Europljani kupili Manhattan od Indijanaca za “24 dolara”
Na današnji dan davne 1626. godine obavljena je jedna od najpoznatijih transakcija u povijesti. Nizozemski pomorac Peter Minuit kupio je od lokalnog indijanskog plemena otok Manhattan za robu u vrijednosti 60 nizozemskih guldena. Jedan povjesničar je kasnije preračunao da bi tih 60 guldena vrijedilo oko 24 dolara. Današnji povjesničari smatraju da je vrijednost bila nešto veća, ali, u svakom slučaju, radilo se o relativno malom iznosu s obzirom na vrijednost zemljišta na kojem danas leži središte New Yorka. Otok Manhattan ima površinu od 59.5 kvadratnih kilometara (odgovara otprilike površini hrvatskih otoka Šolte ili Pašmana). Na otoku danas živi oko 1,6 milijuna ljudi, no preko radnog dana broj stanovnika naraste na više od 4 milijuna, tako da otok zapošljava oko dvije trećine stanovništva New Yorka. BDP cijelog New Yorka godišnje iznosi oko 1,200 milijardi dolara (cijela Hrvatska ima BDP od oko 60 milijardi dolara). Tvrtka Google nedavno je na Manhattanu kupila zgradu rekordne vrijednosti od 1.9 milijardi dolara. Samo ime Manhattan navodno dolazi od indijanske riječi za “otok s mnogo brežuljaka”. Navedeni kupac Manhattana Peter Minuit bio je na čelu kolonije nazvane “Nova Nizozemska”. Glavno središte te kolonije bio je Fort Amsterdam, na samom južnom vrhu Manhattana. Oko te će tvrđave kasnije narasti naselje Novi Amsterdam, koje će promijeniti ime u Novi York (New York) kad ga preuzmu Britanci od Nizozemaca 1665. godine.
Osnovana Metodistička crkva
Stotinjak godina kasnije na današnji dan osnovana je Metodistička crkva,koja je izrasla iz anglikanske tradicije. Metodistička Crkva je u 19. Stoljeću aktivno sudjelovala u anti-alkoholnoj kampanji zbog čega je mnogima bila neprivlačna. Ali uspjela se održati do današnjih dana. Polovicom 19. stoljeća Samuel F. B. Morse otkucao je prvu telegramsku poruku nakon što je konstruirao telegrafski aparat. Kasnije je njegovo otkriće, točnije poruka nazvana Morseov kod koji je postao sastavni dio vojnih telekomunikacija.
Formirana zrakoplovna kompanija Lufthansa
Svijet je sredinom 20. stoljeća već uvelike bio mali, barem u kontekstu prometne povezanosti. Zračni promet lagano je počeo preuzimati primat. U svijetlu poslijeratnoga oporavka tako je formirana i njemačka Lufthansa, danas jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija Europe.
U Sjevernoj Koreji zabranjena upotreba mobilnih telefona
Po mnogima vrlo konzervativna i radikalna diktatura Sjeverna Koreja na današnji je dan 2004. zabranila uporabu mobitela.
Otvoren Brooklynski most
1883. godine otvoren je Brooklynski most koji povezuje Manhattan s Brooklynom u New Yorku
Potpisan ugovor o smanjenju nuklearnog oružja između predsjednika Rusije i SAD-a
2002. godine predsjednici Rusije i SAD-a, Vladimir Putin i George Bush Jr. potpisali ugovor o smanjenju svog nuklearnog
Preminuo Duke Ellington
1974. godine preminuo je veliki američki skladatelj i pijanist, općenito smatran jednim od najvećih jazz stvaratelja i izvođača svih vremena, Duke Ellington.
Održano prvo natjecanje za pjesmu Eurovizije
Na današnji dan 1956. godine održano je prvo natjecanje za pjesmu Eurovizije. Europa se tada još uvijek oporavljala od posljedica Drugog svjetskog rata pa su organizatori željeli izmisliti program koji će biti zabavan i koji će okupiti Europljane oko istog cilja. Kao uzor za natjecanje korišten je poznati glazbeni festival iz San Rema. U to doba bio je pothvat organizirati televizijski prijenos koji će se istovremeno prikazivati u mnogim državama Europe, jer još nije bilo satelitske televizije, pa je korištena isključivo zemaljska TV mreža. Budući da je mali broj Europljana u to vrijeme uopće posjedovao televizor, većina ih je slušala natjecanje na radiju. Mjesto održavanja prvog eurovizijskog natjecanja bio je švicarski grad Lugano, nedaleko od talijanske granice, smješten na jezeru. Lugano je i danas mondeno ljetovalište svjetskih zvijezda i nazivaju ga “švicarskim Monte Carlom”. Na prvom natjecanju sudjelovalo je samo 7 zemalja (Zapadna Njemačka, Francuska, Italija, Švicarska i zemlje Beneluxa). U današnje vrijem na Eurosongu sudjeluje čak 39 zemalja. Zanimljivo je da je na prvom natjecanju svaka zemlja nastupala s dvije pjesme (to je ukinut već sljedeće godine). Pobijedila je Švicarska (domaćin) s pjesmom “Refrain” od pjevačice Lys Assia. Zanimljivo je da je Lys Assia pokušala i 2011. godine postati švicarska predstavnica na Eurosongu 2012. u Azerbajdžanu, ali je osvojila tek 8. mjesto. Na prvom natjecanju nisu objavljivani bodovi za svaku zemlju kao danas, nego je samo proglašena pobjednica. Zanimljivo je da je postojao propis da smiju nastupati jedino samostalni glazbenici, a ne i grupe. Lys Assia za prvo mjesto nije dobila nikakvu nagradu.
Započelo bušenje najdublje rupe na svijetu
Na današnji dan 1970. godine u Sovjetskom Savezu započelo je bušenje najdublje rupe koju su ljudi ikada napravili. Ta se rupa naziva “Kolska superduboka bušotina” (Кольская сверхглубокая скважина) i duboka je čak 12,262 metara. To je najdublja točka u utrobi Zemlje do koje je čovječanstvo do danas došlo. Bušotina se nalazi na poluotoku Kola na samom sjeveru Rusije (unutar arktičkog kruga). Dapače, zanimljivo je da se “Kolska superduboka bušotina” zapravo nalazi svega 15-tak kilometara od norveške granice. Svrha tog bušenja bilo je znanstveno istraživanje. Naime, željelo se prodrijeti u Zemljinu koru što je dublje moguće. Dapače, planirano je da se ide 15,000 metara duboko, no kad su došli do 12,262 metara temperatura je na toj dubini već iznosila 180 stupnjeva Celzija, pa je pretpostavljeno da bi na 15,000 metara narasla do 300 stupnjeva. Projekt je u međuvremenu napušten i danas su oko bušotine zgrade u ruševnom stanju.
Rođen Bob Dylan
1941. godine rođne je Bob Dylan, američki glazbenik. Jedan je od najvećih kantautora 20. stoljeća i kultna ličnost generacije 1960-ih godina. Često je kroz pjesmu izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere općenito, te pjevao o ljubavi. Najpoznatije su njegove pjesme Blowin’ in The Wind, The Times They Are A-Changin’, Like a Rolling Stone, Just Like A Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay i druge. Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom (na primjer Lou Reed iz The Velvet Underground). Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na što ga je potakla obrada njegove pjesme Mr Tambourine Man grupe Byrds) te country rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz 1967./1975., John Wesley Harding iz 1968. i Nashville Skyline iz 1969.). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966.) a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe. Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U četrdeset i pet godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji The Freewheelin’ Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times. Koncerte u Hrvatskoj održao je 13. lipnja 2008. godin na Radar festu u Varaždinu i 7. lipnja 2010. godine u Zagrebu.
Preminuo Nikola Kopernik
1543. godine preminuo je Nikola Kopernik, poljski astronom. Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakówu. Od 1496. do 1504. godine studirao je crkveno pravo (Sveučilište u Bologni), astronomiju (Jagielonsko sveučilište, Kraków) i medicinu u Italiji. Poslije je bio do 1512. godine liječnik i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (Warmia, poljska crkvena kneževina na ušću Visle), onda do kraja svog života je bio svećenik u Fromborku (ondašnji Frauenburg), gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio zvjezdarnicu (Kopernikov toranj) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium u 6 knjiga, objavljeno u Nürnbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u astronomiji, te je bilo poticajem kapitalnih otkrića Keplera i Newtona. Kopernikov ili heliocentrični sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Samom Koperniku nije se ništa zbilo, jer nije tvrdio da je apsolutno točno ono što je u tom trenutku bilo znanstveno nedokazano. Stoga je papa 1616. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili Ptolomejeva sustava.
(www.icv.hr)