Na današnji dan: 4. srpnja

Započela Operacija Tigar
1992. godine, u zoru krenula je Operacija Tigar, kojom je Hrvatska vojska zauzela više brdskih uporišta i oslobodila prilaze Dubrovniku

Dogodila se prva eksplozija supernove
Prva zabilježena eksplozija supernove dokumentirana u arhivima neke civilizacije datira iz 1054. godine, kada su kineski, arapski i indijanski astronomi u svoje zapise i usmenu predaju uvrstili blješteću zvijezdu na nebu koja je tamo stajala mjesecima i bila vidljiva i tijekom dana. Radi se o supernovi koja se nalazila blizu zvijezde Tauri u maglici Raka.

Usvojena Deklaracija nezavisnosti
Cijeli svijet zna da je 4. srpnja američki Dan nezavisnosti, a na taj se dan 1776. godine usvojila poznata Deklaracija nezavisnosti u američkom Kongresu. Otac Deklaracije nezavisnosti je Thomas Jefferson, treći američki predsjednik, koji je u Deklaraciji izjavio da je trinaest kolonija u Sjevernoj Americi od toga dana u ratu s britanskom krunom i da se ne smatraju dijelom britanskog kraljevstva. Uz to, naglašena su ljudska prava i činjenica da su svi ljudi rođeni jednaki, što je uzdiglo Deklaraciju na razinu povijesnog dokumenta. Točno 50 godina nakon tog dana umrla su dva potpisnika Deklaracije, drugi i treći predsjednik SAD John Adams i otac Deklaracije Thomas Jefferson.

Nastala Alisa u zemlji čudesa
Možda niti jedna vožnja čamcem nije napravila takav utjecaj na modernu književnost kao ona koja se dogodila na današnji dan 1862. godine na rijeci Isis. Naime, mala Alice Liddell, kćer dekana Oxforda zamolila je svog suputnika, profesora Charlesa Dodgsona da zabavi nju i sestru nekom pričom dok ne stignu na odredište. Pošto je profesor u slobodno vrijeme pisao pod umjetničkim imenom Lewis Caroll, priča je bila izuzetno zabavna, a pretočena je u knjigu nazvanu Alisa u zemlji čudesa i postala klasik književnosti.

Indija i Pakistan dobile neovisnost od Velike Britanije
Još je jedan dokument o nezavisnosti ugledao svjetlo dana prije 64 godine, a radi se o prijedlogu nazvanom Akt o neovisnosti Indije, kojim je britanskom parlamentu predloženo odobravanje neovisnosti koloniji na Indijskom potkontinentu, koja je podijeljena u dvije države, Indiju i Pakistan.

Njemačka postala svjetskim prvakom u nogometu
1954. godine Njemačka nogometna reprezentacija po prvi je put postala svjetskim prvakom

“Pathfinder” spušten na Mars
1997. godine NASA-ina sonda “Pathfinder” spustila se na Mars

Prema Marsu lansirana “Nozomi”
1998. godine Japanska svemirska sonda “Nozomi” lansirana je prema Marsu

Rođen Giuseppe Garibaldi
1807. godine rođen je Giuseppe Garibaldi, talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije. Dok je služio vojni rok (1833. – 1834.) u mornarici Kraljevine Sardinije i Pijemonta potpao je pod utjecaj Giuseppea Mazzinija, predvodnika talijanskog nacionalizma, i postao pripadnik društva Mlada Italija. Poslije neuspjele oružane pobune u Savoji 1834. godine kada je osuđen na smrtnu kaznu bježi u Južnu Ameriku gdje se bori za nezavisnost Brazila. Sudjelovao je i u urugvajsko-argentinskom ratu na strani Urugvaja. U početku je zapovijedao urugvajskom mornaricom da bi kasnije postao zapovijednik Talijanske legije u Montevideu. U tim borbama stekao je svjetsku slavu.

Rođen Vlaho Bukovac
1855. godine rođen je Vlaho Bukovac, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara. Studirao je u Parizu i ondje je djelovao petnaestak godina. Došavši 1893. godine u Zagreb, postaje središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Od 1903. godine do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: “Dubravka”, “Gundulićev san” na zastoru u Hrvatskom narodnom kazalištu.
U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj poentilističkoj maniri. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji je hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.

Rođena Gina Lollobrigida
1927. godine rođena je Gina Lollobrigida, talijanska filmska glumica, diva i fotografkinja. Nakon što je 1956. snimila “Trapez” (uz Tonyja Curtisa i Burta Lancastera) i “Zvonara crkve Notre-Dame” (uz Anthonyja Quinna), svaki joj je izlazak na javno mjesto postao gotovo nemoguć. Na filmskom festivalu u Veneciji policajci su je doslovno iznijeli iz hotela koji su blokirale tisuće obožavatelja. Premda se činilo da popularnost Gine Lollobrigide nitko ne može zasjeniti, to se ipak dogodilo. Na talijanskom filmskom nebu zasjala je nova zvijezda – sedam godina mlađa Sophia Loren.

Preminuo Albert Kinert
1987. godine preminuo je Albert Kinert, slikar i grafičar.
Još za studija na Likovnoj akademiji u Zagrebu isticao se nemirnom i temperamentnom umjetničkom prirodom, te izrazitim postimpresionističkim i ekspresionističkim izrazom. Razvijajući se na europskim dostignućima takvih opredjeljenja, polazio je u svojem razvoju od slobodne interpretacije primorskog krajolika želeći spojiti maštu sa stvarnom prirodom.
Njegova se forma tijekom godina razbila na nekonvencionalan način u sklop obojenih mrlja na bijeloj podlozi, izrazito lirski intoniranih. Taj svoj specifični izraz Kinert postiže osobitom tehnikom laviranog tuša. Niz godina provlači se kroz njegove suptilne bakropise motiv teško prepoznatljiva konja, jer se taj motiv razvija od realne vizije do dekorativnog spleta crta.
Postupno se osamostaljuje i inspirira iskustvima japanske grafike, prethistorijskog i grčkog arhajskog slikarstva. Kasnijih godina produbljuje svoj izraz sintetičnom ekspresivnom crtom, harmoničnim, kolorističnim ritmovima i živom strukturom plohe.
Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila Njemačku 3:0 na Svjetskom prvenstvu 1998.
Na današnji dan prije 16 godina Hrvatska je pobjedom nad Njemačkom 3:0 u četvrtfinalu SP-a u Lyonu ušla u polufinale natjecanja, ali i u povijest. Ako je prema nekim “relevantnim” istraživanjima, prije Mundijala u Francuskoj za našu zemlju znalo 5, a nakon SP-a 10 ili koliko već posto svjetske populacije, onda u zasluge Jarniju, Vlaoviću i Šukeru ide barem pola tog stopostotnog povećanja prepoznatljivosti zemlje koja nosi čudne dresove s kockicama i koja je u Francuskoj po prvi put nastupala na SP-u. Ne zna se kada se ta pobjeda više glorificirala: Nakon samog trijumfa ili u godinama koje prolaze. Zaboravlja se kako je Hrvatska tada igrala protiv prestare Njemačke (Matthaus, Klinsmann, Kohler, Hassler i Kopke bili su na SP u Italiji osam godina ranije!), koja je svejedno napravila pet velikih prilika koje je s crte fantastično skidao Ladić, kao i da smo više od poluvremena igrali s igračem više, nakon što je Šuker sjajno odglumio pogibiju od Wornsovog oštrog starta, pa norveški sudac Rune Pedersen nije imao izbora. Sve je to istina, ali i da je Njemačka upravo s tim igračima i istim izbornikom (Bertijem Vogtsom) u trenutku kada ju je Hrvatska izbacila sa SP-a, bila aktualni europski prvak. Kao što je poznato, do te titule je došla i preko hrvatske grbače, jer ju je u mančesterskom četvrtfinalu prema Wembleyu pogurnuo švedski sudac Leif Sundell. Zbog svega toga, u legendu su opravdano ušla Asanovićeva proigravanja na trepavicu, Jarnijeva ljevica kojom je u stilu Roberta Carlosa zatresao lijevi kut Kopkeovih vrata, Vlaovićeva desnica u isti kut i na kraju Šukerov predatorski instinkt nakon rolanja po lijevoj strani. Ne zaboravimo, i čudesne obrane čovjeka čiji su nevjerojatni kiks-autogolovi do koji mjesec prije bili “play of the day” na CNN-u. Te noći i ranog jutra, sve ulice i trgovi, sela i gradovi u zemlji bili su u nedoživljenoj euforiji i činilo se da je Hrvatska sigurno svjetski prvak.

Preminula Marie Curie
Na današnji je dan 1934. godine preminula po mnogima najveća znanstvenica u povijesti – Maria Skłodowska-Curie. Značajna je po tome što je razvila teoriju radioaktivnosti (taj pojam je također sama iskovala). Bila je jedina žena u povijesti koja je dobila dvije Nobelove nagrade (za fiziku i za kemiju). Dobila je i mnoge druge počasti, uključujući počasne doktorate i francusku Legiju časti. Prema riječima Alberta Einsteina bila je vjerojatno jedina osoba u povijesti koju slava nije iskvarila. Umrla je na današnji dan u sanatoriju Sancellemoz u francuskim Alpama, nedaleko od najvišeg alpskog vrha Mont Blanca, blizu švicarske i talijanske granice. Na neki način ju je ubio sam posao kojim se bavila tijekom života. Naime, smrt je bila posljedica dugotrajnog izlaganja zračenju tijekom njenih znanstvenih istraživanja. U to se vrijeme, dakako, još nije znalo da je radioaktivno zračenje toliko opasno za ljudski organizam. Maria Curie obavljala je eksperimente s radioaktivnim materijalima bez ikakve zaštite. Čak je nosila epruvete s radioaktivnim izotopima u džepu i spremala ih u ladicu pisaćeg stroja, primjećujući kako svijetle u mraku. Danas je njena pismena ostavština radioaktivna i smatra se preopasnom za rukovanje. Zanimljivo je da je čak i njena knjiga s kuhinjskim receptima visoko radioaktivna. Njeni su dokumenti smješteni u olovne kutije i za rukovanje njima potrebna je zaštitna odjeća.

(www.icv.hr)