Na današnji dan: 22. prosinca

Proglašen Ustav Republike Hrvatske
Na današnji se dan obilježava 23. obljetnica proglašenja Ustava Republike Hrvatske. Tog je dana u 10:00 sati u dvorani Sabora Republike Hrvatske na Markovom trgu počela svečana sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća na kojoj je proglašen Ustav.. Za izradu tog ustava dr. Franjo Tuđman zadužio je Ustavotvornu komisija od 212 članova, no većinu posla oko pisanja teksta obavila je manja grupa čiji su članovi bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Ljubomir Valković i Krunislav Olujić. Ta je grupa na čelu sa Šeksom otišla na dva tjedna u Haludovo na otoku Krku i tamo pisala Ustav. Budući da je proglašen uoči Božića, taj se ustav naziva još i “Božićni Ustav”. Povodom te sjednice Sabora izrađena je slika dimenzija 240 x 460 cm slikarice Jadranke Fatur, svojevrsni grupni portret svih prisutnih na sjednici. Danas se ta slika nalazi u Hrvatskom saboru

Napoleon unaprijeđen u generala
Na današnji se dan 1793. godine dogodio jedan od odlučujućih uspona u karijeri mladog Napoleona Bonapartea. Naime, on je unaprijeđen u čin generala, premda su mu bile svega 24 godine. Zasluge za to unaprijeđenje stekao je u jednoj izvanredno uspješnoj vojnoj operaciji, prvom velikom uspjehu u svojoj vojnoj karijeri. Radilo se o oslobađanju francuskog grada Toulona. Taj je grad tada bio izvanredno strateški važan, a takav je i danas (tamo je glavna baza francuske pomorske flote, uključujući jedini francuski nosač aviona Charles de Gaulle i nuklearne podmornice). U Napoleonovo doba Toulon su zauzeli Britanci uz pomoć lokalnih rojalista (protivnika revolucije). Napoleon, u to vrijeme još s činom kapetana, bio je postavljen za zapovjednika artiljerije koja je trebala napasti grad. Izradio je uspješan plan zauzimanja Toulona i grad je doista oslobođen. To ga je proslavilo u Parizu. U to je vrijeme Francuskom vladao zloglasni Komitet javnog spasa, predvođen Maximilienom Robespierreom. Za Napoleona se osobito založio Maximilienov mlađi brat Augustin Robespierre. Na današnji dan Napoleon je imenovan brigadnim generalom. Zanimljivo je da čak i kad je kasnije postao car, obično nosio uniformu pukovnika (nižeg čina od generala), što ga je još više isticalo među maršalima Francuske koji su ga okruživali.

Kraj Ceauşescuove vlasti u Rumunjskoj
Na današnji je dan 1989. godine uhićen rumunjski diktator Ceauşescu, čime je došao kraj njegovoj 24-godišnjoj vlasti u toj zemlji. Revolucija protiv njega izbila je nekoliko dana ranije i proširila se zemljom. Ceauşescu je mislio da može smiriti ustanike ponudivši im povišicu plaće za 5-10%, no pokazalo se da je sve uzaludno. Dana 21. prosinca na skupu u Bukureštu, pokušao je održati govor pred velikim brojem okupljenih, koristeći se socijalističkom retorikom. Narod ga je nadglasao i tražio njegov odstup. Pogriješio je što odmah iste noći nije napustio zemlju. Umjesto toga pričekao je sljedeće jutro i opet pokušao ugušiti revoluciju. Bilo je prekasno. Ceauşescu i njegova supruga Elena, koja je vršila funkciju potpredsjednice vlade i također je bila omražena, pobjegli su na današnji dan helikopterom iz Bukurešta. Pilot im je slagao da će uskoro biti u dometu protuzračnog oružja, pa se Ceauşescu uspaničio i naredio slijetanje. Na cesti su zaustavili automobil nekog lokoalnog liječnika i tražili ga da ih poveze. Isprva ih je poslušao, no onda je odglumio kvar na motoru i zaustavio vozilo. Stopirali su drugi automobil, nekog lokalnog popravljača bicikala. On ih je odvezao do poljoprivrednog instituta u blizini, uvjerivši ih da će se tamo moći sakriti. Međutim, direktor te ustanove dao ih je zaključati, i uskoro ih je uhitila policija. Odvedeni su u zatvor, gedje su zadržani do konačnog suđenja.

Thomas Alva Edison izradio prvi lanac s lampicama
Kako se približava Božić, ljudi kite kuće i stanove lampicama raznih boja. Prvi takav lanac lampica napravio je veliki izumitelj Thomas Alva Edison, 1882. godine, što se pokazalo jednim od financijski isplativijih poduhvata velikog uma.

SAD izveo prvi eksperiment sa nuklearnim oružjem
Tijekom hladnog rata SAD i SSSR vodili su bespoštednu utrku u naoružanju, bez obzira na živote svojih stanovnika. Tako su u razmaku od samo godinu dana i jedna i druga velesila izvele nuklearne pokuse na svom teritoriju, pokušavajući dokučiti kakve zapravo posljedice ima jedan takav strašan čin. SAD su privremeno povele u toj utrci jer je njihov eksperiment u Nevadi bio prvi, 1961. godine.

Srušen Ceausescu, Walese postao predsjednik Poljske
Slijedeća dva događaja koja su također razdvojena sa samo godinu dana iscrtala su neke nove odnose, jer je 1989. godine nakon višednevnih demonstracija pao rumunjiski diktator Nicolae Ceausescu, a godinu dana kasnije Poljska je dobila prvog demokratski izabranog predsjednika u liku vođe sindikata Solidarnost, lučkog električara Lecha Walese.

Preminuo Dragutin Gorjanović Kramberger
1936. godine preminuo je Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog.Po Gorjanovićevu sudu, ostatci pračovjeka iz Krapine dokazuju da su neandertalci bili pretci današnjih ljudi. Rijetki su se s njime tada složili, a najizravniju potporu pružio mu je njemački anatom Gustav Schwalbe. Kasnije, krajem 20-ih godina ovoga stoljeća, Gorjanovićeve nazore elaborirat će uvelike znameniti američki antropolog češkog podrijetla Aleš Hrdlička. Iako je to zapravo Gorjanović, Hrdlička se smatra utemeljiteljem tzv. unilinearne sheme o evoluciji ljudskog roda. Desetljeća kasnije te ideje slijedio je Franz Weidenreich, čovjek kome dugujemo obradu i temeljne spoznaje o pekinškom pračovjeku. On je jednu svoju monografiju, kao svome uzoru, posvetio upravo hrvatskom znanstveniku Gorjanoviću. Velikih sljednika Gorjanovićeva znanstvenog opusa ima više danas negoli u prošlosti. Njegovo ime u svijetu paleoantropologije i danas se često citira i on je zasigurno naš najnavođeniji prirodoslovac.

Preminuo Samuel Beckett
1989. godine preminuo je Samuel Beckett, dramatičar i romanopisac irskog podrijetla. Beckett je postao slavan po drami “U očekivanju Godota”, koju je kritičar Vivian Mercier opisao glasovitim riječima: “drama u kojoj se dvaput ništa ne događa”. Dramatičar pomoću smiješnih i izgubljenih likova prikazuje temeljni besmisao i besciljnost života, što se lijepo poklopilo s tadašnjim usponom filozofske škole egzistencijalizma. Poput mnogih djela nakon 1947. godine, napisao ju je na francuskom (En attendant Godot). Drama je nastala između listopada 1948. i siječnja 1949. godine, objavljena je 1952., a premijerno izvedena 1953. godine. Doživjela je uspjeh kod kritike i publike, te potakla kontroverze. I danas se vrlo često izvodi po cijelom svijetu. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Arhiva, 19.12.2014.)