Na današnji dan: 11. srpnja

Hrvatska osvojila treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. godine
Na današnji dan 1998. godine Hrvatska je ostvarila najveći uspjeh u svojoj nogometnoj povijesti. Naime, hrvatska nogometna momčad tog je dana pobijedila reprezentaciju Nizozemske i zauzela 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj. Do tog je uspjeha naša reprezentacija došla nizom sjajnih pobjeda tijekom prvenstva. Prvo, u skupini smo bili s Argentinom, Jamajkom i Japanom. Jamajku smo pobijedili 3-1, a Japan 1-0. Prošli smo skupinu kao drugi, jer nas je pobijedila Argentina. U osmini finala pobijedili smo Rumunjsku 1-0. Silno je zatim odjeknula Hrvatska pobjeda nad Njemačkom 3-0 u četvrtfinalu. Golove su Nijemcima zabili Jarni, Vlaović i Šuker. U polufinalu smo zatim igrali s domaćinima, slavnom francuskom momčadi u naponu snage (Zidane, Henri). Šuker je uspio zabiti Francuzima gol u 46. minuti, ali su zatim Francuzi nama dali dva gola i izbacili nas iz finala. Ipak, igrali smo za 3. mjesto utakmicu s Nizozemskom i pobijedili 2-1 upravo na današnji dan. Golove su zabili Prosinečki i Šuker. Utakmica je održana na stadionu Parc des Princes u Parizu, s 45,500 gledatelja. Vrijedno je nabrojati imena igrača tog sastava: Dražen Ladić, Igor Štimac, Slaven Bilić, Aljoša Asanović, Robert Prosinečki, Davor Šuker, Zvonimir Boban, Silvio Marić, Mario Stanić, Zvonimir Soldo, Igor Tudor, Ardian Kozniku, Robert Jarni, Zoran Mamić, Goran Vlaović, Krunoslav Jurčić, Petar Krpan, Anthony Šerić, Goran Jurić, Marijan Mrmić i Vladimir Vasilj.

Matej Gašpar iz Zagreba proglašen petmilijarditim stanovnikom naše planete
Na današnji dan 1987. godine rodio se u Zagrebu Matej Gašpar, proglašen od strane UN-a petmilijarditim stanovnikom planete Zemlje. U to se vrijeme u Zagrebu održavala Univerzijada, od 8. do 19. srpnja 1987. godine. U povodu rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje, Zagreb je svečano posjetio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar, na toj funkciji od 1982. do 1991. godine. Spomenuti Zagrepčanin Matej Gašpar do danas je završio srednju kemijsku školu, a pohađao je i kemijski fakultet. Hobi mu je ronjenje. Zanimljivo je da od svojeg statusa petmilijarditog stanovnika Zemlje nikada nije ništa profirirao, dapače samo su mu zbog toga dosađivali novinari, koji ga obično kontaktiraju oko današnjeg dana kad mu je rođendan. Ipak, važna je činjenica da je UN u međuvremenu proglasio njegov rođendan, 11. srpnja, Svjetskim danom stanovništva, upravo zbog činjenice da je na taj dan rođen on kao petmilijarditi stanovnik planete.

Sklopljen sporazum između Vikinga i kralja Karla III.
Na današnji dan 911. godine sklopljen je važan sporazum između Vikinga i francuskog (zapadnofranačkog) kralja Karla III. u mjestu Saint-Clair-sur-Epte. Tim su sporazumom Vikinzi dobili pravo naseljavanja na velikom području sjeverozapadne Francuske. Upravo po Vikinzima ta je zemlja zatim dobila ime Normandija (Vikinge su nazivali i „Nortmanni“). Razlog zašto je francuski kralj prihvatio takvo naseljavanje „barbarskih“ stranaca proizašao je iz nužde. Naime, Vikinzi su prethodno godinama pljačkali francuska područja. Zalijetali su se pomoću svojih brodova s mora tokovima francuskih rijeka i napadali lokalne gradove. Poharali su čak i Pariz, prodiranjem niz rijeku Seinu. Na kraju je francuski kralj Karlo III. ponudio Vikinzima da se nasele na području današnje Normandije, a da zauzvrat prestanu pljačkati njegovu zemlju. Time je nastala slavna Normandija, a prvi njen poglavar bio je vikinški vođa Rolon, i to kao svojevrsni vazal francuskog kralja. Normandija je dobila status vojvodstva, a njeni su vojvode – Rolonovi potomci – postali izuzetno važni igrači na polju europske politike u srednjem vijeku. Naime, Rolonov je praprapraunuk Vilim Osvajač, kao vojvoda od Normandije, osvojio Englesku i postao engleski kralj. Dapače, pojedini normanski moćnici kasnije su stvorili države i u južnoj Italiji, a bili su utjecajni i na području hrvatskog Jadrana.

James Cook krenuo na svoje posljednje putovanje
Još jedan veliki istraživač na današnji je dan 1776. godine razvio svoja jedra i krenuo u nepoznato. James Cook isplovio je na brodu Resolution prema Tahitiju, no ovo je putovanje bilo i kobno za velikog moreplovca. Kako su na Havajima lokalni domoroci ukrali jedan od njegovih čamaca, pokušao je ponovno primjeniti isprobanu taktiku na ostalim pacifičkim otocima, pokušavši oteti lokalnog kralja i zamijeniti ga za ukradene stvari. No, u žestokoj borbi Havajci su odbili Cookove ljude, a dok je pokušavao ući u čamac i povući se na usidreni brod pogođen je u glavu i zatim izboden noževima u plićaku.

Preminuo George Gershwin
1937. godine preminuo je George Gershwin, američki skladatelj. Sigurno je najpoznatiji američki skladatelj. Postao je slavan i bogat već u ranoj mladosti, skladajući zabavnu i plesnu glazbu. Na klaviru je prvo naučio svirati popularne melodije, a tek je kasnije upoznao skladbe Bacha, Lizsta, Debussyja i drugih skladatelja. S 15 godina svirao je popularne pjesme u trgovini nota, a ubrzo ih je i sam počeo skladati. Prvi veliki uspjeh bila je pjesma Swanee,koju je pjevao u svoje vrijeme jako popularni Al Jolson (glavni junak prvog zvučnog filma). Dvadesetih i tridesetih godina zajedno s bratom Irom,koji je pisao stihove, skladao je brojne broadwayske mjuzikle poput Lady,be good,Funny face,Of Thee I Sing. Mnoge pjesme iz njegovih mjuzikla postale su evergreen-melodije. Svjetsku slavu postigao je “Rapsodijom u plavom”, skladbom za klavir i orkestar. Ova je skladba najpoznatiji primjer simfonijskog jazza,u kojem su spojeni jazz i klasična glazba. Kroz njegovo stvaralaštvo američka glazba dobila je vlastiti stil, različit od europskog. Također je autor prve američke opere Porgy i Bess. Mnogi su se dvoumili oko toga je li Gershwin popularni, klasični ili jazz skladatelj. Neki su čak i osporavali njegovo svrstavanje u velike skladatelje. Argumenti za: začetnik simfonijskog jazza, utjecao na mnoge glazbenike, izdržao test vremena jer su neke skladbe dio suvremenog koncertnog repertoara. Protiv: nije glazbeno obrazovan, nije temeljito poznavao glazbenu teoriju i tehniku skladanja i orkestracije što je cijeli život pokušavao nadoknaditi, veliki dio opusa pripada popularnoj glazbi. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)