Na današnji dan: 29. listopada

Hrvatska prekinula sve odnose s habsburškom krunom
Na današnji dan 1918. godine Hrvatska je prekinula sve odnose s habsburškom krunom. Listopadski događaji u cijeloj carevini vodili su takvu raspletu. Vojni poraz u Prvome svjetskom ratu bio je siguran, kao što su i Wilsonova načela o samoodređenju davala pravo narodima monarhije da traže uspostavu svojih nacionalnih država. U sklopu toga, već početkom mjeseca bilo je uspostavljeno novo vrhovno tijelo južnoslavenskih naroda monarhije – Narodno vijeće, čiji je predsjednik bio Slovenac Antun Korošec. Pokušaji habsburške kuće da se uspostavi neki model kojim bi se sačuvala monarhija u listopadskim danima 1918. nisu imali više nikavih izgleda biti prihvaćeni od naroda carevine. 24. listopada u Beču su propali i posljednji pokušaji cara Karla da sastavi vladu za cijelu državu. U Zagrebu se nije dugo čekalo. Nakon što je odlučeno da se vojni garnizoni i mornarica stave na raspolaganje Narodnom vijeću, 29. listopada održana je sjednica Hrvatskoga sabora na kojoj su donesene odluke o prekidanju svih odnosa sa starom državom. Veliko oduševljenje naroda, koji se okupio na Markovu trgu i pozdravio odluke Sabora te novoosnovanu državu Slovenaca, Hrvata i Srba pratile su i odluke o imenovanju povjerenika za Istru – Matka Laginje i povjerenika za grad Rijeku – Rikarda Lenca. Time je pokazana briga za jedinstvo hrvatskih zemalja, koje se u staroj carevini nikada nije ostvarilo. Ali upravo u obrani tih odluka, Narodno se vijeće pokazalo nedoraslo situaciji. Londonski ugovori, kojima je velik dio hrvatske obale bio obećan Italiji te politika brzog ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, požurivana od potpredsjednika Narodnog vijeća Svetozara Pribičevića, uskoro su Hrvatsku doveli u još nepovoljniju državnu zajednicu – Kraljevinu SHS.

Dogodila se najveća krađa dragulja u povijesti SAD-a
Na današnji se dan 1964. godine dogodila najveća pljačka dragulja u američkoj povijesti. Ukradeno je drago kamenje iz Američkog prirodoslovnog muzeja (American Museum of Natural History) u New Yorku. Među draguljima je bio safir “Star of India” (jedan od najvećih na svijetu), rubin “De Long” i dijamant “Eagle” (jedan od najvećih pronađenih u SAD-u). Provalnici su krađu izvršili tako da su za vrijeme radnog vremena muzeja otključali prozor u WC-u, a zatim po noći kroz taj prozor ušli unutra. Na ruku im je išla činjenica da alarm kojim je bio osiguran safir “Star of India” nije radio zbog prazne baterije. Kamenje koje su ukrali procijenjeno je na više od 400,000 dolara. Uhićeni su dva dana kasnije i osuđeni na tri godine zatvora. Većina kamenja je vraćena, no poznati “Eagle” dijamant nije. Pretpostavlja se da je prodan i razrezan na sitnije komade.

Premijerno izvedena opera “Don Giovanni”
”Don Giovanni” je opera s glazbom Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretom Lorenza da Pontea, a premijerno je izvedena u Državnom kazalištu u Pragu na današnji dan 1787. godine. ”Don Giovanni” se smatra jednim od najvećih glazbenih djela ikad skladanim. Danski filozof Kierkegaard je napisao dug esej u kojem tvrdi da je to najsavršenija opera ikad napisana. Finale, u kojem se Don Giovanni odbija pokajati, postala je zadivljujuća filozofska tema za mnoge pisce uključujući Georgea Bernarda Shawa. Filmska adaptacija opere pojavila se 1979. godine.

Preminuo Tituš Brezovački
1805. godine preminuo je Tituš Brezovački, hrvatski književnik. Veliki komediograf tog razdoblja svoja dramska djela pisao je na kajkavskom (pjesme je pisao i na latinskom i njemačkom), no neke njegove štokavsko-ijekavske pjesme kao da pretkazuju smjer kamo će krenuti Hrvatski narodni preporod. Rodio se u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Varaždinu, a 1773. godine ulazi u pavlinski red. Teološki studij započeo je 1776. godine u Lepoglavi, a potom je filozofiju i teologiju završio u Pešti. Zaredio se 1781. godine i u Varaždinu dobiva službu gimnazijskog profesora. Godine 1786. ukinut je pavlinski red te Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica sa svećenstvom i biskupom Maksimilijanom Vrhovcem često mijenja župe (Varaždin, Križevci, Rakovac, Zagreb, Krapina, Požega, Zagreb).

Preminuo Silvije Strahimir Kranjčević
1908. godine preminuo je Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik. Od njegovih djela treba izdvojiti kako je prvu pjesmu objavio u “Hrvatskoj vili”, samo mjesec dana prije nego što je otišao za Rim. Njegovi su stihovi tada dočekani poprilično dobro i proročanski, budući da su prije svega imali borbenu notu tada još nepoznatog pjesnika. Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj “Slobodi”, a vrativši se iz Rima obajvljuje u “Viencu” značajnu pjesmu “Noć na Foru”, a nakon toga prvu zbirku “Bugarkinje” koja je bila dočekana s naglašenim priznanjima. Možemo slobodno reći kako su njegova djela doživjela iznimno pohvalne kritike, konkretno “Bugarkinje” su se smatrale porukom koju je htio poslati javnosti, a sadržavale su kompletan program koji je ujedno bio i pjesnički i politički. Među poznatija djela treba izdvojiti zbirku “Izabrane pjesme”, “Trzaji” te “Pjesme” iz 1908. godine. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)