Na današnji dan: 15. lipnja

Ivan Bez Zemlje potpisao Magna Cartu Libertatum
Engleski kralj Ivan ‘Bez Zemlje’ 1215. godine potpisao je glasoviti dokument Magna Cartu Libertatum. Mir koji je engleski kralj sklopio s papom Inocentom III., prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je Ivan doživljavao u Francuskoj gdje je izgubio sve svoje posjede, te grub način njegove vladavine, potaknuli su englesko plemstvo na ustanak koji je završio prisiljavanjem kralja na sklapanje ‘Velike povelje sloboda’. U njoj je prihvatio uvjete koji su mu ograničavali moć, davali određene povlastice plemstvu i slobodnim ljudima davali određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. Povelja ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreznih davanja, crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zajamčeno da će jedino po odluci porotnog suda moći biti uhićeni i kažnjavani. Povelja se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim ustavnim aktom u svijetu), pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje Povelje podržali i drugi slojevi naroda, a smatra se i dokumentom koji jamči građanska prava i vladavinu zakona.

Odvila se glasovita bitka između otomanske i srpske vojske
Na Vidovdan 1389. godine na Kosovu polju odvila se glasovita bitka između otomanske i srpske vojske. Nakon pada Sredca u Bugarskoj i Niša u Srbiji, Turcima su bila otvorena vrata za upad u Srbiju i dalje na zapad. Knez Lazar je pomoću bosanske vojske 1387. razbio Turke kod Pločnika, ali ta, kao i ona bosanska pobjeda kod Bileće 1388. razljutila je sultana Murata I. kojem je prvi na udaru bio upravo knez Lazar. On se zbog toga izmirio s ugarskim kraljem Žigmundom, a tražio je i pomoć bosanskog kralja Tvrtka koji mu je poslao 20.000 vojnika. Njima su se pridružile i hrvatske snage pod vodstvom bana Ivaniša Horvata. Tijek bitke i danas je nejasan, a prema nekim teorijama trajala je čak nekoliko dana. Legenda kaže da je sultana Murata I. ubio srpski junak Miloš, a zna se i da su bosanske kraljevske snage s hrvatskom vojskom i križarima razbile tursko krilo, te dva puta poslale glasnike da je bitka dobivena. Kršćani su na Kosovu Turcima doista zadali jak udarac, ali uz strašne gubitke od kojih se razjedinjena i oslabljena srpska zemlja, koja je bez Lazara kao jedinog vođe koji je mogao objediniti srpske plemiće, nikada nije oporavila te je uskoro postala lakim plijenom brzo osnažene turske vojske.

Benjamin Franklin izveo pokus sa zmajem i munjom
Američki političar, filozof i fizičar Benjamin Franklin 1752. godine izveo je svoj čuveni pokus sa zmajem i munjom. Franklin je već u svojim ranijim radovima o elektricitetu blago odstupao od tadašnjih pogleda na tu nedovoljno istraženu pojavu, a i prvi je predložio podjelu na pozitivni i negativni naboj. 1750. predložio je pokus sa zmajem kako bi dokazao da su munje u stvari elektricitet, a dvije godine kasnije Francuz Thomas-François Dalibard izveo je sličan pokus sa željeznom šipkom i uspio iz oblaka izvući iskre. Franklin je samo mjesec dana kasnije u Philadephiji izveo pokus koji je predložio, a prema svjedočanstvima bio je potpuno uspješan, no postoje i teorije prema kojima ga uopće nije izveo na način kako je opisano. Logično je da bi u slučaju opisane izvedbe eksperimenta Franklin možda i poginuo, pa se vjeruje kako nije čekao da ga preko konopca i zmaja ‘pogodi munja’, nego je zmaj podigao prema olujnom oblaku, a pošto se zmaj naelektrizirao on je zaključio kako je teorija o munjama kao elektricitetu točna. Tomu u prilog ide i smrt Georga Wilhelma Richmanna koji je samo nekoliko mjeseci nakon Franklinovog eksperimenta poginuo pokušavajući izvesti sličan pokus. Nakon uspješnog pokusa Franklin je postavio novu teoriju elektriciteta, te je izumio gromobran što ga je proslavilo i u neznastvenom svijetu.

Oformljena UEFA
Nakon pregovora nogometnih asocijacija Francuske, Italije i Belgije u švicarskom Baselu 1954. godine oformljena je UEFA (Union des associations européennes de football), čiji je stožer prvo bio u Parizu, 1959. se preselio u Bern, a od 1995. je u Nyonu u Švicarskoj. U početku ju je sačinjavalo 25 nacionalnih nogometnih organizacija dok danas broji 53 članice. UEFA kao najviše europsko nogometno tijelo predstavlja nacionalne nogometne saveze, organizira i provodi klupska i međunarodna kontinentalna natjecanja, te regulira njihove nagrade. U sklopu FIFA-e, međukontinentalne šesteročlane svjetske nogometne organizacije, UEFA je daleko najjača, raspolaže s najviše sredstava i ima najveći utjecaj na svjetski nogomet. Tako gotovo svi najveći igrači svjetskog kalibra prije ili kasnije završe u europskim klubovima, a njezina natjecanja: Europsko nogometno prvenstvo, UEFA Liga Prvaka, UEFA Europska liga, Europski Superkup, te Intertoto kup, najgledanija su i najprestižnija u svijetu.

Preminuo Antun Vrančić
1573. godine preminuo je Antun Vrančić, crkveni prelat, diplomat i pisac. Antun Vrančić je mlad otišao iz rodnog Šibenika u svijet i proživio buran život. Kao mladić otišao je u Ugarsku, gdje je proveo veći dio života. Studirao je u Padovi, Beču i Krakovu. Kao tajnik ugarskog kralja Ivana Zapolje putovao je po cijeloj Europi u raznim diplomatskim misijama. Kad je došao u sukob s ljudima oko dvora, preselio se u Beč, gdje je postao savjetnik kralja Ferdinanda I., koji ga je 1553. poslao u Carigrad da sa sultanom Sulejmanom pregovara o miru. U Carigradu je ostao četiri godine. U znak zahvalnosti za uspješno obavljenu misiju kralj ga je imenovao biskupom jegarskim (naslov je nosio 17. srpnja 1560. – 25. listopada 1570.) i kraljevskim savjetnikom. Dotada je bio i biskupom pečuške biskupije (1554.-1557.). Na brojnim putovanjima sakupljao rimske natpise na Balkanu, a tijekom spomenute diplomatske misije u Otomanskom Carstvu, zajedno s poznatim flamanskim humanistom A. B. Busbecqom u Ankari je pronašao Augustov autobiografski spis Djela božanskog Augusta (Res gestae divi Augusti), kasnije nazvan Spomenik iz Ankare (Monumentum Ancyrānum). Kako ga je Vrančić prvi i tiskao, to je ovaj natpis danas poznat i kao Codex Verantianus.Vrančić je važan kao književnik koji je pisao pjesme, putopise, rasprave, ali je najznačajnija njegovo dopisivanje s mnogim ondašnjim slavnim ljudima, kao što su Erazmo Roterdamski, Nikola Zrinski, Philipp Melanchthon i drugi. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)