Na današnji dan: 16. srpnja

Lansirani prvi ljudi na Mjesec
Na današnji dan 1969. godine lansirana je u svemir letjelica Apollo 11, prva koja će ponijeti ljudska bića na Mjesec. Lansiranje je obavljeno s Kennedy Space Centra na istočnoj obali Floride. Oči svijeta bile su uprte u tri astronauta kojima je pripala čast da budu na tom letu. Bili su to Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin “Buzz” Aldrin. Raketa je lansirana točno u 9:32:00 ujutro po lokalnom vremenu. Milijuni ljudi gledali su prijenos na televiziji, a tadašnji američki predsjednik Nixon pratio ga je iz Ovalnog ureda Bijele kuće. Raketa Saturn V, kojom je obavljeno lansiranje, najveća je, najteža i najsnažnija raketa ikada uspješno lansirana. Zanimljivo je da je u njenoj konstrukciji sudjelovao njemački raketni znanstvenik Wernher von Braun, nekadašnji član Hitlerove nacističke stranke. Von Braun je bio aristokratskog porijekla i imao je titulu njemačkog baruna, a sudjelovao je u izradi zloglasnih njemačkih raketa V-2 koje su gađale London (V-2 je kratica za Vergeltungswaffe-2 tj. Oružje odmazde-2). Sama raketa Saturn V bila je teška 2,800 tona (poput prosječnog mornaričkog razarača). Visinom od 110 metara premašivala je zagrebačku katedralu. Prilikom lansiranja, zapovjedniku Neilu Armstrongu otkucaji srca su se ubrzali na 110 u minuti. Izjavio je da je grmljavina prvog stupnja rakete bila najjača koju je čuo, znatno glasnija od prijašnjih raketa u kojima se vozio. Put do Mjeseca potrajao im je čak četiri dana, a tada su stupili na Mjesečevo tlo kao prvi ljudi u povijesti (tekst o tom događaju spreman je za 21. srpnja).

Objavljen roman “Lovac u žitu” J.D. Salingera
1951. godine J. D. Salinger je objavio kultni i kontroverzni roman “Lovac u žitu”. Iako objavljena 1951. godine, knjiga i danas izaziva mnoge kontroverze, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bila 13 po redu (na ljestvici) najviše osporavanih knjiga u 90-ima prošloga stoljeća, prema Udruženju Američkih Knjižnica (ALA= American Library Association). Njen protagonist, Holden Caulfield, postao je tinejdžerskom ikonom gnjeva i ljutnje. U knjizi, 17-godišnji Holden Caulfield prepričava svoja iskustva iz prijašnje godine svoga života (kada je imao 16 godina). Holden je izbačen iz Pencey Preparatory School (privatna srednja škola koju pohađa), nakon što pada iz svih predmeta osim engleskog jezika. Holden odlazi u New York, planirajući provesti par dana u gradu prije nego što ode kući i obavijesti roditelje. Knjiga, pisana u prvom licu, prepričava ta tri dana provedena u New Yorku. Knjiga zapravo, od početka, opisuje 72 sata u Holdenovu životu, od čega on 48 sati provodi skitajući New Yorkom, nakon što je izbačen iz škole, u predbožićno vrijeme.

Kineski diktator Čang Kaj Šek pobjegao na Tajvan
Dugogodišnji kineski diktator Čang Kaj Šek sa svojim je poraženim pristašama na današnji dan 1949. godine pobjegao iz Kine na otok Tajvan. Za sobom je ostavio golemu, malodušnu vojsku koja će se uskoro raspasti i po dijelovima predati pobjedničkoj Mao Zedongovoj Crvenoj armiji. Njezin ulazak u Peking označit će kraj krvavog građanskog rata koji je u Kini trajao više od 20 godina. Zanimljivo je da je Čang Kaj Šek kao mladi časnik Sun Jat Senovog Kuomintanga završio sovjetske vojne škole, ali su mu cijeli život komunisti bili veći neprijatelj od japanskih agresora. Već 1925. samouvjereno je preuzeo vlast kao Senov nasljednik. No od svoga velikog prethodnika koji je zagovarao nacionalnu nezavisnost, političku demokraciju i gospodarsko blagostanje nije preuzeo ništa nego se gonjen osobnim ambicijama pretvorio u despotskog vladara koji se krvavo obračunavao sa svim svojim neistomišljenicima. Osam godina rata s Japanom, od 1937. do 1945., bile su za Kinu godine velike tragedije, ali i probuđenog prkosa. Privremeno su prestali sukobi Kuomintanga i Maovih komunista što je ojačalo otpor japanskoj agresiji. Ironijom povijesti Čang Kaj Šeka su na Zapadu slavili kao jednoga od vođa demokratske koalicije. Počašćen tom slavom čak se i susreo s Rooseveltom i Churchillom u Kairu. I Moskva mu je iskazivala zapanjujuću naklonost. Staljin je tvrdio da će biti sretan “ako se Kina ujedini pod vodstvom generalisimusa Čang Kaj Šeka”. I baš kad se činilo da je kineski diktator na svome vrhuncu, počeo je njegov pad. Poslije japanskoga poraza Čang Kaj Šek je počeo novi građanski rat, uz izdašnu američku vojnu i financijsku pomoć. Pa ipak u odlučnom sudaru s Mao Zedongovim snagama pretrpio je težak poraz. Za tri godine njegova je moćna tromilijunska vojska nestala u brojnim porazima. Prebjegavši na Tajvan, Čang Kaj Šek je stalno prijetio da će se “vratiti na kinesko kopno” što je jačalo hladnoratovsku mržnju. U međuvremenu je Mao Zedong proglasio Narodnu Republiku Kinu. Proći će desetljeća dok golema zemlja i formalno nije stekla svoj pravi položaj u međunarodnim institucijama koji je dotad svojatala Čang Kaj Šekova tvorevina na Tajvanu.

Amerika detonirala prvu atomsku bombu
Sjedinjene Američke Države su 1945. godine u okviru Projekta Manhattan, detonirali prvu atomsku bombu. Manhattan je bio tajni projekt američke vlade tijekom II. svjetskog rata s jedinim ciljem izrade atomske bombe. Projekt je započet 1941., nakon što su porasle bojazni kako bi nacistička Njemačka prva mogla izraditi taj novi tip oružja. U američkom gradiću Los Alamosu u Novom Meksiku, okupljeni su najbolji svjetski fizičari i inženjeri koji su pod vodstvom američkog fizičara njemačkog porijekla, Roberta Oppenheimera, izradili i uspješno testirali prvu atomsku bombu. Na projektu su, uz Roberta Oppenheimera, radili mnogi znanstvenici poput Harolda Ureya i Enrica Fermia kojemu se pripisuje pokretanje prve kontrolirane lančane reakcije. Manhattan je bio jedan od najvećih tajnih projekata ikada provedenih, ali unatoč tome ostao je tajan sve do bombardiranja Hirošime koje je odnijelo 400 tisuća života i ostavilo trajne radijacijske posljedice. Istraživanje je započelo na zahtjev američkog predsjednika Roosevelta, a u njega je na 11 glavnih lokacija bilo uključeno ukupno 150 tisuća ljudi koji su nakon petogodišnjeg rada i utrošenih 2 milijarde američkih dolara proizveli tri bombe. Prva atomska bomba, Gadget (Stvarčica) testirana je pod kodnim imenom Trinity (trojstvo), a bila je, kao i Fat Man (Debeljko) koji je bačen na Nagasaki, bazirana na principu implozije i izrađena uglavnom od sintetičkog plutonija-239. Trinity je testiran na lokaciji poznatoj kao White Sands Proving Ground, smještenoj oko 55 kilometara od novomeksičkog gradića Socorroa, a njenom eksplozijom snage 20 kilotona TNT-a, svijet je ušao u tzv. atomsko doba. Zanimljivo je da su se znastvenici prije detonacije ‘stvarčice’, kladili u ishod, a među ponuđenim ‘teorijama’ najbizarnija, ali ipak uzeta u obzir, bila je mogućnost pokretanja lančane reakcije koja bi spalila atmosferu. Nakon par dana kalkuliranja zaključeno je kako do takve kataklizme ne može doći, a okladu je dobio fizičar I. I. Rabi koji je predvidio eksploziju snage 18 kilotona TNT-a.

Rođena Ginger Rogers
1911. rođena je Ginger Rogers, američka glumica. Rođena je u Independenceu u državi Missouri kao kćer Eddinsa McMatha, škotskog podrijetla i Lele Owens McMath, velškog podrijetla. Majka je ubrzo nakon Gingerinog rođenja napustila njenog oca, pa su majka i kći otišle živjeti u obližnji Kansas City s obitelji Waltera Owensa. U svojoj filmskoj karijeri dugoj pedeset godina snimila je ukupno sedamdeset i tri filma, a danas je prvenstveno poznata kao plesna partnerica Freda Astairea u nizu od deset hollywoodskih glazbenih filmova, koji su predstavljali revoluciju u svom žanru. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)