Na današnji dan: 29. travnja

Pokrenuto pitanje osnivanja Akademije
Temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer, 10. prosinca 1860. godine, kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već 29. travnja iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku Akademije znanosti i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. godine uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka Drugoga svjetskoga rata.

Budući britanski kralj oženio se građankom Kate Middleton
Na današnji dan 2011. godine izgledni budući britanski kralj William od Walesa oženio se građankom Kate Middleton. Williamu je bilo 28 godina, a njoj 29, i bili su u vezi već gotovo desetak godina. Jedno vrijeme su čak bili prekinuli, no obnovili su vezu i na kraju se odlučili vjenčati. Na dan vjenčanja u Velikoj Britaniji proglašen je bio državni praznik. Na crkveni obred u Westminsterskoj opatiji pozvano je oko 1900 gostiju. Mladoženjin kum bio je njegov brat princ Harry, a njena kuma bila joj je sestra Pippa Middleton. Mladoženja je nosio počasnu uniformu pukovnika Irske garde, s plavom lentom najvišeg engleskog viteškog Reda podvezice, a mladenkinu je vjenčanicu izradila kuća Alexander McQueen. Zanimljivo je da se novovjenčani par unatoč najavama nije odmah zaputio na medeni mjesec, nego se princ William vratio na svoje radno mjesto pilota spasilačkog helikoptera. Tek su deset dana kasnije krenuli na medeni mjesec. Lokacija je bila tajna, no saznalo se da su bili u jednoj vili na privatnom otoku u Sejšelima. Ostali su tamo samo deset dana, jer se princ morao vratiti na svoj posao.

Započela vojnička karijera slavne svetice Ivane Orleanske
Englezi su željeli zauzeti cijelu Francusku, a ključ za to bilo bi im zauzimanje strateškog grada Orleansa. Sv. Ivana je pod dojmom svojih kršćanskih vizija iz djetinjstva stupila u borbu, pretvorivši rat između Engleza i Francuza u religijsku borbu. Na današnji dan 1429. godine počela je čudesna vojnička karijera slavne svetice Ivane Orleanske. Ta djevojka od samo 17 godina došla je voditi francusku vojsku u obrani grada Orleansa. Do tog vremena, naime, Englezi su osvojili čitavu sjevernu polovicu Francuske. Engleski kralj Henrik V. krunjen je za francuskog kralja u Reimsu, čime je francuska kraljevska dinastija de facto svrgnuta s prijestolja. Englezi su željeli zauzeti i ostatak Francuske, a ključ za to bilo bi im zauzimanje strateškog grada Orleansa. Sv. Ivana je pod dojmom svojih kršćanskih vizija iz djetinjstva stupila u borbu, pretvorivši rat između Engleza i Francuza u religijsku borbu. Francuski vojnici bili su poneseni njenim primjerom i pobijedili su Engleze kod Orleansa. Po toj pobjedi sv. Ivana je i dobila naziv Orleanska (inače je bila porijeklom iz pokrajine Lorraine). Pod njezinim vodstvom Francuzi su u sljedećim mjesecima izvojevali impresivne pobjede nad Englezima i uspjeli povratiti sjevernu Francusku. Kad je oslobođen Reims, sv. Ivana je sudjelovala u krunidbi francuskog dauphina (prijestolonasljednika) za kralja Karla VII., čime je vraćena francuska dinastija ne prijestolje. Međutim, već sljedeće godine Ivanu su uhitili Englezi. Optužili su je za herezu i spalili na lomači kad je imala samo 19 godina. Papa Benedikt XV. proglasio ju je sveticom Katoličke crkve 1920. godine.

Tvrtka Commodore proglasila bankrot
1994. godine Tvrtka Commodore proglasila je bankrot. Commodore International bila je kanadsko/američka tvrtka koja se bavila proizvodnjom pisaćih strojeva, elektroničkih aparata i osobnih računala. Tijekom svoga postojanja između 1954. i 1994. ona postaje svjetskim poznata zahvaljujući svojim osobnim računalima VIC-20, C-64 i Amiga. Prvi od katastrofalnih poteza Commodore kompanije na putu u propast je bio Comodore 64GS u kolovozu 1990 godine. Očekivanja rukovodstva da će potrošači kupiti 8-bitnu konzolu kada na tržištu imaju 16-bitnu (Sega Mega Drive, Super Nintendo Entertainment System) su bile fantazije koje su skupo plaćene. Od približno 75 000 proizvedenih konzola prodano ih je bilo samo 25 % što i nije loš rezultat ako gledamo da nije bilo nekakve medijske potpore prodaji. Drugi očekivani debakl postaje računalo Commodore 65 čiju proizvodnju zaustavljao Gould prije nego što je uopće ušlo u prodaju. Ta dva debakla su koštala tadašnjeg direktora Harolda Coppermana posao. Jedino dobro što je on bio napravio tijekom svoje dvije godine postaje priprema za proizvodnju Amige 1200. Novi direktor Mehdi Ali odmah zaustavlja taj potencijalno uspješni projekt i počinje forsirati proizvode koji kao osnovu imaju Amiga 500 računalo. Ti novi proizvodni debakli 1991/92 godine postaju Amiga CDTV, Amiga 500+, Amiga 2200 i Amiga 600. Dok treći od ovih proizvoda nitko nije htio prodavati, četvrti je bio napravljen samo da bi se za 50 $ pojeftinila proizvodnja od Amiga 500. Konačni rezultat je bio da Amiga 600 košta 50 $ više za proizvesti nego Amiga 500. Na kraju Mehdi se vraća na projekt Amiga 1200 kojega je blokirao godinu dana ranije. Bez obzira na sve ovaj direktor ne dobiva otkaz pošto se sprijateljio s glavnim dioničarem kompanije Gouldom. U božićnoj sezoni 1993 godine Amiga 1200 je veliki uspjeh, ali Commodore više nema dovoljno novaca da proizvodi čipset za nju, tako da su trgovine pune Amiga 600 koje nitko ne želi, a bez Amiga 1200 koje svi žele. Jesen 1993 godine Commodore je u fazi umiranja. Izlazak igraće konzole Amiga CD32 u rujnu 1993 predstavlja zadnji pokušaj spasa kompanije. Na kraju njeni ekonomisti su izračunali da bi Commodore preživio ako uspije prodati 400 000 primjeraka Amiga CD32. Jedini problem se našao u činjenici da nisu imali novaca za proizvodnju više od 125 000 primjeraka dok su ih potrošači htjeli kupiti 250 000. Ironično je da dok kompanija nema novaca za marketing ili proizvodnju direktor i glavni dioničar sebi dižu plaću na milijun tj. 3,5 milijuna $. Na današnji dan 1994. kompanija Commodore je proglasila bankrot. Ako se tada ili danas pita njene djelatnike tko je najodgovorniji za bankrot gotovo svi će optužiti njenog posljednjeg direktora Mehdi Alija.

Preminuo Alfred Hitchcock
1980. godine preminuo je Alfred Hitchcock, britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga. Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)