Na današnji dan: 24. travnja

Kotoriba postala prvim hrvatskim gradom koji je dobio prugu
Na današnji dan Kotoriba u Međimurju postala je prvi hrvatski grad koji je dobio prugu. Riječ je bila o prugi koja je povezivala Nagykanizsu u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji, a koja je prolazila preko Kotoribe, Čakovca i Macinca u dužini od 41 kilometar. Druga po redu pruga u Hrvatskoj poznatija je jer je prolazila kroz Zagreb, na liniji Sisak – Zidani most, no otvorena je tek dvije godine kasnije (1862). Zanimljivo je da je Hrvatska svoje prve pruge dobila relativno kasno. Naime, prva pruga u svijetu otvorena je još 1825. godine u Engleskoj, dakle čak 35 godina ranije nego u Hrvatskoj. Austrija je već imala znatnu željezničku mrežu od nekoliko tisuća kilometara kad je prva pruga došla u Hrvatsku. Dokaz je to relativne zapostavljenosti naših krajeva na periferiji carstva upravljanog iz Beča.

Vjenčali se Franjo Josip I. i princeza Sissi
Na današnji dan vjenčali su se u Beču tadašnji vladajući austrijski car Franjo Josip I. i bavarska princeza Elizabeta, poznata po nadimku Sissi. Zanimljivo je da je Elizabeta bila Franji Josipu sestrična (majke su im bile sestre). Majka Franje Josipa željela je da se njezin sin uda za Elizabetinu stariju sestru Helenu pa je dogovorila sastanak u Bad Ischlu, poznatom austrijskom ljetovalištu u Alpama. Helena je doputovala s majkom i mlađom sestrom, 15-godišnjom Elizabetom. Franji Josipu bile su tada 23 godine i kad je ugledao Elizabetu odmah se zaljubio. Propustio je zaprositi Helenu i prkosno rekao majci da će se oženiti ili Elizabetom ili će ostati samac. Pet dana kasnije objavljene su zaruke Elizabete i cara. Vjenčali su se na današnji dan 1854. godine, kad je njoj bilo samo 16 godina, u crkvi sv. Augustina u Beču. U toj crkvi pokraj bečkog carskog dvora tradicionalno su se održavala carska vjenčanja, Tamo se udala i Marija Terezija, a i Marija Lujza za Napoleona. Ta dinastička crkva sadrži urne sa srcima čak 54 preminula habsburška vladara i nadvojvode.

Grci pribjegli lukavstvu i osvojili Troju
Nakon desetogodišnjeg rata i opsade naizgled neosvojivog grada Grci su, prema legendi, 1184. godine pr.n.e. uz pomoć lukavstva ušli u Troju. U vrijeme Trojanskog rata živjela je najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja koji je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina da bi se na kraju poslužili jednom od najpoznatijih varki u povijesti. Napravili su drvenog konja u kojegm su bili skriveni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su unatoč opomenama svećenika konja uveli u Troju misleći da su ga Grci napravili kao žrtvu Posejdonu da im blagoslovi putovanje. Tijekom noći grčki su vojnici otvorili vrata, a unutra je nahrupila cijela vojska, u potpunosti uništila grad i pobila većinu njegovih žitelja.

U Francuskoj se odvila prva međutenkovska bitka u povijesti
Kod sela Villers-Bretonneux na sjeveru Francuske 1918. godine odvila se prva međutenkovska bitka u povijesti. Tri britanska tenka Mark IV odmjerili su snage s tri njemačka tenka A7V. Oba tenka su, iako vrlo različitog dizajna, imala približno jednake mogućnosti, brzine na terenu nisu im prelazile 6-7 km/h, koristili su se poglavito strojnicama kojima su upravljali vojnici u unutrašnjosti i bili su relativno neotporni na kalibre veće od pješačkog naoružanja. Nijemci su tijekom bitke uspjeli zauzeti selo, no držali su ga samo tijekom te noći, a već drugi dan morali su se povući pred napadom australskih trupa koje su uspjele osloboditi selo u kojemu je palim osloboditeljima nakon rata podignut spomenik kraj kojega se svake godine obilježava godišnjica bitke. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)