Na današnji dan: 19. travnja

Održan prvi poznati sabor u Zgrebu
U Zagrebu je na današnji dan 1273. godine održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.

Lansiran prvi indijski satelit
Na današnji dan 1975. godine lansiran je u svemir prvi indijski satelit. Ime mu je bilo Aryabhata, po slavnom indijskom astronomu koji je živio prije otprilike 1500 godina. Naime, astronom Aryabhata bio je prvi u nizu velikih indijskih proučavatelja nebeskih pojava iz doba procvata tih vještina u Indiji. Potrebno je uočiti da je Aryabhata živio još u 5. i početkom 6. stoljeća, dakle prije nego što su se Hrvati prema tradiciji uopće doselili na područje današnjih hrvatskih zemalja. Prvi indijski satelit Aryabhata bio je težak 360 kilograma i imao je promjer od otprilike 140 centimetara. Premda su ga Indijci napravili, zanimljivo je da nije lansiran iz Indije, nego iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Naime, za lansiranje je korišten sovjetski kozmodrom Kapustin Jar koji se nalazi u Rusiji, uz obalu rijeke Volge, nekih 700 kilometara jugoistočno od Moskve. Kapustin Jar ponekad nazivaju i “Ruskim Roswellom” jer se u vezi njega spominju tajni projekti. Satelit Aryabhata lansiran je pomoću sovjetske rakete tipa Kosmos-3M. To je prilično popularna raketa, kojom je do sada izvršeno preko 400 uspješnih lansiranja. Teška je ukupno oko 109 tona. Satelit Aryabhata lansiran je u Zemljinu orbitu na visinu od oko 600 kilometara, tako da je obilazio planetu svakih 96.3 minuta. Nažalost, taj prvi satelit nije bio osobito uspješan, jer su zbog problema s napajanjem sva njegova odašiljanja prema Zemlji prekinuta već nakon 5 dana. Ipak, satelit se održao u orbiti sljedećih gotovo 17 godina, kad se napokon srušio na Zemlju.

Teroristi gotovo uništili zgradu federalne vlade u Oklahoma City-ju
Na današnji dan dogodio se najteži teroristički napad u SAD-u prije rušenja tornjeva blizanaca Svjetskog trgovačkog centra. U Oklahoma Cityju teroristi su gotovo potpuno uništili zgradu federalne vlade u kojoj su se nalazili uredi američke socijalne službe, tajne službe, agencije za drogu i biroa za alkohol, duhan i oružje. Glavni počinitelj – Timothy McVeigh – dovezao je pred zgradu na današnji dan ujutro kamion s približno 2,300 kilograma teškom eksplozivnom smjesom sastavljenom od dvokomponentnog eksploziva i velike količine umjetnog gnojiva. Zapalio je fitilje i udaljio se. Nosio je majicu s natpisom “Sic semper tyrannis” (“Tako uvijek tiranima”) i “The tree of liberty must be refreshed from time to time with the blood of patriots and tyrants” (Drvo slobode treba povremeno zalijevati krvlju domoljuba i tirana). Bomba je eksplodirala za nekoliko minuta. Eksplozija je bila tako snažna da je napravila krater promjera 9 metara, urušila cijelu jednu stranu vladine zgrade, oštetila 324 druge zgrade u krugu od 16 blokova i raznijela ili zapalila 86 automobila u okolici. Detonacija snage oko 3.0 po Richteru mogla se čuti i 89 kilometara daleko. Ukupno je poginulo 168 ljudi, uključujući 19-oro djece ispod 6 godina. Ozlijeđeno je više od 680 ljudi, većinom od letećih komada rasprsnutog stakla. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na 652 milijuna dolara. Bombaš McVeigh uhićen je manje od sat i pol nakon eksplozije. Osuđen je na smrt i pogubljen smrtonosnom injekcijom 2001. godine.

Albert Hoffmann na sebi testirao utjecaj LSD-a
Albert Hofmann bio je švicarski kemičar. Najpoznatiji je po otkriću lisergične dietilamidne kiseline (tzv. LSD-25). Hofmann je autor više od 100 znastvenih radova kao i nekoliko knjiga od kojih je i LSD: My Problem Child. Njegovo istraživanje na lisergičnoj kiselini, što je dio ergot alkaloida, na kraju je dovelo do sinteze LSD-25 1938. godine. Tek pet godina kasnije, nakon što je Hofmann ponovno sintetizirao spojeve koje je otkrio a tad već skoro zaboravljene, slučajno je otkrio psihodelična svojstva LSD-a nakon što mu se vrlo mala količina upila kroz kožu prstiju. Tri dana kasnije, 19. travnja 1943. godine Albert je namjerno testirao na sebi količinu od 250 mikrograma i iskusio vrlo snažan utjecaj LSD-a, taj dan je poznat kao dan s biciklom, zbog toga što se Hofmann nakon testiranja zaputio kući na biciklu i tada počeo osjećati čudne efekte LSD-a. Uslijedila su daljna testiranja u kojem su sudjelovali Hofmann i njegovi kolege, već 3 dana kasnije, nastali su prvi pisani dokumenti.

Preminuo George Gordon Byron
1824. godine preminuo je George Gordon Byron, engleski književnik. Neko je vrijeme, kao lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma i istaknuo se govorničkom vještinom. Njegova primamljiva vanjština i zanimljiva ličnost učinila ga je ljubimcem među velikim brojem žena. Nakon razvoda zauvijek napušta Englesku, te putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Byron je bio među najistaknutijim engleskim književnicima. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Preminuo Charles Darwin
1882. godine preminuo je Charles Darwin, britanski znanstvenik. Darwin je autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodnog odabira. Ta teorija je po njemu dobila i naziv darvinizam. Nakon što se 1836. godine vratio u Englesku svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu Bilješke o transmutaciji vrsta (Notebooks on the Transmutation of Species). Darwin se u svome stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao Esej o principima stanovništva (An Essay on the Principle of Population) iz 1798. godine, djelo britanskog ekonomiste Thomasa Roberta Malthusa. U tom djelu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskom rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društevna događanja poput rata. Darwin je odmah Malthusove argumente primijenio na životinje i biljke i 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcija. Naredna dva desetljeća radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-povijesnim projektima. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)