Na današnji dan: 22. travnja

Obilježava se Dan planeta Zemlje
1970. godine po prvi je put proslavljen Dan planeta Zemlje koji se danas obilježava u više od 150 zemalja. Tom prilikom zdrav i održiv život cijelog zemaljskog ekosustava tražilo je oko 20 milijuna Amerikanaca. Na konferenciji UNESCO-a 1969. John McConnell je prvi put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste godine je dizajnirana Zastava Zemlje, a sam naziv Earth day prvi put upotrijebio je 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969., u proglasu kojim je odlučeno da se u San Franciscu proslavi kao Dan planeta Zemlje. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kad je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Pedro Álvares Cabral postao prvim Europljaninom koji je stigao do obala Brazila
Portugalski moreplovac Pedro Álvares Cabral 1500. godine postao je prvi Europljanin koji je stigao do obala Brazila, te se smatra otkrivačem tog dijela južnoameričkog teritorija. Kapetan Cabral, inače kolega i suradnik Vasca de Game, na put je krenuo 9. ožujka iz Lisabona s trinaest lađa. Po dolasku u novu zemlju Cabral joj je, vjerujući kako se nalazi na otoku, nadjenuo ime Vera Cruz (Pravi Križ), te zemlju blagoslovio svetom misom u kojoj je korišten željezni križ koji je 1960. vraćen u Brazil i korišten pri inauguraciji Brazilije.

Kovanje dva centa odobreno od strane Američkog Kongresa
Američki Kongres 1836. godine tzv. Zakonom o kovanicama, odobrio je kovanje dva centa, prve američke kovanice koja je na sebi nosila poznate riječi ‘In God We Trust’. Nakon manje od godinu dana Kongres je izglasao još jedan zakon kojime je taj natpis postao sastavni dio svake kovanice, a kasnije i novčanice američkih centi i dolara. Godine 1956. ‘In God We Trust’ je zamijenio natpis ‘E Pluribus Unum’ (Iz mnogih, jedno), nacionalni moto koji se nalazi i na grbu SAD-a.

Klor korišten kao kemijsko oružje u Prvom svjetskom ratu
Tijekom druge bitke kod Ypresa 1915. godine klor je korišten kao kemijsko oružje, što je bila prva dalekosežna uporaba otrovnog plina u Prvom svjetskom ratu, jedna od glavnih vojnih inovacija koja se pojavila tijekom tog velikog sukoba. U početku masovno korišten suzavac vojnim stratezima se nakon kratkog vremena pokazao nedovoljno učinkovit pa je započet razvoj smrtnonosnih agensa, a prvi od njih bio je klor. Njemačke snage kod Ypresa su nakon ispuštanja 168 tona klora uspjele iz rovova otjerati francuske trupe, no zbog zadržavanja otrovnog plina na tom području nisu uspjeli iskoristiti raspad savezničke linije. Iako su kemijska oružja odgovorna za smrt samo četiri posto stradalih u bitkama I. svjetskog rata, njihov psihološki učinak bio je kudikamo veći, pogotovo uzevši u obzir da mnoge jedinice u početku korištenja tog oružja nisu imale nikakvu opremu koja bi ih zaštitila od trovanja i duge, bolne smrti.

Rođen Isidor Kršnjavi
1845. godine rođen je Isidor Kršnjavi, hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik. Prvu likovnu poduku dobiva u Osijeku, a potom u Beču studira povijest i povijest umjetnosti. Već u vrijeme studija piše u hrvatskim časopisima filozofsko-estetičke članke. Kao stipendist studirao je slikarstvo na akademiji u Münchenu, a potom od 1872. do 1877. godine boravi u Italiji studirajući i kopirajući stare majstore. Kao likovni kritičar Kršnjavi je aprioričan s jakim sklonostima prema estetiziranju, historicizmu i tradicionalnosti. 1925. godine objavio je roman “Božji vitez”, a 1926. godine i njegov nastavak, “Božji sirotan”. Preveo je i Danteovu “Božanstvenu komediju”, a taj je prijevod i sam ilustrirao. Također je pisao i pjesme, koje su bile objavljivane u suvremenim časopisima, putopise te memoare. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)