Na današnji dan: 22. srpnja

Zaključen dogovor oko prijenosa Zagrebačke lanene knjige
Na današnji dan 1862. godine dovršen je postupak dogovaranja kojim je u Zagreb poslan jedan od njegovih danas najvrjednijih arheoloških spomenika – tzv. Zagrebačka lanena knjiga. Riječ je o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom, što čini taj objekt predmetom od svjetskog značenja. Zapis se nalazi na lanenom povoju kojim je bila omotana jedna egipatska mumija, koja je istom prilikom također darovana Zagrebu. Kako je u Zagreb dospjelo to bogatstvo? Naime, jedan austrijski činovnik hrvatskog podrijetla – Mihael Barić – kupio je oko 1848 . ili 1849. godine prilikom boravka u Egiptu jednu mumiju i donio ju je u Beč u kojem je stanovao. Već je u Barićevom stanu mumija bila smještena tako da su povoji bili odmotani i zasebno izloženi. Međutim, u to doba nitko još nije znao da se radi o vrijednom etruščanskom natpisu. Barić je pred smrt izgleda izrazio želju da mumiju i njene povoje naslijedi neka od hrvatskih institucija – bilo Akademija, bilo Narodni muzej. Za izvršenje te namjere pobrinuo se pokojnikov brat – Ilija Barić, inače svećenik i župnik. Na današnji dan izvršene su formalnosti oko osiguranja prijevoza iz Beča u Zagreb. Transport je izvršen željeznicom i kolima, u tri sanduka, a sve je pristiglo u Zagreb vjerojatno već prije 25. srpnja te godine. „Zagrebačka lanena knjiga“ i pripadna mumija danas se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija je za života bila ženska osoba, imena Nesi-hensu, a bila je supruga Paher-hensua iz Tebe. Tekst na etruščanskom jeziku sastoji se od otprilike 1130 riječi. Zanimljivo je da etruščanski jezik kao cjelina danas još nije do kraja razumljiv, zbog relativno malog broja sačuvanih natpisa. Na „Zagrebačkoj lanenoj knjizi“ radi se svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u vezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima.

Veljko Rogošić prvi na svijetu preplivao Sredozemno more između Sicilije i rta Bon u Tunisu
Na današnji dan 2008. godine Hrvatski maratonac Veljko Rogošić postao je prvim plivačem u povijesti koji je preplivao Sredozemno more između Sicilije i rta Bon u Tunisu. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta. Plivanjem na duge staze Rogošić se počeo baviti u djetinjstvu, isplivavajući dionice duge 5 km od Kaštel Lukšića do Čiova.Takmičarskim plivačkim maratonima počeo se baviti u ranim 30-im godinama prilikom zalaska profesionalne plivačke karijere, a prvi maraton bila je dionica Supetar-Split iz 1971. godine. Iste je godine u talijanskom Riccioneu osvojio prvu titulu svjetskog prvaka, a od 1971. do 1974. godine proglašavan je za najboljeg maratonca svijeta.Pobjeđivao je na mnogim svjetskim plivačkim maratonima koji uključuju Saguenay, Aleksandriju, Sydney, Cookov prolaz, Jangce, Tai, Mar del Platu, te Ontario gdje je postavio svjetski rekord. Pobjednik je i prvog Starogradskog plivačkog maratona (Faros) održanog 1976. godine. Godine 2004. preplivao je La Manche u 63. godini života i time postao prvi Hrvat i najstariji čovjek kojem je to uspjelo. Ovaj neuništivi morski maratonac u 67. je godini života preplivao 171 kilometar dugu sredozemnu “stazu” od Sicilije do Rta Bon u Tunisu te upisao svoje ime u Guinnessovu knjigu rekorda i u knjigu svjetske plivačke povijesti.

Održano prvo automobilsko natjecanje u povijesti
Na današnji dan 1894. godine održano je prvo automobilsko natjecanje u povijesti. Vozilo se od Pariza do Rouena, glavnog grada pokrajine Normandije. Staza je bila dugačka ukupno 127 kilometara. Događaj je službeno imao naziv “Natjecanje kočija bez konja”, jer su u to vrijeme još tako nazivali automobile. Organizator je bio Pierre Giffard, urednik utjecajnih novina ” Le Petit Journal”. Prijavila su se čak 102 natjecatelja, uplativši 10 franaka ulazne naknade. Tadašnji automobili (“kočije bez konja”) imali su različite vrste pogona. Osim benzinskog, bilo ih je na parni pogon, pa čak i na električni. Danas se električni pogon automobila smatra novošću, a malo je poznato da su električni motori ušli u upotrebu kod automobila još u 19. stoljeću, znatno prije nego benzinski. Samo 21 vozilo kvalificiralo se za utrku. Krenuli su sa starta na današnji dan u 8 sati ujutro, s pariške lokacije Porte Maillot. Prvi je na cilj u Rouenu došao francuski markiz de Dion, bogati vlasnik tvornice za izradu automobila “De Dion-Bouton”, u to vrijeme najveće na svijetu. Trebalo mu je 6 sati i 48 minuta do cilja i vozio je prosječno oko 19 kilometara na sat. Međutim, on nije proglašen pobjednikom jer je njegovo vozilo imalo parni pogon. Organizatori su takav pogon smatrali nedostojnim pobjede, jer je parni stroj zahtijevao ložača koji je ubacivao ugljen za vrijeme vožnje. Vozilo markiza de Diona zapravo je bilo sličnije traktoru nego automobilu. Pobjednikom je zato proglašeno drugo vozilo koje je došlo na cilj i to samo 3 minute kasnije. Bio je to Peugeot Type 7 u vlasništvu Georgesa Lemaîtrea. Taj je automobil imao motor s dva cilindra, postavljena u obliku slova V i zapremnine 1282 kubična centimetra. Razvijao je 3.7 konjskih snaga i imao maksimalnu brzinu od oko 20 km/h. Drugo mjesto također je zauzeo jedan Peugeot, čime je ta tvrtka zabilježila prvi veliki uspjeh u povijesti automobilskih natjecanja.

Cionisti napali bombom hotel „Kralj David“ u Jeruzalemu
Na današnji dan 1946. godine židovski cionisti počinili su u Jeruzalemu najveći do tada teroristički napad na Britance. Taj zločin počinila je desničarska židovska organizacija Irgun, koja je smatrala da se Židovi za svoju nezavisnost moraju boriti oružjem, kako protiv Arapa, tako i protiv Britanaca. Naime, u to je doba Palestina bila pod britanskim mandatom. Paradoksalno je da su Britanci uvelike pomogli židovskom narodu da se doseli u Palestinu, prema cionističkom planu. Sada je, međutim, po mišljenju radikalnijih Židova, došlo vrijeme da Britanci napuste Palestinu i da Izrael dobije nezavisnost. Židovski teroristi napali su samo središte britanske vlasti u Palestini – vojno zapovjedništvo koje je bilo smješteno u poznatom hotelu Kralj David u Jeruzalemu. Kralj David i danas je najpoznatiji hotel u čitavom Izraelu i u njemu su tijekom godina odsjedali mnogi slavni gosti, kako kraljevi i predsjednici, tako i filmske i pjevačke zvijezde (Clinton, Obama, princ Charles, Madonna, Richard Gere itd.) Na današnji dan Židovi su postavili oko 350 kilograma eksploziva u podrum hotela. Eksplozija je izazvala urušavanje čitavog jednog kuta hotela, u visini sedam etaža. Poginula je 91 osoba, više nego u ijednom arapskom bombaškom napadu tijekom cijele kasnije povijesti, sve do danas. Zanimljivo je da je u to vrijeme vođa Irguna, organizacije koja je izvela napad, bio Menachem Begin, kasniji premijer Izraela i osnivač desne stranke Likud, jedne od najjačih u izraelskoj povijesti. Zanimljivo je i to da su židovski intelektualci poput Alberta Einsteina osudili Irgun i Begina, nazvavši ih teroristima i usporedivši njihove metode čak s fašističkima. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)