Na današnji dan: 10. travnja

Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku
Na današnji dan proglasio je Slavko Kvaternik Nezavisnu Državu Hrvatsku. Proglašenje je emitirano putem Radio Zagreba iz zgrade u Vlaškoj ulici 116 (danas sjedište tvrtke Badel 1862). Dogodilo se to u satima kad su pobjedničke njemačke trupe ulazile u Zagreb. Tekst proglašenja počinje sljedećim riječima: “Hrvatski narode! Božja providnost i volja našeg saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr. Ante Pavelića, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu, odredili su da danas pred dan uskrsnuća Božjeg sina uskrsne i naša Nezavisna Država Hrvatska.” (na dan proglašenja bio je Veliki Četvrtak uoči Uskrsa). Zanimljivo je da je Ante Pavelić u trenutku proglašenja NDH još bio u Italiji.

Iz zvjezdarnice u Puli otkriven asteroid Kleopatra
Na današnji dan 1880. godine otkriven je iz zvjezdarnice u Puli veliki asteroid koji je dobio ime Kleopatra. Otkrio ga je Johann Palisa, koji je vršio funkciju ravnatelja te zvjezdarnice, smještene u pulskom predjelu Monte Zaro. Ta institucija zvala se Mornarička zvjezdarnica u Puli (njem. Marinesternwarte Pola) i bila je povezana s Austrougarskom ratnom mornaricom (njem. Kaiserliche und Königliche Kriegsmarine). Podsjetimo, Pula je bila glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije. Pod ravnateljstvom spomenutog Johanna Palise pulska je zvjezdarnica postala poznata u svijetu. Naime, s nje je otkriveno čak 28 asteroida, a neki od njih dobili su i imena bliska hrvatskom području npr. 183 Istria, 143 Adria i 142 Polana (po Puli). Asteroid 216 Kleopatra razmjerno je velikih dimenzija. Dugačak je čak 217 kilometara, što je otprilike kao zračna udaljenost od Zagreba do Osijeka. Masa mu je procijenjena na otprilike 4640 tisuća milijardi tona. Kleopatra ima neobičan izduženi oblik sličan psećoj kosti. Novijim proučavanjima otkriveno je da ona nema čvrstu strukturu, nego da se zapravo sastoji od gomile manjih komada metala i stijena, koje na okupu drži gravitacija. Zanimljivo je da asteroid Kleopatra ima čak i dva mala prirodna satelita – jedan promjera 5, a drugi 3 kilometra. Godine 2011. tim su satelitima dodijeljena i imena – Alexhelios i Cleoselene. Odabrana su prema imenima sina i kćeri egipatske kraljice Kleopatre, poznate po vezi s Markom Antonijem i Cezarom. Zanimljivo je i da se Kleopatra okreće oko Sunca prosječnom brzinom od oko 64,150 kilometara na sat. Srećom, asteroid Kleopatra nalazi se na takvoj udaljenosti od Zemlje da je potpuno isključena mogućnost sudara. Inače, objekt takve veličine sigurno bi potpuno uništio život na Zemlji. Naime, pretpostavlja se da je asteroid koji je možda uzrokovao izumiranje dinosaura prije 66 milijuna godina bio promjera samo 10-15 kilometara, a Kleopatra ima dužu os od čak 217 kilometara.

Poginuo poljski predsjednik i njegova supruga pri padu zrakoplova u Rusiji
Na današnji dan 2010. godine dogodila se poljska nacionalna tragedija kad je u Rusiji pao zrakoplov koji je prevozio poljskog predsjednika Lecha Kaczyńskog. Uz njega je u avionu bilo još 95 putnika i članova posade. Svi su poginuli, uključujući predsjednikovu suprugu Mariju Kaczyńsku, bivšeg poljskog predsjednika Ryszarda Kaczorowskog, šefa glavnog stožera, predsjednika Poljske narodne banke i 15 parlamentarnih zastupnika. Zrakoplov je bio na putu iz Varšave u Rusiju, gdje je poljska delegacija trebala prisustvovati obilježavanju 70. godišnjice Masakra u Katinskoj šumi, gdje je Staljinova policija ubila oko 22,000 Poljaka za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu. Do nesreće tog poljskog zrakoplova tipa Tupoljev Tu-154 došlo je neposredno prije predviđenog slijetanja na ruski aerodrom u gradu Smolensku. Naime, zrakoplov se nalazio preblizu zemlji pa je u gustoj magli zahvatio drveće, oštetio krilo i udario u tlo, svega 200 metara pred pistom. Kao uzrok nesreće proglašena je pilotska greška, jer su piloti navodno bili neiskusni u letu u lošim uvjetima vidljivosti (magla). Moguće je da su nesreći pridonijele i krive informacije ruske kontrole leta.

Izliveno originalno zvono za londonski Big Ben
Originalno zvono za londonski Big Ben izliveno je 1858. godine u Stockton-on-Teesu. Tijekom testiranja zvono teško 14.5 tona je puklo te je od njega u ljevaonici Whitechapel Bell izliveno novo koje je težilo 13.76 tona, a ono i danas visi i upotrebljabva se u poznatom londonskom tornju kraj britanskog parlamenta.

Iz britanske luke isplovio Titanic
Na današnji je dan iz britanske luke Southampton isplovio brod Titanic na svoje sudbonosno putovanje koje će uzeti 1,517 života. Bio je to najveći brod do tada sagrađen, dug 269 metara i težak 52,310 tona. Njegovih devet paluba moglo je smjestiti 3,327 ljudi (2,435 putnika i 892 člana posade). Na prvom putovanju nosio je samo 20 čamaca za spašavanje, koji su mogli primiti samo otprilike trećinu od ukupnog broja ljudi na brodu. U Southamptonu u Engleskoj na brod su se ukrcali neki od najbogatijih ljudi toga doba da bi svjedočili prvom putovanju broda. Među njima su bili John Jacob Astor IV., iz legendarno bogate obitelji Astor (vlasnici poznatog newyorškog hotela Waldorf-Astoria) i židovski bogataš Benjamin Guggenheim (brat poznatog Solomona Guggenheima po kojem se zove muzej u New Yorku). Na brodu je bio i velik broj emigranata koji su napuštali Europu odlučivši sreću potražiti u SAD-u. Malo je poznato da je brod iz Southamptona prvo zapolovio prema Francuskoj, da tamo ukrca kontinentalne putnike, a tek se zatim uputio na Atlantik na kojem će pet dana kasnije stradati.

Rođen Eduard Slavoljub Penkala
1871. godine rođen je Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj. Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentira “Termofor” u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radi na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine. Već 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta.

Rođena Vesna Parun
1922. godine rođena je Vesna Parun, hrvatska književnica za djecu. Vesna Parun pripada među najpoznatije suvremene hrvatske pjesnike. Ona je i najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća. To mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti. Poezija je prava domena Vesne Parun, no već je poslije druge knjige pjesama počela pisati prozu i drame. Objavljeno joj je preko 60 knjiga poezije i proze i uprizorena su četiri njezina dramska djela. Ona stvara dulje od pedeset godina i već pripada književnoj povijesti. Za svoj pjesnički rad dobila je značajne i brojne nagrade i priznanja. Za zbirku “Pjesme” dobila je Nagradu Matice hrvatske, za zbirku “Crna maslina” dobila je Nagradu grada Zagreba, za stihovani dječji roman “Mačak Džingiskan i Miki Trasi” dobila je Nagradu Grigor Vitez, 1972. dobila je kao najuspješniji dječji pjesnik Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novom Sadu, a 1970. godine u Parizu je dobila Diplomu za poeziju. Njena zbirka “Zore i vihori” po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom tijeku novije hrvatske poezije. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)