Na današnji dan: 21. listopada

Edison testirao prvu žarulju
Na današnji je dan 1879. godine Thomas Alva Edison testirao prvu žarulju sa žarnom niti od ugljika. Smatra se da je test uspješno završio jer je žarulja svijetlila 40 sati. Ugljičnu nit su proizvodili na različite načine, od pamuka i drveta do konca i papira. Na kraju se pokazalo da je najizdržljivija nit od karboniziranog bambusa, jer može izdržati čak do 1200 sati. Prva zgrada u svijetu koja je koristila Edisonove žarulje s ugljičnom žarnom niti bilo je kazalište u Brnu. Tek će od 1904. žarulje sa žarnom niti od volframa preuzeti dominaciju.

Hrvat nestao pri susretu s NLO-om
Na današnji dan 1978. godine neobjašnjivo je nestao 20-godišnji Frederick Valentich dok je pilotirao Cessnom 182L uz australsku obalu. Valentich je bio hrvatskog porijekla, no živio je od rođenja u Australiji. Na današnji dan poletio je sam s aerodroma u Melbourneu i uputio se prema King Islandu, otoku koji se nalazi otprilike na pola puta između južne australske obale i Tazmanije.
Valentich je poletio u 18:19 navečer, a oko 19:06 prijavio je kontroli leta u Melbournu nepoznatu letjelicu u svojoj blizini. Kontrolor je odgovorio Valentichu da na tom mjestu nema nikakvog prijavljenog zrakoplova. Valentich je letjelicu opisao kao veliki zrakoplov osvijetljen s 4 svjetla za slijetanje. Nije mu mogao ustanoviti tip, no rekao je da je zrakoplov proletio velikom brzinom oko 300 metara iznad njega.Kontrolor je zamolio Valenticha da procijeni veličinu nepoznatog zrakoplova. Valentich je odgovorio da letjelica ima blistavu metalnu površinu i zeleno svjetlo na njoj. Uslijedila je tišina od 28 sekundi, nakon čega je Valetich javio da je letjelica nestala. Nakon još 25 sekundi tišine, javio je da mu se letjelica opet približava iz drugog smjera. U 19:12 Valentich je prijavio da mu se motor na Cessni čudno ponaša. Uslijedila je kratka tišina, nakon koje je Valentich javio da letjelica sad lebdi iznad njega i da se ne radi o zrakoplovu. Uslijedilo je 17 sekudi neidentificirane buke, poput metalnog strugajućeg zvuka, a zatim je izgubljen svaki kontakt s mladim pilotom. Nikada kasnije nije pronađen niti trag od Valenticha i njegove Cessne. Ufolozi događaj objašnjavaju time da je on zajedno s avionom otet od strane izvanzemaljaca. Što se doista dogodilo nemoguće je reći.

Dogodila se bitka kod Trafalgara
Engleski admiral Horatio Nelson ušao je u mornaricu još kao 12-godišnjak. Pomorske bitke ostavile su na njemu neizbrisive ožiljke. Tako je 1797. godine izgubio oko u sukobu kod Calvija, a 1801. desnu ruku kod Tenerifa. Sljedeće godine razorio je Napoleonovu flotu u bitki kod Nila, uz egipatsku obalu. Za svoje dotadašnje uspjehe proglašen je britanskim lordom, a zatim i vikontom. Dobio je i titulu vojvode od Brontéa od napuljskog kralja. U bitki kod Trafalgara, koja se odvijala na današnji dan, Britanci su imali 27 brodova, a Francuzi potpomognuti Španjolcima 33. Nelson je bio poznat po svojim originalnim strategijama u bitkama. Tako je i kod Trafalgara, umjesto da postupi kako je bilo za očekivati i napadne s brodovima u jednoj liniji, on ih je podijelio na dvije paralelne linije. Za vrijeme bitke nalazio se na palubi svog admiralskog broda Victory. Taj je brod bio tipični predstavnik moćnih linijskih brodova prvog razreda tog vremena. Imao je 104 topa, istisninu od 3500 tona i otprilike 850 članova posade. Za izradu je upotrijebljeno gotovo 6000 hrastovih stabala. Hrastov trup je bio debeo 60 cm na liniji vode. Vrh glavnog jedra nalazio se na 62.5 metara visine, a jedrilje je ukupno zapremalo 5440 četvornih metara. Nelson je za vrijeme bitke neustrašivo stajao na palubi i upravljao flotom, premda su oko njega prolijetala topovska i puščana zrna. U 13 sati i 15 minuta pogodio ga je neprijateljski metak. Ušao mu je u tijelo kroz rame, probio pluća i oštetio kralježnicu. Odnijeli su ga u potpalublje, gdje je za tri sata u bolovima umro. Posljednje riječi su mu bile: “Sada sam zadovoljan. Hvala Bogu da sam izvršio svoju dužnost.” Britanska je pobjeda bila potpuna. U bitki nisu izgubili ni jedan jedini brod, dok su Francuzi izgubili 19. Francuski zapovjednik admiral Villeneuve zarobljen je. Zauvijek je otklonjena mogućnost Napoleonove invazije na Englesku.

Rođen Alfred Nobel
1833. godine rođen je Alfred Nobel, švedski kemičar i izumitelj. Godine 1865. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum – detonacijsku kapsulu koja je sadržavala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg se nitroglicerin mogao sigurno paliti u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju eksploziva, ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime. Stoga je potražio način da ukroti nitroglicerin. Očito je rješenje ležalo u tome da se nitroglicerin preradi u krutu materiju kojom bi se moglo rukovati i to tako da se kakva porozna supsatnca namoči u njemu. Ispitao je sve vrste poroznih, neeksplozivnih, kemijskih inertnih tvari: papir, drvene otpatke, prašinu od razmrvljenih opeka, suhu ilovaču, sve dok godine 1887. godine nije nadošao na nesvakidašnju, iako prilično rasprostranjenu rudu – infuzorijsku zemlju. Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir.

(www.icv.hr, Foto:Arhiva)