Na današnji dan: 20. listopada

Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske
Blistav uspon velikana svjetske znanosti Nikole Tesle počeo je 20. listopada 1887. u Sjedinjenim Američkim Državama, kad je u New Yorku prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Bio je to početak revolucije u elektrotehnici. Zaštitu na sedam osnovnih patenata Tesla je dobio iduće, 1888. godine. Njima je taj velik pronalazač zaštitio otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Upravo pronalazak asinkronog motora prvo je veliko Teslino djelo koje mu je, iako sa zakašnjenjem, donijelo svjetsku slavu. Uslijedila je njegova borba za uvođenje izmjeničnih struja te je 1896. izgrađena prva električna centrala izmjenične struje. Tesla je idućih godina postao znanstvenik svjetska glasa. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

Snimljen kratki film “Bigfoot”
Na današnji je dan 1967. godine snimljen jedan od najkontroverznijih filmova u povijesti. Riječ je o kratkom filmu koji prikazuje majmunolikog čovjeka, navodnog Bigfoota, kako prolazi rubom šume. Analitičari i stručnjaci i danas su podijeljeni oko mišljenja je li snimka namještaljka ili doista prikazuje do sada neotkrivenu vrstu. Film su snimili Roger Patterson i Robert Gimlin u šumi Six Rivers u Kaliforniji. Njih dvojica su tvrdili da je riječ o Bigfootu ili Sasquatchu, sniježnom čovjeku koji živi u Sjevernoj Americi. Snimka ukupno traj 53 sekunde i dosta je trzava. Može se lako pronaći na YouTubeu kao Patterson-Gimlinov film (prema prezimenima autora).

Jacqueline Kennedy udala se za Aristotela Onassisa
Od ubojstva Johna Fitzgeralda Kennedyja prošlo je pet godina kad se njegova udovica Jacqueline preudala za grčkog brodovlasnika Aristotela Onassisa. Jackie je rođena kao Jacqueline Lee Bouvier. Njen prapradjed Michel Bouvier bio je Francuz, suvremenik Napoleona Bonapartea i doselio se u Sjedinjene Američke Države. Jackie se udala za Johna F. Kennedyja s 23 godine. Na svadbenoj svečanosti bilo je 1200 uzvanika. Imali su četvero djece, od kojih je samo dvoje preživjelo dojenačku dob. Kennedy je ubijen 1963., a 1968. ubijen je njegov brat Robert. Jackie se tada počela bojati za svoj život i za živote svoje djece. Željela je napustiti SAD. Priliku za to pružio joj je bogati Onassis. Vjenčali su se na današnji dan 1968. godine na Onassisovom privatnom otoku Skorpios, uz grčku obalu. Bili su u braku sve dok Onassis nije 7 godina kasnije umro. Po grčkom zakonu, ona je mogla naslijediti samo mali dio njegove imovine, ukupno 26 milijuna dolara. Umrla je 1994. godine.

Rođen Janko Drašković
1770. godine rođen Janko Drašković, hrvatski političar i preporoditelj. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj.U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja – ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu. Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.

Rođen Ivo Pogorelić
1958. godine rođen je Ivo Pogorelić, hrvatski pijanist. Glazbu je počeo učiti sa sedam godina u Beogradu, u glazbenim školama “Dr Vojislav Vučković” i “Mokranjac”, a naobrazbu nastavlja na Središnjoj glazbenoj školi u Moskvi. Upisuje studij klavira na Konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski te počinje intenzivnu suradnju s glasovitom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alicom Kezeradze s kojom potom stupa u brak i ostaje profesionalno vezan uz nju sve do njezine smrti. Nakon nekoliko pobjeda na državnim natjecanjima u SFRJ, osvaja prvu nagradu u Italiji na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande (Terni, 1978. godine), pobjeđuje i na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montrealu (Kanada, 1980. godine), gdje se dokazao kao darovit pijanist jedinstvenih sposobnosti. Skandalozno ga isključuju iz završnice prestižnog Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frederic Chopin zbog čega i poznata pijanistica Martha Argerich demonstrativno napušta žiri, proglašavajući ga genijem. Ti ga medijski odjeci istoga trenutka izbacuju na vrh međunarodne glazbene scene. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela. Nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima: Berlinskom filharmonijom, Bostonskim simfonijskim orkestrom, Čikaškim simfonijskim orkestrom, Bečkom filharmonijom, Filadelfijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom iz Los Angelesa, Filharmonijskim orkestrom Tonhalle, Londonskim simfonijskim orkestrom. Za tvrtku Deutsche Grammophon snima prvi recital i potpisuje dugoročan ekskluzivni ugovor. Na kompaktnim pločama zabilježene su njegove majstorske i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Chopina, Čajkovskog, Prokofjeva, Ravela, Liszta, Skrjabina, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha i Musorgskog.

(www.icv.hr, Foto:www.vecernji.hr)