Na današnji dan: 30. listopada

KRKLEC, Gustav

Dogodila se najveća nuklearna eksplozija u svjetskoj povijesti
Na današnji dan 1961. godine eksplodiralo je najsnažnije nuklearno oružje ikada detonirano. Riječ je o sovjetskoj termonuklearnoj bombi, tzv “Car bombi”, snage 50 megatona, Ta je bomba imala snagu kao otprilike 3500 bombi bačenih na Hirošimu ili 10 puta više nego sav eksploziv upotrijebljen u Drugom svjetskom ratu. Izbačena je iz bombardera tipa Tupoljev Tu-95, specijalno obojenog u bijelo, da se smanji zagrijavanje. Eksplodirala je na visini od preko 4 kilometra, iznad ruskog otoka Novaja Zemlja. Bomba je bila teška 27 tona, dugačka 8 i široka 2 metra. Stvorila je vatrenu kuglu promjera 8 kilometara. Oblak u obliku gljive bio je visok oko 64 kilometra (sedam puta više od Mount Everesta). Od snage udara došlo je do razbijanja prozora čak u Norveškoj i Finskoj. Takva bi bomba prouzročila potpuno razaranje zgrada u krugu promjera 70 kilometara. Navodno je puna snaga takve bombe bila čak 100 megatona, ali je za potrebe testiranja smanjena.

Diljem Amerike obilježava se Noć vještica
Pučka svečanost u zadnjoj noći u listopadu, koju Amerikanci nazivaju Halloween i za koju se pripremaju tjednima, u nas je uglavnom poznata samo po nizu istoimenih filmova Johna Carpentera, prikazivanih pod nazivom Noć vještica. Ovih dana gotovo nema američke kuće ispred koje nisu poredane bundeve u kojima će se te noći upaliti svijeće. Raznobojni baloni ukrašavaju balkonske ograde. Djeca se pripremaju pohoditi susjede da bi dobili slatkiše. U trgovinama se prodaju maske vještica, kostimi kostura, crni plaštevi i slični rekviziti. Halloween je po svojim vanjskim obilježjima nešto između poklada i karnevala. Prigoda za zabavu, ludovanje, zbijanje šala i prikupljanje pomoći za humanitarne namjene – od UNICEF-a do lokalnog vrtića. Po prihvaćenosti može se mjeriti s Božićem ili Danom nezavisnosti. Prihvaćeno je tumačenje da Halloween ima korijene u keltskom svetkovanju boga smrti Samhaina. Svečanost je održavana na kraju razdoblja planinske ispaše ovaca, kad su se pastiri vraćali kućama. Kraj listopada bio je za Kelte i kraj godine. Te je noći trebalo umilostiviti boga smrti da dušama umrlih dopusti smiriti se ili vratiti na ovaj svijet u tijelu ljudi, a ne životinja. Trebalo se iskupiti i za svoje grijehe, prinoseći darove moćnom Samhainu. Da pritom ne bi otkrili svoj identitet, pokajnici su se skrivali ogrtačima i maskama. Kršćanstvo je u istom razdoblju odredilo dva blagdana – Dan mrtvih i Duhove. Prvi je ušao u katolički kalendar zahvaljujući papi Grguru III. početkom osmog stoljeća. Sve do potkraj 18. stoljeća engleski su se katolici običavali okupljati na grobljima točno u ponoć 31. listopada moleći za mrtve. Slučajno ili ne, ali početak reformacije vezan je za Halloween. Martin Luther svojih je 95 teza objavio 31. listopada 1517. godine. Smatra se da je uz keltsku, kršćansku i indijanska tradicija pridonijela nastanku ovog vjerojatno najveselijeg američkoga blagdana. Bundevu s izrezanim očima i ustima imali su Indijanci te se ta tradicija pomiješala s europskom. Svjetske značajke blagdan je dobivao postupno, a u Americi je općeprihvaćen tek početkom ovog stoljeća, proširivši se iz zajednica irskih katolika na cijelu zemlju.

Orson Welles emitirao dramu “Rat svjetova”
Na današnji je dan 1938. godine Orson Welles emitirao preko radija svoju dramu Rat svjetova (The War of the Worlds). To je bila adaptacija 40 godina starijeg romana “Rat svjetova” H. G. Wellsa (njih dvojica nisu u rodu unatoč sličnim prezimenima). Radnja romana govorila je o invaziji Marsovaca na Zemlju. Orson Welles je sam bio narator drame, a ona je izvedena u obliku niza novinarskih izvještaja. To je kod nekih slušatelja dovelo do dojma da se invazija doista događa. Danas postoje razmimoilaženja u mišljenjima koliko je doista ljudi povjerovalo u realističnost drame. Ipak, nesumnjivo je da je Orsona Wellesa to emitiranje naglo učinilo široko poznatim.

Preminuo Gustav Krklec
1977. godine preminuo je Gustav Krklec, hrvatski književnik. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun gdje je kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.

Preminuo Ismet Voljevica
2008. godine preminuo je Ismet, kraće Ico Voljevica, hrvatski slikar i karikaturist. Gimnazijsko obrazovanje je stekao u Sarajevu, a 1947. godine, a zatim se zaputio u Zagreb, na studij arhitekture. Uz studij počeo je crtati Grgu za Kerempuh, gdje ga je objavljivao od 16. ožujka 1950. do 10. srpnja 1955. godine. Od 10. srpnja 1955. do 31. prosinca 1961. Grga svakodnevno izlazi kao dio Narodnog lista, od 1962. do 2000. godine objavljivan je na zadnjoj stranici Večernjeg lista, u kojem je objavljeno 12.830 Grginih komentara. Preminuo je u Zagrebu u 87. godini života, nakon duge i teške bolesti.

(www.icv.hr, Foto:http:enciklopedija.hr)