Na današnji dan: 4. travnja

Utemeljena kompanija Microsoft
Na današnji dan 1975. godine utemeljena je kompanija Microsoft, i to pod izvornim imenom Micro-Soft (kratica za Microcomputer – Software). Crtica iz imena izbačena je tek 6 godina kasnije. Osnivači kompanije bila su dvojica prijatelja iz djetinjstva – Bill Gates i Paul Allen (slika gore). Početkom 1975. godine 19-godišnji Gates, kao student na Harvardu, pročitao je članak u jednom računalnom časopisu gdje se opisivalo novo računalo Altair 8800. Došao je na ideju da on i Allen naprave program koji bi izvršavao BASIC naredbe na novom računalu. Obratio se kompaniji koja je proizvodila Altair 8800, tvrdeći da ima takav program i da ga želi demonstrirati. U stvarnosti on i Allen niti su imali program, niti su imali samo računalo Altair. Ipak, uspjeli su u 8 tjedana do demonstracije napraviti program na simulatoru Altaira 8800 koji je napravio Allen. Demonstracija je prošla uspješno i na današnji dan njih su dvojica osnovala kompaniju radi prodaje svog softwarea. Ime Micro-Soft bila je Allenova ideja. Bill Gates napustio je studij na Harvardu da bi se posvetio novom poslu i nikad ga nije završio (kao i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg koji je također napustio Harvard ne završivši ga).

Osnovana Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)
Na današnji dan 1949. godine potpisan je Sjevernoatlantski ugovor kojim je stvoren NATO. Kratica označava North Atlantic Treaty Organization (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora). Ugovor je potpisan u Washingtonu D.C., od strane 12 izvornih članica (10 zapadnoeuropskih zemalja + SAD i Kanada). Kasnije je NATO-u pristupilo još 16 članica i to u šest krugova proširenja (posljednje su bile Hrvatska i Albanija 2009. godine). Prvi glavni tajnik NATO-a – lord Ismay – rekao je da je zadatak te organizacije da “drži Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje”. Prema Ugovoru, napad na bilo koju članicu NATO-a znači napad na sve. Sjedište NATO-a nalazi se, dakako, u Bruxellesu. Članice NATO-a troše na obranu oko 70% ukupnog svjetskog novca uloženog u tu svrhu. Vrhovni zapovjednik vojnih operacija NATO-a u Europi ima titulu SACEUR (Supreme Allied Commander Europe) i uvijek je američki general (ili admiral) sa četiri zvjezdice.

Američka zastava Stars&stripes uvedena u uporabu
Famozna Stars&Stripes, zastava Sjedinjenih Američkih Država službeno je uvedena u upotrebu na današnji dan 1818. godine kada je Kongres donio odluku o izgledu zastave, trinaest vodoravnih crvenih i bijelih crta sa bijelim zvijezdama na plavoj podlozi u gornjem lijevom uglu za svaku saveznu državu, kojih je u tom trenutku bilo dvadeset.

Britanskom moreplovcu Francisu Drake-u dodjeljen prefiks Sir
Sir Francis Drake, čuveni britanski moreplovac i poznati pirat koji je operirao s izričitom kraljevskom dozvolom za pljačku španjolskih brodova, na današnji je dan 1581. godine zaradio prefiks Sir kao vođa britanske flote koja je oplovila svijet u tri godine, od 1577. do 1580. godine. Španjolcima je bio toliko mrzak da je za njegovu glavu bila raspisana nagrada od 20 tisuća dukata, što bi danas bilo cca 4 milijuna funti.

Preminuo Martin Luther King
1968. godine preminuo je Martin Luther King, Jr., američki borac za prava crnaca. Martin Luther King Junior rođen je 15. siječnja 1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Georgiji. Baka koja ga je obožavala te brat i sestra zvali su ga kratko M.L. Taj nadimak pratio ga je kroz cijelo djetinstvo. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz filozofije religije – studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo. Uvečer, 5. prosinca 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks Martin Luther King Junior postat će medijski poznat.
Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redat će se anonimni telefonski pozivi. U listopadu 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. travnja 1968. godine hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Martina Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan:
Free at last, free at last, thank God almighty I’m free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti svemoćni Bože, napokon sam slobodan). (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)