Na današnji dan: 5. srpnja

Spomendan Ćirila i Metoda
Sveti Ćiril i Sveti Metod su kršćanski sveci, a spomendan im je na današnji dan jer su 5. srpnja 863. počeli širiti kršćanstvo po Velikomoravskoj kneževini. Braća Ćiril i Metod rođena su u Solunu koji je u to vrijeme bio okružen Slavenima. Po nalogu bizantskog cara Mihajla angažirani su za misiju kod Slavena. Naime, moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla svećenike koji će propovijedati kršćansku vjeru na slavenskom jeziku. Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna s Metodom preveo najnužnije crkvene knjige. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. 863. braća kreću na put i stižu knezu Rastislavu, ali uspjeh njihove misije izaziva reakciju njemačkog klera i protiv braće počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Braća u sljedećim godinama mnogo putuju, a Ćiril umire u Rimu zbog bolesti. Papa Hadrijan odobrava slavensku službu jer u slavenskim misionarima vidi dobre pomagače u borbi protiv neposlušnih njemačkih nadbiskupa. Nakon Metodove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u ropstvo, a neki su se uspjeli skloniti u druge slavenske zemlje, uključujući i Hrvatsku, gdje su nastavili svoj rad.

Dovršeno djelo Isaaca Newtona – Matematička načela prirodne filozofije
Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom, još je u dječjoj dobi pokazivao izuzetnu nadarenost. Na Kraljevsku akademiju primljen je na osnovu teleskopa kojeg je sam izradio i njime promatrao Jupiterove satelite. Prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji i ustvrdio da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelom svemiru. Na današnji dan 1687. godine napisao je djelo Philosophiae naturalis principia mathematica (Matematička načela prirodne filozofije). To je djelo izmijenilo pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea i Keplera u jednu teoriju gravitacije te je uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Predstavljen prvi bikini
Na današnji dan 1946. je na modnoj reviji u Parizu prvi put predstavljen bikini. Bikini je termin koji se koristi za ženski kupaći kostim iz dva djela, a ime je dobio po otoku Bikini na kojem su izvođena testiranja atomske bombe 1945. godine. To je bio prvi ženski kupaći kostim iz dva dijela koji je otkrivao pupak. S vremenom bikini postaje sve manji, pa je sredinom šezdesetih godina lansiran i monokini, a daljnji povijesni razvoj ovog kupaćeg kostima je evoluirao u tange.

Rođen prvi klonirani sisavac, ovca Dolly
1996. svijet je doživio prvo kloniranje sisavca iz odrasle stanice. Radilo se o poznatoj ovci Dolly, a u kloniranju je korišten proces nuklearnog prijenosa. Dolly su klonirali Ian Wilmut, Keith Campbell i njihovi kolege na Institutu Roslin u škotskom Edinburghu. Rođena je 5. srpnja 1996., živjela je šest godina, a ime je dobila prema poznatoj country pjevačici Dolly Parton.

Početak uspona legendarnog Elvisa Presleya
1954. godine Elvis Aron Presley snimio je singlicu u počast svojoj majci, što je bio početak njegovog vrtoglavog uspona prema svjetskoj slavi.

Rođen Jean Cocteau
Na današnji dan 1889. godine rođen je poznati francuski filmski redatelj, slikar i književnik Jean Cocteau. Bio je cijenjen član zajednice avangardnih umjetnika na Montparnasseu, posebice jer je vodio boemski život. U svojim ranim dvadesetim godinama, bio je jako produktivan. Ruski impresario Sergej Djagilev izazvao ga je da napiše nešto za kazalište. Izjavom “Iznenadi me” bacio je rukavicu Jeanu. On je izazov prihvatio, a rezultat je bio balet “Parada”: Djagilev je bio producent, kostime i scenografiju napravio je Pablo Picasso, a glazbu je skladao Erik Satie. Djelo nije bilo dobro prihvaćeno, a u samoj radnji osjećao se nadrealizam. Ime pravca nadrealizam skovao je pisac Guillaume Apollinaire. Kasnije je Cocteau pisao:
“Da se nije pojavio Apollinaire, sa svojom obrijanom lubanjom, ožiljkom na svom hramu i zavojem oko glave, dame bi nam bile iskopale oči ukosnicama”. Njegova najpoznatija knjiga, Les enfantes terribles, napisana je u jednom tjednu.

Rođen Tin Ujević
1891. godine rođen je Tin Ujević, hrvatski pjesnik. Prve dvije zbirke pjesama, “Lelek sebra” (1920.) i “Kolajna” (1926.), dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, Tin Ujević napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku; samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu, i to ćirilicom i ekavski. Do Drugoga svjetskog rata objavio je još zbirku “Auto na korzu” i reprezentativni izbor svoga pjesništva “Ojađeno zvono”. Komunističke vlasti zabranile su mu 1945. godine javno djelovanje, pa je nekoliko godina živio kao anonimni prevodilac. Tek izabranim pjesmama “Rukovet”, zaslugom Jure Kaštelana, koji ju je i priredio, Ujević se otkriva novom naraštaju čitatelja, da bi posljednjom zbirkom “Žedan kamen na studencu” potvrdio vodeće mjesto u hrvatskom pjesništvu. Osobenjačkim načinom života skrivao je tajnu svoje intimnosti, pa je godinama bio u središtu pozornosti posjetilaca boemskih kavana i gostionica u Beogradu, Sarajevu, Splitu i Zagrebu, gdje je, tim redom, proveo sve godine života od povratka iz Pariza 1919. do smrti. Njegovim imenom je nazvana i najveća hrvatska pjesnička nagrada, nagrada “Tin Ujević”. Njemu u čast, u rodnom Vrgorcu održava se i manifestacija “S Tinom u Vrgorcu”.
Rođen Hrvoje Požar
1916. godine rođen je Hrvoje Požar, hrvatski znanstvenik. Objavio je preko 330 znanstvenih i stručnih radova te studija, skripata i knjiga s područja energetike, ukupno blizu trideset tisuća stranica.
U čast Hrvoju Požaru Vlada Republike Hrvatske je Energetski institut nazvala po njemu.

Preminuo Vjekoslav Karas
1858. godine preminuo je Vjekoslav Karas, hrvatski slikar. Smatran je začetnikom novijeg hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru.

(www.icv.hr)