Na današnji dan: 8. svibnja

Prvi put osvojen Mount Everest bez korištenja dodatnog kisika
Na današnji dan 1978. godine prvi su put u povijesti ljudi osvojili najviši svjetski vrh – Mount Everest – bez korištenja dodatnog kisika. Taj pothvat napravili su Reinhold Messner i Peter Habeler. Do tada je postojala rasprava je li to uopće moguće učiniti. Zanimljivo je da su Messner i Habeler obojica etnički Nijemci, no nijedan od njih nije rođen u Njemačkoj. Naime, Messner je rođen u talijanskom dijelu južnog Tirola. Riječ je o području naseljenom Nijemcima koje je Italiji pripalo nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske. Danas se to područje na talijanskom zove i Alto Adige. Habeler je, pak, rođen u austrijskom dijelu Tirola, 30-tak kilometar od Innsbrucka. Reinhold Messner jedan je od najslavnijih alpinista u povijesti. Poznat je i po tome što je bio prvi čovjek koji je osvojio svih 14 vrhova na svijetu koji su viši od 8,000 metara. Autor je navodno preko 60 knjiga. Na vrhu Mount Everesta tlak zraka iznosi oko 337 hektopaskala, dakle samo oko jedne trećine atmosferskog tlaka na površini mora. Zbog toga je dakako, ljudima disanje gotovo nemoguće bez umjetnih pomagala kao što su boce s kisikom pod tlakom, ili bez dugotrajnog navikavanja.

Službeno završio Drugi svjetski rat u Europi
Na današnji dan točno u 23:01 sati stupio je na snagu sporazum o njemačkoj predaji potpisan u Reimsu dan ranije. Time je službeno završen Drugi svjetski rat u Europi. Britanci danas zbog toga slave tzv. V-E Day (Victory in Europe Day). Ipak, zanimljivo je da su se neke njemačke jedinice nastavile boriti. Najveća od njih bila je Grupa armija Centar, pod zapovjedništvom feldmaršala Ferdinanda Schörnera, kojeg je Hitler u oporuci imenovao novim vrhovnim zapovjednikom cjelokupne kopnene vojske. Borile su se još i neke njemačke jedinice u Grčkoj, Sloveniji i Francuskoj. Najduže su otpor pružale njemačke jedinice sastavljene od gruzijskih boraca, koje su držale otok Texel u Nizozemskoj. One su svladane tek 20. svibnja 1945. godine. Jedinice Nezavisne Države Hrvatske, zajedno s mnogo civila, kretale su se na današnji dan prema Celju u Sloveniji.

Napravljena prva Coca- cola
Američki farmaceut dr. John Pemberton 1886. godine kuhao je u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio prvu Coca-Colu, najpoznatije svjetsko bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata. U početku Coca-Cola nije bila gazirana, niti je nosila svoje svjetski poznato ime, koje je kako je u nedavnom istraživanju Sveučilišta Harvard, iza izraza OK, druga najpoznatija riječ na svijetu. Pemberton je u svoju ‘mješavinu’ dodao ugljični dioksid jer je gazirana voda u to vrijeem u SAD-u bila vrlo popularna, te je piće počeo prodavati po cijeni od 5 centi po čaši u jednoj ljekarni, no uskoro je udio u svojoj kompaniji, a kasnije i ekskluzivna prava na ime i recept, prodao Asi Griggsu Candleru koji je 1892. osnovao The Coca Cola Company, tvrtku koja i danas proizvodi popularnu Colu. Najinteresantniju tezu o povezanosti miltinacionalnih kompanija i globalizacije s najpoznatijim svjetskim brandom, postavio je New York Times kada je napisao: Možeš pokušati pobjeći, ali se ne možeš sakriti. Prije ili kasnije, bez obzira koliko misliš da si pobjegao od udobnosti i navika modernog svijeta, Coca-Cola će te pronaći.

Erling Kagge postao prvom osobom koja je uspješno završila Three Poles Challenge
Norveški odvjetnik i avanturist Erling Kagge 1994. godine postao je prva osoba koja je uspješno završila Three Poles Challenge, avanturistički izazov koji objedinjuje tri vjerojatno najzahtjevnija pothvata na planetu, osvajanje Sjevernog i Južnog pola, te uspon na Mount Everest. Kagge je 1990. sa Børgeom Ouslandom dospio na Sjeverni pol, 1993. sam je pohodio Južni pol, a 1994. uspeo se na najviši vrh svijeta. Prva žena koja je završila izazov 2002. postala je Tina Sjögren, a novi ‘brzinski’ rekord izazova postavio je Adrian Hayes osvojivši sve tri lokacije u 19 mjeseci.

Rođen Alojzije Stepinac
1899. godine rođen je blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. godine ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. godine do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.

Preminuo Paul Gauguin
1903. godine preminuo je Paul Gauguin, francuski slikar i grafičar. Bio je bankovni činovnik i slikar amater, a nakon poznanstva s C. Pissarroom napustio je posao i posvetio se umjetnosti. U početnoj fazi je pod utjecajem impresionista, a poslije se priklanja postimpresionizmu. Gauguin je vjerovao da obnova zapadnoeuropske umjentosti mora poći izvan njene tradicije i njenog kruga. To vjerovanje se temeljilo na romantičarskoj tradiciji i idejama prosvjetiteljstva koje su tada postojale već stotinu godina, ali nijedan umjetnik nije primjenio tu doktrinu „primitivizma“ u tolikoj mjeri kao Gauguin na slici Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?, koju je smatrao svojim najvažnijim djelom.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)