Na današnji dan: 17. listopada

Progon iz Iloka
Početkom jeseni 1991. godine domaće i strane radio i televizijske postaje izvješćuju o jakom pokretu srbočetničkih snaga i bivše JNA na istočnim granicama Slavonije. U nevjerici, puk uz granicu s najnužnijim stvarima bježi u nepoznato. Srpska vojska okružila je najistočniji hrvatski grad Ilok i daje ultimatum – grad se mora napustiti 17. listopada 1991. do 16 sati. Tadašnji predsjednik predsjedništva Jugoslavije Stjepan Mesić uputio je svijetu apel za pomoć Iloku. No deset tisuća ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove. Duga kolona automobila, traktora i pješaka odlazi pod navodnom zaštitom JNA preko Bačke Palanke i Bosne u Vinkovce. Iščekivanje traje danima. Srpska vojna policija pretresa i pljačka puk – navodno traži oružje iločkih policajaca. U gradu počinje velika pljačka. Oni koji nisu napustili Ilok, nestat će zauvijek. Nakon dolaska u Vinkovce svjedoci pričaju o okruženju. Više od mjesec i pol bili su u potpunoj izolaciji. Srbi su umjesto Hrvata obavili žetvu i berbu, a vojska je terorizirala i pljačkala ljude. U Lovasu je ubijeno 30-ak civila. Svijet nije obaviješten o genocidu u Iloku. Misija EU-a sa sjedištem u Zagrebu izvješćuje kako je učinila velike korake prema uspostavi mira na kriznom slavonskom području. Sličnom retorikom europski će promatrači pratiti i početak agresije na Vukovar.

Strijeljan Vladimir Gortan s 25 metaka u leđa
Vladimir Gortan bio je istarski Hrvat, protivnik fašizma i član organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka) koja se borila za oslobađanje hrvatskih i slovenskih krajeva od talijanske vlasti. Prilikom talijanskog fašističkog plebiscita u Istri sudjelovao je u oružanoj akciji na Kamuš-brijegu, cilj koje je bilo ometanje provođenja plebiscita. Pri akciji je došlo do pucnjave, i jedan metak je pogodio istarskog seljaka Ivana Tuhtana, koji je od posljedica ranjavanja zatim umro u bolnici. Vladimir Gortan i nekolicina njegovih kolega su uhićeni. Fašističke su vlasti odlučile smaknuti Gortana kako bi zastrašile druge antifašiste. On je tada imao svega 25 godina i nije sigurno da li je uopće on ispalio sudbonosni metak. Poznato je da se jako kajao i da je prije smrti tražio da se ispovijedi kod svećenika. Smaknut je na današnji dan 1929. godine strijeljanjem u leđa, i to s 25 metaka. Slavi ga se kao prvu hrvatsku žrtvu otpora fašizmu i drugu ukupno u cijelom Mussolinijevom režimu.

Albert Einstein napustio nacističku Njemačku
Hitler je došao na vlast u Njemačkoj u siječnju 1933. godine. Einstein se u to vrijeme nalazio u SAD-u kao sveučilišni predavač. U travnju je nacistička vlada zabranila Židovima predavanje na sveučilištima. U svibnju je došlo do paljenja knjiga, među kojima i Einsteinovih djela. Nacistički ministar propagande Joseph Goebbels je izjavio: ‘Židovski intelektualizam je mrtav’. Einstein je doznao da je njegovo ime na listi meta za ubojice, uz nagradu od 5000 dolara. Jedan časopis proglasio ga je neprijateljem njemačkog režima uz napomenu da “još nije obješen”. U takvim uvjetima Einstein je odlučio ne vraćati se u domovinu. Dobio je mjesto predavača na Sveučilištu Princeton u New Jerseyu i tamo je odlučio trajno ostati. Postao je američki državljanin 1940. godine. Njemačkog državljanstva se odrekao, no zadržao je švicarsko. Na Princetonu je ostao do kraja života, a ondje je i umro 1955. godine. Zanimljivo je da je Einsteinova prva supruga, također fizičarka, pohađala školu u Zagrebu.

Započeo arapski naftni embargo
Na današnji je dan 1973. godine OAPEC (Organization of Arab Petroleum Exporting Countries – Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte) započela naftni embargo, kao reakciju na američku potporu Izraelu u arapsko-izraelskom sukobu. Kao posljedica toga, cijena nafte na svjetskom tržištu se učetverostručila. To je teško pogodilo gospodarstva industrijskih zemalja. Diljem svijeta uvođene su redukcije u upotrebi nafte. Ipak, taj naftni šok uputio je razvijene zemlje da počnu razmišljati o alternativnim izvorima energije.

Preminuo Frédéric Chopin
1849. godine preminuo je Frédéric Chopin, poljski skladatelj. Rano djetinjstvo proveo je u domovini, a ranu mladost na putovanjima u Berlinu, Beču i Dresdenu. Napokon je 1830. godine došao u Pariz – grad koji se i danas ponosi razdobljem u kojem je mladi Poljak odredio stilske i estetske smjernice klavirskoga romantizma. Kao veliki domoljub, trajno se družio s Poljacima u Parizu. Njegova ljubav i život s književnicom George Sand postali su predmet opsežne literature. Osim manjeg broja orkestralnih i komornih djela, te 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Chopin je skladao isključivo djela za glasovir. Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvođač vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasične glazbe i gotovo bez nasljednika. Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnošću odlučno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 20. stoljeće. Preminuo je na današnji dan od tuberkoloze pluća.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)