Na današnji dan: 11. travnja

Obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti
Svjetski dan Parkinsonove bolesti je dan kojim se obilježava rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“ 1817. godine. Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta te jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”.

Lansiran Apollo 13
Na današnji dan 1970. godine u svemir je lansirana poznata Apollo 13 misija, koja nije uspjela sletjeti na Mjesec, nego se nakon nesreće jedva vratila na Zemlju. Bilo je to već sedmo po redu lansiranje ljudi u smjeru Mjeseca (prvih šest letjelica Apollo nije imalo ljudsku posadu), no astronauti u Apollu 13 bili su tek treći koji su trebali na Mjesec i sletjeti (prije njih sletjeli su samo Apollo 11 i Apollo 12). Lansiranje je obavljeno na Floridi, i to na Lansirnom kompleksu 39 (LC-39) unutar Svemirskog centra John F. Kennedy (John F. Kennedy Space Center). Lansirna platforma s koje je poletio Apollo 13 ima oznaku LC-39A i nalazi se samo nekoliko stotina metara od obale Atlantskog oceana. Zanimljivo je da je Apollo 13 lansiran točno u 13 sati i 13 minuta po standardnom vremenu u Houstonu, kao da se željelo izazivati praznovjerje. Međutim, potrebno je napomenuti da je po floridskom vremenu već bilo 14 sati i 13 minuta. Povrh svega, za svemirske letove najvažnije je tzv. Koordinirano svjetsko vrijeme (UTC) koje se ravna prema početnom meridijanu u Greenwichu. Po tom je vremenu već bilo 19 sati i 13 minuta. S Apollom 13 sve je pošlo krivo kad je 2 dana nakon lansiranja, na putu prema Mjesecu, došlo do eksplozije rezervoara s tekućim kisikom. Slijetanje na Mjesec moralo je biti otkazano, a posada je jedva izvukla živu glavu.

Pronađen znameniti “Kamen sudbine“
Kamen je na današnji dan 1951. godine osvanuo u škotskom samostanu Arbroath, na oltaru crkve.
Kamen sudbine (Stone of Destiny) naziv je za čuveni kamen na kojem su krunjeni škotski kraljevi. Težine oko 152 kilograma, tradicionalno mjesto bilo mu je u samostanu Scone, kamo bi svaki škotski kralj došao na dan krunidbe. Problem je nastao kad je engleski kralj Edward I. (poznat iz filma Braveheart) napravio invaziju Škotske i oteo kamen, odnijevši ga u London. Edward I. dao je kamen ugraditi u englesko kraljevsko prijestolje (legendarno prijestolje sv. Edwarda Ispovjednika) u Westminsterskoj opatiji. Na taj način bi svaki budući engleski kralj prilikom krunidbe automatski postajao i škotskim kraljem.Četiri škotska studenta odlučila su 1950. godine silom vratiti kamen iz Londona u Škotsku, kamo pripada. Na Božić 1950. godine ukrali su kamen iz Westminsterske opatije i tajno ga prevezli u Škotsku. Britanska vlada naredila je istragu, no bila je bezuspješna. Kamen je tek na današnji dan 1951. godine osvanuo u škotskom samostanu Arbroath, na oltaru crkve. Pretpostavlja se da su ga studenti tamo ostavili misleći kako Crkva ne će dopustiti da se kamen vrati u London. Ipak, kamen je vraćen u Westminstersku opatiju. Tek 1996. godine odlučila je britanska vlada pokloniti Kamen sudbine Škotskoj i to je učinjeno na dan sv. Andrije te godine. Kamen od tada leži u dvorcu u Edinburghu, pokraj škotskih kraljevskih dragulja. Postoji, međutim, obaveza da pri sljedećim krunidbama britanskih kraljeva, Kamen sudbine za tu priliku bude donesen u London, a kasnije može opet biti vraćen. U međuvremenu su se javile sumnje da kamen koji su studenti ostavili na oltaru crkve zapravo nije pravi nego kopija, a da je pravi kamen skriven na nekom tajnom mjestu.

Počelo suđenje Adolfu Eichmannu u Izraelu
Adolf Eichmann bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata SS-Obersturmbannführer zadužen za deportaciju Židova u koncentracijske logore. Nakon završetka rata uspio je pobjeći u Argentinu. Tamo je radio razne poslove, bio je predradnik u Mercedesovoj tvornici, pa čak i uzgajivač zečeva. Američka CIA navodno je znala za njega, no nije poduzimala ništa jer njegovo uhićenje navodno ne bi bilo u interesu američke i zapadnonjemačke vlade. Izrael se, naprotiv, posvetio pronalaženju Eichmanna. Izraelci su ga uhvatili u predgrađu Buenos Airesa kad se vraćao kući s posla u Mercedesovoj tvornici. Izraelski agenti prokrijumčarili su ga potajno iz Argentine u Izrael. Suđenje Eichmannu počelo je na današnji dan 1961. godine u Jeruzalemu i postalo je međunarodna senzacija. Proglašen je krivim po svim točkama optužnice. Optužen je na smrt i smaknut 31. svibnja 1962. godine vješanjem. Bilo je to jedino civilno smaknuće u povijesti Izraela, koji inače nema smrtnu kaznu.

Preminuo Jacques Prévert
1977. godine preminuo je Jacques Prévert, francuski pjesnik. Nazvan je “pjesnikom Pariza”. Iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge uglazbljene – kao “Barbara” i “Uvelo lišće” – u interpretaciji Yves Montanda, Juliette Gréco i drugih. Njegovi književni počeci vezani su uz nadrealizam. Godine 1931. objavio je humorističku fantaziju “Večera glava u Pariz – France”, pisanu u duhu nadrealizma, tada dominantnog umjetničkog pokreta. Prévert je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prevladava dvojak osjećaj – razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću. Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno, a tek 1940. godine tiska ih u posebnoj zbirci “Riječi”. Mnoge mu je pjesme uglazbio Joseph Cosma. Veći dio svoje aktivnosti posevetio je filmu. Djelovao je kao suradnik režisera Marcela Carnea, a autor je velikog broja filmskih scenarija i dijaloga (“Obala u magli”, “Dan se rađa”, “Ljubavnici iz Verone”, “Djeca raja”). Njegovu ranu poeziju karakterizira revolt i mladenački cinizam, ismijavanje svakog autoriteta. Voli političku aluziju, a u njegov poetski rječnik ušli su mnogi izrazi iz svakidašnjeg pučkog žargona. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)