Na današnji dan: 31. svibanj

Izdana prva priča sa Sherlockom Holmesom
Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio upravo na današnji dan 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.

Eiffelov toranj otvoren za posjetitelje
Eiffelov toranj je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje u svibnju 1889. Toranj je visok 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. U vrijeme njegove gradnje povodom Svjetske izložbe 1889., toranj je zamijenio Washingtonski spomenik, koji je do 1932. bio najviša građevina na svijetu. Eiffelov toranj je najviša građevina u Parizu.

Slika Majke Božje od Kamenitih vrata čudom sačuvana u požaru
Slika Majke Božje od Kamenitih vrata potječe iz 16. stoljeća, a nekada se nalazila nd Kamenitim vratima. Na današnji dan 1731. godine Zagreb je zahvatio veliki požar, pa su izgorjela i Kamenita vrata. Pretražujući zgarište nakon požara građani su pronašli neoštećenu sliku Majke Božje usred pepela. Izgorio je čak i drveni okvir, ali se vatra na čudesan način zaustavila kad je došla do Bogorodičinog lika. Svjedočanstvo o tom čudu zapisao je poznati hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić. Od kad se dogodilo to čudesno spasenje iz vatre, stanovnici Zagreba na poseban način štuju tu sliku. Izgradili su joj oltar unutar obnovljenih Kamenitih vrata i sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom. Mnogi se pobožni Zagrepčani pred slikom i mole, uzdajući se u pomoć Bogorodice. Postoji i gradski običaj paljenja svijeća pred slikom iz zahvalnosti za Marijinu pomoć u nekoj krizi. Inače, slika je dimenzija 57×47 centimetara i naslikana je na lanenom platnu. Prikazuje Bogorodicu kako desnom rukom drži malenog Isusa, a lijevom žezlo. Na dnu slike je Mjesec, a Bogorodica je ogrnuta plaštom sa zlatnim zvijezdama. Godine 1778. zagrebački majstor Ivan Korta izradio je lijepu umjetničku željeznu ogradu pred slikom, u baroknom stilu. Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja slike, 31. svibnja 1931. godine, Gospa je svečano okrunjena zlatnom krunom. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba.

Eduard Penkala patentirao prvo nalivpero s čvrstom tintom
Na današnji dan 1907. godine Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom. Začetak je to današnje kemijske olovke, koja se u kolokvijalnom govoru često naziva penkala po svom izumitelju. Penkala je rođen u gradu Liptovský Mikuláš u današnjoj Slovačkoj, od roditelja neobičnog poljsko-nizozemskog porijekla. U Zagreb se doselio tek nakon ženidbe i nastanio se na današnjoj adresi Trg kralja Tomislava 17. Tamo je pokrenuo i prvu proizvodnju temeljenu na svojim izumima. Kad je potražnja za njegovim olovkama (“penkalama”) počela rasti, pokrenuo je proizvodnju u Praškoj, a zatim je sagradio novu tvornicu u Branimirovoj ulici (današnja ruševina tvornice Nada Dimić). Tvornica u Branimirovoj zapošljavala je čak 800 radnika i između 1912. i 1926. godine bila je jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u cijelom svijetu. Slavoljub Penkala postao je slavan i po tome što je izgradio prvi hrvatski zrakoplov. Ta je letjelica poletjela 1910. godine s uzletišta u Črnomercu. To uzletište u blizini Selske ceste postalo je time prvi hrvatski aerodrom. Penkala je osim toga izmislio i termofor, rotirajuću četkicu za zube, sredstvo za uništavanje insekata (“Krepax”), anodnu bateriju, dinamometar, manometar, obrtnu turbinu, propeler za pokretanje helikoptera, uređaj za mjerenje protoka tekućine, pečatne voskove, preparat za impregniranje željezničkih pragova i još mnoge druge izume (ukupno 80-tak). Umro je sa samo 50 godina života, tako da su ostali neostvareni mnog izumi koje je još mogao osmisliti.

U more porinut Titanic
RMS Titanic je putnički brod koji je 1912. g. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine, potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews. Gradnja Titanica započela je 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269, a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Imao je 30,000KS s tri glave i bio je parobrod. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je “najsigurniji brod”.

Osnovan Ford Motor Company
Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu 1903. godine. Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo jeftinije sklapanje automobila i veću pouzdanost. U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Mackovoj aveniji u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača. Upravo na današnji dan 1927. posljednji Fordov Model T pušten je s proizvodne trake nakon što je proizvedeno 15,007,003 vozila.

Karl Adolf Eichmann osuđen na smrt i obješen
Karl Adolf Eichmann (1906.-1962.), njemački je ratni zločinac. Od 1933. godine bio je SS-ovski dužnosnik, a od 1939. godine šef odjela IV B 4, sa zadatkom provođenja totalnog uništenja Židova u cijelo okupiranoj Europi. Jedan je od glavnih organizatora i izvršitelja ovog genocida, u kojem je oko 6 milijuna muškaraca, žena i djece strijeljano, obješeno ili masovno otrovano u plinskim komorama. Oko 400.000 Židova poslano je u plinske komore po izravnoj Eichmannovoj zapovjedi. Hvalio se da je pobio pet miljuna Židova. On je kreirao politiku “krajnjeg rješenja” tzv. židovskog pitanja. Otac je i glavni izvršitelj strahota Holokausta. Studirao je židovstvo, istodobno postajući antisemit. Poslije Drugog svjetskog rata krio se većinom u Argentini. Iako je živio pod drugim imenom, uhvatili su ga 1960. godine pripadnici izraelske tajne službe Mossad. Na suđenju u Jeruzalemu 31. svibnja 1962. osuđen je na smrt i obješen. Nije doživio 57. rođendan, kako mu je jedna Ciganka davno prorekla.

Otvoren prvi Zagrebački velesajam
Na današnji dan 1947. godine otvoren je prvi Zagrebački velesajam, nekad jedan od najuglednijih gospodarskih sajmova u ovom dijelu Europe. Zanimljivo je da je lokacija na kojoj je isprva održavan Zagrebački velesajam bila u Savskoj ulici, na mjestu današnjeg Studenskog centra. Tek od 1956. godine, po odluci zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, velesajam se održava na današnjoj lokaciji preko Save. Na prvom velesajmu 1947. sudjelovalo je 12 stranih država, od toga 5 iz Istočnog bloka (SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska), a čak 6 sa Zapada (Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija) i jedna iz Afrike (Egipat). Zanimljivo je da je Zagrebački velesajam iz 1947. bio i prva poslijeratna izložba u socijalističkom svijetu.

Rođen René Descartes
1596. godine rođen je René Descartes, francuski filozof i znanstvenik

Rođen Joseph Haydn
1732. godine rođen je Joseph Haydn, austrijski skladatelj i kompozitor

Rođen Nikolaj Vasiljevič Gogolj
1809. godine rođen je Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski književnik

Rođen Richard Chamberlain
1935. godine rođen je Richard Chamberlain, američki glumac

Preminuo Vatroslav Lisinski
1854. godine preminuo je Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj. Životni put i djelo hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog najuže su vezani s ilirskim pokretom. Na poticaj svog prijatelja Alberta Štrige Lisinski je još 1841. skladao pozdravnu pjesmu Ljudevitu Gaju. Prigodna zborska pjesma Prosto zrakom ptica leti kao i druge budnice Vatroslava Lisinskog naišle su na veliko oduševljenje iliraca. Međutim, vatreni domoljubi nisu se zadovoljavali samo manjim skladbama već su od Lisinskog tražili nacionalnu operu po uzoru na Ivana Susanjina ruskog skladatelja Mihaila Glinke. Neumorni Alberto Štriga, student iz Križevaca, pronašao je odmah libreto i Lisinski je godine 1843. počeo rad na svojoj prvoj operi “Ljubav i zloba”. Praizvedba je održana 28. ožujka 1846. godine.

(www.icv.hr)