Na današnji dan: 1. travnja

Odigran prvi “vječni derbi” između Dinama i Hajduka
U splitu je 1946. godine odigran prvi ‘vječni derbi’. Od tog sudbonosnog susreta u sklopu jugoslavenske lige, između Hajduka i Dinama odigrane su 174 utakmice u kojima je Dinamo odnio 71, a Hajduk 61 pobjedu dok su 42 susreta završila neodlučeno. Dinamo je u te 63 godine postigao 238, a Hajduk 216 pogodaka dok su sreća i tuga igrača, a pogotovo navijača, nemjerljivi.

Nastala kompanija Apple
Na današnji dan 1976. godine u skromnim uvjetima nastala je kompanija Apple. Ona je rezultat nevjerojatnog poduzetničkog duha Stevea Jobsa i njegove upornosti. Naime, bilo je to doba prvih mikroprocesora i osobnih računala. Dvadesetogodišnji Jobs, koji je nedavno napustio fakultet nakon prve godine, imao je ideju da s prijateljem sastavlja i prodaje računala. Sa svojom idejom došao je vlasniku jedne od prvih lokalnih prodavaonica osobnih računala, imena “The Byte Shop”. Vlasnik je potvrdio da će kupiti od Jobsa računala, ali samo ako budu potpuno sastavljena. Otišao je i korak dalje zajamčivši Jobsu da će uzeti 50 računala, svako po 500 dolara, plaćajući gotovinom pri isporuci. Jobs je otišao k prodavaču komponenti i naručio dijelove, tražeći odgodu plaćanja od 30 dana. Jobs i njegov prijatelj Steve Wozniak (poljskog porijekla) bacili su se na sastavljanje i testiranje računala. Sastavljeno računalo nazvali su Apple I. Radili su u Jobsovoj spavaćoj sobi i garaži dan i noć da stignu na vrijeme isporučiti računala kako bi platili dijelove. Radi prodaje tih računala osnovali su kompaniju pod nazivom Apple Computers. Posao je krenuo i uspjeli su proizvesti čak 200 računala Apple I. U prvim danima bilo je potrebno i žrtvovanje. Tako je Jobs morao prodati svoj Volkswagen kombi, a Wozniak svoj HP-65 kalkulator da nabave novac za dijelove. Ipak, uskoro su postali milijuneri.

Amerikanci bombardirali neutralnu Švicarsku
Na današnji dan 1944. godine 50 američkih teških bombardera tipa B-24 Liberator bacilo je bombe na švicarski grad Schaffhausen. Poginulo je 40 ljudi, uz veliki broj ozlijeđenih i ogromne materijalne štete. Zgranuta švicarska vlada zahtijevala je objašnjenje od SAD-a. Službeno objašnjenje tvrdilo je da je do incidenta došlo slučajno, jer se jedna grupa bombardera zbog lošeg vremena odvojila od glavnine flote i zamijenila ciljeve. Začuđujuće je, međutim, što je izvorni cilj, koji su Amerikanci trebali gađati, bio Ludwigshafen na Rajni, čak 235 kilometara sjevernije od Schaffhausena. Švicarci su zbog tog i zbog drugih incidenata počeli strahovati da Amerikanci vrše na njih pritisak zbog švicarske gospodarske suradnje s nacističkom Njemačkom. Sličnih incidenata tijekom rata bio je popriličan broj, tako da su savezničke bombe padale i na Basel, Zürich i Ženevu.

Utemeljena kompanija Wrigley
U Chicagu je 1891. godine osnovana kompanija Wrigley. Na početku rada kompanija je proizvodila i prodavala proizvode poput sapuna i praška za pecivo, a 1892. William Wrigley, vlasnik kompanije, počeo je uz svako pakiranje praška za pecivo kupcima poklanjati po jednu žvakaču gumu. Tijekom vremena ‘žvaka’ je postala popularnija od proizvodaa uz koji je dolazila što je Wrigleya navelo da se u potpunosti okrene tom proizvodu. Danas Wrigley proizvodi toliku lepezu ‘žvakalica’ da vjerojatno nema osobe na svijetu koja neku od njih nije ‘provukla’ kroz usta, a godišnja zarada, koja je 2007. iznosila gotovo 5,5 milijardi dolara, mogla bi s dolaskom krize i perioda ‘griženja noktiju’ postati još i veća.

Preminuo Ferenc Molnár
1952. godine preminuo je Ferenc Molnár, mađarski dramatičar i pisac. Kao romanopisac, zapamćen je po djelu Junaci Pavlove Ulice, koji govori o rivalstvu dvije skupine dječaka u Budimpešti.To je jedan od najljepših dječjih romana o prijateljstvu, hrabrosti i životnoj okrutnosti. Roman koji razgolićuje tragiku djetinjstva u velegradu, gdje nema dovoljno prostora za igru, pa komadić zemljišta između visokih velegradskih zgrada postaje smisao dječjeg života. Borba dječaka Pavlove ulice i ˝Crvenih košulja˝ za taj komadić zemlje poprima sve prizvuke domoljubnog zanosa. Taj roman je u piščevoj rodnoj zemlji jako cijenjen. U anketi jednog časopisa u Mađarskoj završio je na drugom mjestu među najboljim romanima u 2005. godini. Nekoliko puta je ekraniziran. Molnárove najistaknutije drame su Liliom, Čuvar i Labud. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedija)