Na današnji dan: 22. listopada

Osnovan Etnografski muzej u Zagrebu
Etnografski muzej u Zagrebu osnovan je na današnji dan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, porijeklom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. Muzej danas posjeduje oko 80.000 predmeta, nalazi se u reprezentativnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma, a obuhvaća uglavnom etnografsku baštinu Hrvatske.

Utemeljeno Sveučilište Princeton
Na današnji je dan 1746. godine osnovano Sveučilište Princeton, isprva pod imenom College of New Jersey. Ime Princeton dobilo je kasnije po gradiću u kojem se nalazi. Princeton je 4. po starosti sveučilište u SAD-u. Jedno je od osam tzv. “Ivy League” sveučilišta. Ukupno su 33 nobelovca studirala ili radila na Princetonu, među kojima je možda najpoznatiji Albert Einstein, koji je tamo radio od 1933. pa sve do mirovine.

Kennedy najavio pomorsku blokadu Kube
Na današnji je dan 1962. godine predsjednik John F. Kennedy televizijskim putem objavio američkoj naciji da su Sovjeti postavili raketne lansere za nuklearno oružje na Kubi. Kao reakciju na to najavio je strogu blokadu Kube. Svaki brod koji plovi na Kubu, a na kojem bude pronađeno ofenzivno oružje bit će vraćen natrag. Blokada će, ako bude potrebno, biti proširena i na ostalu vrstu robe. No, za sada, rekao je Kennedy, SAD ne će nametati blokadu kakvu su Sovjeti nametnuli Berlinu 1948. godine. Za vrijeme govora razina obrambene pripravnosti (DEFCON) u SAD-u podignuta je na 3 (žuta boja). Sljedećeg dana Strateško zračno zapovjedništvo podignuto je na DEFCON 2 (crvena boja), što je najviša razina u povijesti. Ta je razina američke obrambene pripravnosti dosegnuta još samo jednom u povijesti, za vrijeme sovjetskog nuklearnog pokusa 1989. godine.

Sam Houston postao predsjednik Teksasa
Sam Houston, po kojem se zove milijunski grad Houston u Teksasu, postao je na današnji dan 1836. godine prvim predsjednikom države Teksas. Dogodilo se to sedam mjeseci nakon bitke kod Alama i šest mjeseci nakon Houstonove pobjede nad meksičkim generalom Santom Annom. Kad ga je Houston porazio, Santa Anna je morao priznati Teksasu samostalnost od Meksika i tako je rođena država Teksas. Kad je Teksas pristupio Sjedinjenim Američkim Državama, Houston je postao teksaški senator, a zatim i guverner.

Rođen Dražen Petrović
1964. godine rođen je Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda. Dražen Petrović bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA. Svoju sjajnu i trofejima ispunjenu karijeru počeo je sa svega 15 godina kada ga je trener prvoligaškog kluba Šibenka ubacio u igru nakon čega se javnost po prvi puta upoznala s vanserijskim igračem koji će desetljeće poslije obilježiti europsku i svjetsku košarku. Dražen je počeo igrati nakon što je starijem bratu Aleksandru skupljao i dodavao lopte na njegovim treninzima. Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i šutirao sve dok ne padne noć. Kad je počeo igrati u šibenskim kadetima, svoju minutažu za trening samostalno je produljivao i do kasnijih sati. Prije škole dolazio je u praznu dvoranu i trenirao, a poslijepodnevni trening zadnji je napuštao. Nevjerojatan talent i nesvakidašnja radišnost za tako malog dječaka nije mogla promaći i vrhunskim stručnjacima. Već tada prognozirali su mu vrhunsku karijeru zamijetivši kako je već u ranoj dobi sposoban preuzeti svu odgovornost za svoju ekipu i ako treba, utakmicu riješiti sam.

Rođen Franz Liszt
1811. godine rođen je Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla. Liszt je proživio vrlo buran i dug stvaralački vijek, dospijevši u sam vrh krune najistaknutijih majstora glazbene romantike. Taj skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala. Divio se velikim glazbenim klasicima, ali pisao je i djela koja revolucioniraju glasovirsko umijeće i simfonijsku formu. U Lisztovu opusu devetnaest Mađarskih rapsodija zacijelo ide među njegova najpopularnija djela. Koncertirao je od svoje devete godine, pretežno u Parizu gdje se kretao i formirao u krugu istaknutih ličnosti. Na koncertnim turnejama po Europi fascinirao je svojim virtuozitetom, muzikalnošću i umjetničkim temperamentom. Godine 1849. prihvaća službu dvorskog glazbenog ravnatelja u Weimaru, a kao skladatelj i pedagog postaje vodeća ličnost kruga učenika i pristaša predstavnika tzv. novonjemačke škole. Neko vrijeme djelovao je i u Rimu, gdje studira teologiju, prima niže duhovne redove i sklada pretežno crkvenu glazbu. Kao pijanist začetnik je nove ere virtuoziteta i stvaratelj moderne klavirske tehnike i sloga. U orkestralnoj glazbi izgradio je novi oblik – simfonijsku pjesmu. Inspirirao se najčešće literarnim sadržajima tražeći tematiku u kojoj ima stvarne ili simboličke srodnosti s njegovim životom i romantičkom prirodom.

(www.icv.hr, Foto:www.24sata.hr)