dana ugledala prije točno 107 godina.

Njemačka i Belgija odigrale prvu međunarodna rukometnu utakmicu u povijesti
Najvatreniji ljubitelji rukometa to možda već znaju, no oni malo manje vatreni sigurno ne znaju da je 1925. održana prva međunarodna rukometna utakmica ikad. Prvi set pravila, objavljen koju godinu ranije, sastavili su Max Heiser, Karl Schelenz i Erich Konight iz Njemačke. Upravo po tim pravilima održao se i ovaj internacionalni dvoboj i to između ekipa Njemačke i Belgije.

Prvi puta predstavljen televizor u boji visoke kvalitete
Današnji bi televizori s mega rezolucijama, pixelima, milijunima boja i sl. prije 60-ak godina bili smatrani čistom znanstvenom fantastikom. Pa ni ondašnje inovacije nisu bile daleko od istog statusa. Jedan od rijetkih pionira u TV svijetu, mađarski inženjer Peter Carl Goldmark, još dok je radio na CBS-u, predstavio je svoj posebni mehanički sistem prikazivanja boje na televizoru koji je sadržavao tzv. ikonoskopski senzor. Zato će ta 1940. ostati zapamćena između ostalog i po prvom predstavljanju televizora u boji visoke kvalitete.

Švedani počeli voziti na desnoj strani ceste
Kad bi jedan Britanac, ne tako iskusan u vožnji, upravo sad sjeo u automobil i zaputio se u Švedsku, po dolasku u tu „zemlju snijega” i „visokih, plavih, zgodnih ljudi” bi vjerojatno skrivio sudar, sletio s puta ili jednostavno vozio, iz njegove perspektive, „krivom” stranom ceste. Sve to zahvaljujući promjeni strane ceste po kojoj se vozi. Istina, i prije se u Švedskoj vozilo po desnoj strani pa se iz nepoznatih razloga u daljoj prošlosti pravilo promijenilo i počelo voziti lijevom. Ipak, švedski se parlament 1967. napokon odlučio za desnu stranu.

Preminuo Oliver Cromwell
1658. godine preminuo je Oliver Cromwell, engleski državnik. Kada je 1642. godine dugotrajni sukob između kralja i sabora (parlamenta) prerastao u građanski rat došle su do izražaja njegove sposobnosti organizatora i vojskovođe. Njegovi konjanici odigrali su odlučnu ulogu u velikoj pobjedi saborske vojske nad kraljevim pristašama (rojalistima) kod Marston Moora 1644. godine. Postao je zamjenik vrhovnog zapovjednika vojske Parlamenta. Kada je postalo razvidno da se dugotrajna politička kriza neće razriješiti dogovorom kralja i sabora, zatočeni kralj Karlo I. osuđen je na smrt i smaknut u siječnju 1649. Kraljevstvo je dokinuto, a Engleska je postala republika pod nazivom Commonwealth ili Free State. Cromwell je pokorio Irsku i Škotsku, postigao uspjehe ratujući s Nizozemskom i Španjolskom te je proglašen doživotnim lordom-protektorom Engleske. Iznimno uspješan vojskovođa, ali i iznimno omražen političar, Cromwell nije uspio ustaliti republikanski poredak dovoljno da bi sustav nadživio njegovu smrt. Sin i imenovani nasljednik Richard svrgnut je nakon samo devet mjeseci vladanja, a kraljevstvo je u Engleskoj obnovljeno godinu i pol nakon Oliverove smrti, povratkom na prognanog kraljevića (sina umorenog kralja) kao novog vladara Karla II.

Preminuo Ivan Sergejevič Turgenjev
1883. godine preminuo je Ivan Sergejevič Turgenjev, ruski pisac. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time imao utjecaj na neke druge književnike, čak i u Hrvatskoj (Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar). Poznatija njegova djela su zbirka novela Lovčevi Zapisi, romani Rudin, Plemićko Gnijezdo, Očevi i djeca, zatim zbirke crtica Pjesme u prozi i Senilia. Njegovo djelo Očevi i djeca smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća. Zajedno sa mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem bio je od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status.

Preminuo Frank Capra
1991. godine preminuo je Frank Capra, američki filmski redatelj. Kao i drugi poznati redatelji tridesetih i četrdesetih godina, i Capra je svoju karijeru započeo u nijemom filmu, obavljajući različite poslove sve dok se nije dokopao redateljske stolice. Najpoznatiji njegovi filmovi su Gospodin Deeds ide u grad, originalni Izgubljeni horizont, U grob ništa ne nosiš, Gospodin Smith ide u Washington i Divan život. Njegova desetogodišnja stanka od screwball komedije završila je s komedijom Arsen i stare čipke. Među glumcima koji Capri duguju puno za svoj uspjeh su Gary Cooper, Jean Arthur, James Stewart, Barbara Stanwyck, Cary Grant i Donna Reed. Capra je naveo Jean Arthur kao “svoju omiljenu glumicu”. Caprini filmovi iz tridesetih godina doživjeli su veliki uspjeh na Oscarima. Dogodilo se jedne noći je bio prvi film koji je osvojio svih pet glavnih Oscara, najbolji film, najbolji redatelj, najbolji glumac, najbolja glumica i najbolji scenarij. Capra je 1936. osvojio svog drugog Oscara za režiju za film Gospodin Deeds ide u grad, a 1938. je osvojio svoju treću nagradu u pet godina za U grob ništa ne nosiš koji je također osvojio Oscara za najbolji film. Osim tri pobjede u redateljskoj kategoriji, Capra je zaradio nominacije za tri druga filma (Dama za jedan dan, Gospodin Smith ide u Washington i Divan život). Bio je i domaćin osme dodjele Oscara, 5. ožujka 1936. godine.

Preminuo Bruno Bjelinski
1992. godine preminuo je Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj. B. Bjelinski u sklopu svojih glazbenih uradaka skladao je šest opera, tri baleta, 15 simfonija, te brojnu glazbu za glasovir, čelo, kao i komornu glazbu za glasovir, violinu, violu, fagot i piano duo. Osobitim čarom piše za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu (stvaran pedesetih) ističu se Sedam bagatela za klavir, opere Pčelica Maja na riječi Waldemara Bonselsa, Heraklo i Ružno pače, te baleti Pinokio, Petar Pan i Mačak u čizmama. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost humoru i ironiji, koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastaje opera Orfej XX. stoljeća, Koncert za Romea i Juliju te nekoliko simfonija. Skladao je glazbu i za film Plavi 9. Još za života njegova djela stekla su velika priznanja, a bio je i član Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti. Trajna crta djela Brune Bjelinskog je neoklasicistička forma i glazbeni izraz. Glazbeni opus Brune Bjelinskog je ritmička raznolikost i polifonost, odaje se vedrina i zaigranost. Njegov svježi pristup energično se predavao ozbiljnoj glazbi kao i dječjoj. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)