Na današnji dan: 15. travnja

Patentiran inzulin
Američki znanstvenici Frederick Banting i J.J.R. Macleod 1923. godine patentirali su inzulin, lijek koji služi za regulaciju šećera u krvi, zbog čega su dobili i Nobelovu nagradu za psihologiju i medicinu. Do njihovog otkrića koristio se inzulin ekstrahiran iz goveđe ili svinjske gušterače koji je često bio neučinkovit, a ponekad je izazivao i vrlo ozbiljne alergijske reakcije. Danas se inzulin proizvodi tehnologijom rekombinantne DNK, uz pomoć genetski modificirane bakterije Escherichije coli, a za život je neophodan lijek osobama koje boluju od dijabetesa tipa 1.

Prihvaćeni preliminarni dokumenti koji su doveli do završetka Američkog rata za nezavisnost
Preliminirani dokumenti koji su doveli do završetka Američkog rata za nezavisnost predloženi su i prihvaćeni u donjem domu britanskog parlamenta 1782. godine. Podrška ratu drastično je smanjena u Britaniji nakon predaje britanske vojske tijekom opsade Yorktowna 1781. te je premijer Lord North, unatoč želji za osvetom teškog poraza, morao podnijeti ostavku nakon čega je predložen i odobren kraj rata koji je službeno završio tek potpisivanjem sporazuma u Parizu 3. rujna 1783. nakon čega su britanske kolonije dobile svoju samostalnost.

Francuzi porazili Engleze pred kraj Stogodišnjeg rata
U bitci kod Formignya Francuzi su pod vodstvom Karla VII. 1450. godine nanijeli težak poraz Englezima u jednoj od poslijednjih velikih bitaka Stogodišnjeg rata. Francuzi su s oko 4.500 pješaka i konjanika napali 7.000 Engleza s dvije strane i nanjeli im težak poraz od kojega se više nisu oporavili te su izgubili dominaciju nad sjevernom Francuskom. Engleske žrtve brojale su oko 2.500 mrtvih i ranjenih i više od 900 zarobljenih, dok su Francuzi izgubili oko 1.000 ljudi. Bitka koja je zapečatila sudbinu Eengleske u ratu koji je završio tri godine kasnije, bila je jedna od prvih u kojoj je bitnu ulogu odigrala artiljerija koja je, iako se sastojala od samo dva francuska topa koje su Englezi brzo zarobili, prouzročila zamjetnu psihološku štetu.

Rođen Leonardo da Vinci
1452. godine rođen je Leonardo da Vinci, talijanski znanstvenik i umjetnik. Ukratko – najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka – višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici. Njegove Posljednja večera i Mona Lisa spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci je bio prvi umjetnik koji je afirmirao tehniku slikanja sfumato, a posebno je vidljiva na njegovim remek djelima. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)