Na današnji dan: 9. travnja

Efektivno završio Američki građanski rat
Na današnji dan pada obljetnica efektivnog završetka Američkog građanskog rata. Tog se dana 1865. godine predao poznati južnjački general Robert E. Lee pokraj gradića Appomattoxa u Virginiji. Predaju je uručio sjevernjačkom generalu Ulyssesu S. Grantu. Čin predaje obavljen je u kući trgovca Wilmera McLeana. Ta kuća danas ima svojevrsni spomenički status, naročito njen dnevni boravak u kojem je potpisana predaja. Wilmer McLean znao se navodno šaliti da je Građanski rat “počeo u njegovom dvorištu, a završio u njegovom dnevnom boravku”. Naime, prva velika bitka u tom ratu započela je u dvorištu jedne druge McLeanove kuće. Pobjednički general Grant (koji je kasnije postao američkim predsjednikom, a i danas se nalazi na američkoj novčanici od 50 dolara) bio je vrlo milosrdan prema poraženim južnjacima. General Lee stoga ga je jako cijenio i nikad kasnije nije dopustio da se protiv Granta kaže ijedna loša riječ. Obojica su se ponijela kao gentlemani pri predaji, premda su za vrijeme rata bili na zaraćenim stranama.

Američka nuklearna podmornica pri izranjanju potopila japanski brod
Na današnji dan 1981. godine američka nuklearna podmornica USS George Washington izronila je u trenutku kad se točno iznad nje nalazio japanski teretni brod Nissho Maru. Taj brod težak 2,390 tona teško je oštećen u tom sudaru i za 15 minuta je potonuo. Posada podmornice nije navodno učinila ništa da pomogne unesrećenim japanskim mornarima. Poginula su dva Japanca, a 13 ih je spašeno pomoću drugih brodova. Japanska vlada kritizirala je SAD i tražila objašnjenje zašto je američka nuklearna podmornica izranjala svega 20 kilometara od japanskih teritorijalnih voda, te zašto se nije pomoglo unesrećenim mornarima. Američki predsjednik Ronald Reagan javno je iskazao žaljenje i ponudio odštetu Japanu. Krivnja za incident svaljena je na američku mornaricu. Inače, podmornica je u koliziji samo lakše oštetila toranj.

Prvi puta poletio Boeing 737
Putnički zrakoplov Boeing 737, zamišljen kao letjelica kraćeg doleta s dva turbofen motora ispod krila, prvi je put u inačici B737-100 poletio 1967. godine. Prvi korisnik zrakoplova bila je Lufthansa koja je naručila 21 zrakoplov u vrijednosti 67 milijuna dolara. Od 1967. do 2008. neprekidno je u proizvodnji s preko 8.000 naručenih i 5.857 isporučenih aviona što ga čini najproizvođenijim komercijalnim putničkim mlaznim avionom u svijetu o čemu svjedoči i činjenica da je preko 1.250 Boeinga 737 u zraku u bilo kojem trenutku, a u prosjeku svakih pet sekundi jedan od njih negdje u svijetu poleti ili sleti.

Američke snage zauzele Irak
Tri tjedna nakon početka invazije na Irak američke snage 2003. godine zauzele su Bagdad. Inicijalni plan napada na dobro branjeni grad promijenjen je tijekom akcije kada je skupina od 29 tenkova i 14 oklopnih vozila prodrijela do gradskog aerodroma i zauzela ga. U žestokim borbama obje strane pretrpjele su ozbiljne gubitke no na kraju je američko zrakoplovstvo odigralo ključnu ulogu eliminiravši dobro utvrđene obrambene položaje nakon čega su irački viši časnici i drugi dužnosnici pobjegli iz grada što je definirano kao predaja. Unatoč tome u gradu od preko 6 milijuna stanovnika žestoke ulične borbe bjesnile su kao i u ostatku zemlje još mjesecima, a američke i koalicijske snage se i danas, nakon 6 godina okupacije suočavaju s gotovo redovnim gerilskim napadima.

Rođen Charles Baudelaire
1821. godine rođen je Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Njegovo djelo sadrži elemente romantizma i orijetaciju simbolista. Uz zbirku pjesama Cvjetovi zla (Fleurs du mal), koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica Spleen Pariza, kojima je stvorio novu pjesničku vrstu. Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na Wagnerov genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota. Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje. Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Barbey d’Aurevilly vidi u njemu «jednog Dantea jedne posrnule epohe».
Kroz svoje djelo, Baudelaire je nastoja istkati i pokazati veze između zla i ljepote, nasilja i naslade (Mučenica). Usporedno svojim zastrašujućim pjesmama (Semper Ædem) ili za njegovo doba skandaloznim (Delphine i Hyppolite), on je izrazio melankoliju (Mœsta et errabunda) i zavist uostalom (Poziv na putovanje). (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)