Na današnji dan: 6. srpanj

Sylvester Stalone in "Rambo: First Blood"

Jan Hus spaljen na lomači
Češki reformator Jan Hus 1415. godine u sklopu papinske inkvizicije spaljen je na lomači u njemačkom Konstanzu. Hus je 1406. dovršio spis O češkom pravopisu, u kojem je dao osnovicu ne samo za češki pravopis, već i za način kako treba prilaziti reformi pravopisa uopće, zbog čega Husa smatraju tvorcem češkog književnog jezika. U svojim javnim istupima osuđivao je razuzdani život klera, zahtijevao je skromniju Crkvu, prevođenje Biblije na narodni jezik, te odbacio mnoge nauke Katoličke crkve. Kako se češka crkva nalazila u rukama njemačkih svećenika, Husovo je učenje zadobilo velik broj pristaša. 1409. protupapa Aleksandar V. proglasio ga je heretikom, te ekskomunicirao iz crkve. Kada je 1412. ustao protiv bule protupape Ivana XXIII. kojom se podjeljuju oprosti, ekskomunikacija je ponovljena. Iste godine Hus je održao poznati govor “Quaestio magistri Johannis Hus de indulgentiis” zbog kojega je papa naredio da se s njime obračunaju bez milosti. Hus je na to uzvratio da je Isus Krist, a ne papa vrhovni sudac. Propovijedao je nepatvoreno evanđelje i odbacio crkvena vjerovanja koja nisu imala veze sa Svetim pismom. Tijekom suđenja na općem koncilu u Konstanzu čvrsto je branio istinu te uputio protest protiv pokvarenosti svećenika. Hus je zadnji put izveden pred sabor, odbivši poziv da odbaci svoja učenja, izrečena mu je smrtna presuda. Među ostalim osuđen je zbog odbacivanja nauka o Čistilištu, oprostu grijeha, papi kao poglavaru crkve, raskoši i oholosti svećenika, te odbacivanja crkvene predaje u korist evanđelja. Nakon što je privezan za stup lomače još je jednom pozvan da odbaci svoje ‘zablude’ što je odbio nakon čega je spaljen. Njegova smrt pokrenula je lavinu prosvjeda, a neposredno nakon smrti i Husitske ratove. Papa i Žigmund Luksemburški organizirali su nekoliko neuspjelih križarskih pohoda protiv husita, no sukobi nisu prestali dok nije postignuta nagodba. Zanimljivo je da je isti papa koji ga je osudio na smrt, protupapa Ivan XXIII., bačen u isti zatvor u kojem je utamničio Jana Husa i bio zatvoren zbog ubojstva, simonije (kupovanje papinske titule), preljuba i ostalih grijeha, te tamo ostao do 1418., a umro godinu dana poslije. Na dan Husove smrti u češkoj se slavi ‘Dan Jana Husa’ (Den upálení mistra Jana Husa), kao spomen na hrabrog borca za reformaciju i protiv nauka Katoličke crkve.

Započela serijska proizvodnja kalašnjikova
U SSSR-u je 1947. godine nakon standardizacije u tvornicama IZH započela serijska proizvodnja AK-47, Kalašnjikova, jednog od najpoznatijeg i najrasprostranjenijeg vatrenog oružja na svijetu. AK-47 je automatska jurišna puška dizajnirana od strane Mihajla Kalašnjikova. U vrlo kratkom roku AK-47 postao je vrlo ‘popularan’ u vojskama svih zemalja istočnog bloka, ali i mnogih drugih, kao i svih svjetskih revolucionarnih pa i terorističkih postrojbi i skupina. Razlog za to bila je, a nakon više od 60 godina i ostala njegova jednostavnost i prije svega pouzdanost. AK-47 je kompaktan, jeftin za proizvodnju i vrlo lak za održavanje i uporabu. Precizno pogađa na pristojnu udaljenost, a s originalnim kalibrom od 7,62 mm iznimno je efektivan. Do danas je evoluirao u nebrojene izvedbe i postao oružje čijih je modela proizvedeno više od ijednoga drugoga borbenog oružja u svijetu. Osim u Rusiji proizvodio se u brojnim zemljama svijeta među kojima rumunjske i kineske verzije slove kao najgore, dok verzija koju je proizvodila srpska Zastava – M70AB2, te je bila redovna oprema vojske bivše države, korištena je u Domovinskom ratu te u HV-u, slovi kao najbolji Kalašnjikov ikada proizveden. Ruski IZH je pristupio patentnom uredu tek 1999. s ciljem da sve druge proizvođače AK-47 dobiju status ilegalnih, no godišnje se ilegalnim putem proizvede približno milijun Kalašnjikova. Još jedan detalj, pri čemu se mora napomenuti da ‘ne ubija oružje nego čovjek koji ga koristi’, kojim se AK-47 može ‘pohvaliti’, je statistika prema kojoj je u sukobima širom svijeta tom puškom iz stroja izbačeno više ljudi nego svim zračnim bombardiranjima izvedenim nakon II. svjetskog rata.
Prema zvijezdama odaslana poruka Cosmic Call 2
2003. godine ukrajinski radar Eupatoria odaslao je poruku Cosmic Call 2 prema zvijezdama Hip 4872, HD 245409, 55 Cancri, HD 10307 i 47 Ursae Majoris, a pretpostavlja se kako bi ona do njih trebala stići 2036., 2040., 2044. i 2049. Cosmic Call ime je dvaju međuzvjezdanih radijskih poruka sastavljenih od znakova i u formatu ‘otpornom’ na smetnje izazvane bukom. Prva poruka (Cosmic Call 1) poslana je u smijeru četiri zvijezde 1999., a cijeli projekt je bio financiran od strane Team Encountera koji je na žalost ostao bez sredstava 2004. Cosmic Call 1 i 2 bili su dio inicijative Active SETI (Active Search for Extra-Terrestrial Intelligence), poznat i pod imenom METI (Messaging to Extra-Terrestrial Intelligence). Termin METI skovao je ruski znanstvenik Alexander Zaitsev koji je utvrdio i jasne razlike između projekata SETI i METI definirajući METI kao nesebičnu inicijativu koja se trudi prevazići ‘veliku svemirsku tišinu’ i našim vanzemaljskim ‘susjedima’ prenijeti dugo očekivanu potvrdu: ‘Niste sami’. U sklopu inicijative METI poruke su prema ukupno 18 zvijezda odaslane u projektima Arecibo Message (1979.), Cosmic Call 1 (1999.), Teen Age Message (2001.), Cosmic Call 2 (2003.) i A Message From Earth (2008.) od kojih se prvo stizanje na odredište očukuje od posljednje poruke koja bi do 2029. trebala stići do Gliese 581 u zviježđu Libra. Sve ostale poruke, osim Areciboa, odaslane su prema destinacijama udaljenim od Zemlje između 20 i 69 svjetlosnih godina. Projekt odašiljanja poruka u sklopu METI-ja kojega je Cosmic Call 2 dio, iako mnogima zvuči prilično znanstveno-fantastično, ima i svoje ozbiljne kritičare među kojima se ističu pionir SETI-ja Philip Morrison, poznati pisac Carl Sagan, znanstvenik David Brin i brojni drugi. Oni su zabrinuti poglavito zbog mogućeg otkrivanja točne lokacije Zemlje bez postizanja prethodnog međunarodnog dogovora o sadržaju poruke i njenom odredištu. Mnogi smatraju kako se u dijelu kritika dade pročitati panika pa čak i iracionalan strah od mogućeg otkrivanja signala od strane neprijateljski nastrojene ‘super-civilizacije’, nousprkos tome 2007. SETI je u sklopu stalne radne grupe pri International Academy of Astronautics prihvatio novi analitički alat nazvan San Marino Scale. Njega su razvili profesori Ivan Almar i H.Paul Shuch, a cilj mu je odrediti važnost poruka koje se odašilju sa Zemlje i to prema intenzitetu signala i sadržaju poruke. Prihvaćanjem te ‘skale’ METI je došao do stupnja u kojem se poruke koje šalje prvo moraju zasebno provjeriti i ocijeniti, a tek nakon toga se može pristupiti međunarodnom odlučivanju o njihovom slanju.

Boris Becker zasjeo na tron 100. Wimbledona
1986. godine Boris Becker je postao pobjednik 100. Wimbledona pobijedivši tenisača Ivana Lendla sa 6:4, 6:3, 7:5 u setovima.

Prvi put primjenjeno cjepivo protiv bjesnoće na ljudskom biću
1885. godine francuski biolog i kemičar Louis Paster prvi put uspješno primjenio cjepivo protiv bjesnoće na ljudskom biću

Rođen Vatroslav Jagić
Hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i jedan od najzaslužnijih dopriniositelja afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveučilišne discipline, jedan od najvećih i najaktivnijih filologa u povijesti slavistike, autor toliko djela da bi sabrana sačinjavala kompletnu biblioteku od 100 knjiga, svaka s više od 200 stranica, rođen je u Varaždinu 1838. godine.

Rođena Frida Kahlo
Meksička slikarica Frida Kahlo, supruga poznatog meksičkog muralista Diega Rivere, poznata po svojim radovima u stilovima kubizma, realizma i nadrealizma među kojima su brojni bili autoportreti prožeti temama boli i seksualnosti, a naslikani u živopisnim bojama na što je djelomično utjecala indijanska kultura, rođena je 1907. godine u Mexico Cityju.

Rođen Tenzin Gyatso
Tibetanski duhovni i svjetovni vođa Tenzin Gyatso, poznatiji kao 14. Dalaj lama, prema tibetanskom vjerovanju reinkarnacija Bude čiji duh nakon smrti ulazi u tijelo novorođenog dječaka kojeg identificiraju tradicionalnim metodama, karizmatični i priznati javni govornik koji je život posvetio nastojanju upoznavanja svijeta s budizmom i promociji koncepta univerzalne odgovornosti, etike i međureligijske komunikacije, te dobitnik Nobelove nagrade za mir, rođen je 1935. godine u selu Taktser u kineskoj provinciji Quinghai.

Rođen George W. Bush
Američki političar George W. Bush, 43. po redu predsjednik SAD-a koji će osim po brojnim biserima izrečenim za govornicom ostati zapamćen po sumnjivoj pobjedi u prvoj predsjedničkoj utrci, kontroverznom ‘Ratu protiv terorizma’ u sklopu kojeg su izvršene savezničke invazije na Afganistan i Irak, osnivanju Homeland Securityja i uvođenju Patriot Acta, odbacivanju Protokola iz Kyotoa, uvođenju uredbe Servicemen Protection Act koja dopušta predsjedniku SAD-a nasilno oslobađanje osuđenih građana SAD-a u drugim državama, te nizu drugih, većinom negativnih stvari, rođen je u New Havenu u Connecticutu 1946. godine.

Rođen Sylvester Stallone
Američki glumac, scenarist i redatelj Sylvester Stallone, ikona hollywoodskog ‘machizma’ koji je karijeru započeo softporn filmovima, a svjetsku slavu postigao filmskim serijalima Rocky i Rambo, zapamćen gotovo isključivo po ulogama u akcijskim hitovima koji su mu priskrbili jednog Oscara te čak sedam Zlatnih malina među kojima i one za najgoreg glumca desetljeća i stoljeća, rođen je 1946. godine u New Yorku.

Rođen Curtis James Jackson III (50 Cent)
Američki glazbenik 50 Cent, pravog imena Curtis James Jackson III, jedan od najpoznatijih i najprodavanijih američkih rappera, osnivač i član grupe G-Unit, ‘zločesti dečko’ rap scene koji je s dvanaest godina počeo dilati kokain, nekoliko puta zbog toga završio u zatvoru te bio izrešetan, a kasnije polako izgradio karijeru i svjetsku slavu jedne od najvećih zvijezda današnjice, rođen je u New Yorku 1975. godine.

Preminuo Guy de Maupassant
1893. godine preminuo je Guy de Maupassant, francuski književnik. Zaposlen kao činovnik, prve je književne eseje pisao pod pokroviteljstvom starijega Flauberta. Zbirka priča Večeri u Medanu, osobito novela Dunda, smatra se ezgemplarnim djelom naturalizma. Romani Jedan život i Bel-Ami prikazuju sudbine pojedinca u konfliktnim društvenim okolnostima. Maupassantovo pripovijedanje odmiče se od balzacovskog realističkog modela. Pripovijetke se tematski vežu u prostore normandijskog sela i malograđansku sredinu. Najpoznatije zbirke: Kuća Tellier i Lovačke pripovijesti.

Preminuo William Faulkner
1962. godine preminuo je William Cuthbert Faulkner, američki prozaist. William Faulkner je, po mnogim sudovima, najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svjetskih prozaika uopće. Njegovo djelo karakteriziraju raskošna invencija, vatromet tehničke virtuoznosti, dominantna tragička i tragičko-ironijska vizija života u kojoj vlada usud (kob, fatum), no ublažena i oživljena čestim burlesknim i drastično komičnim scenama. To djelo, koje istražuje ponore zla i infernalne situacije (ludilo, incest, umorstvo, masakriranje, silovanje, linč, bratoubojstvo, čedomorstvo), istodobno je afirmacija ljudskosti i stoičkoga humanizma izraženoga u kršćanskoj ikonografiji i naglasku na vrlinama koje je Faulkner istaknuo u svojem nezaboravnom govoru pri dodjeli Nobelove nagrade: hrabrost, sućut, ponos, ljubav, čast i žrtvu. Faulknerov je utjecaj na svjetsku književnost golem: dovoljno je reći da su poslijeratne američka, zapadnoeuropska i latinoamerička literatura nezamislive bez njega, od Camusa do Marqueza, od Vargasa Llose do Toni Morrison.

Preminuo Louis Daniel „Satchmo“ Armstrong
1971. godine preminuo je Louis Daniel „Satchmo“ Armstrong, američki jazz glazbenik. Nakon vrlo uspješnog koncerta malog jazz glazbenog sustava u gradskoj vjećnici New York 17. svibnja 1947. u kojem je nastupio Armstrong sa trombonistom/pjevačem Jackom Teagardenom, Armstrongov meadžer Joe Glaser raspustio je Amstrongova big band 13. kolovoza 1947. i oformio mali šesteročlani glazbeni sastav u koji su sačinjavali Armstrong, Teagarden, Earl Hines i ostali vodeći glazbenici, od kojih su većina bili bivši vođe big bandova. Prvi nastup novog gl. sastava bio je u klubu “Billy Berg’s Supper Club”. Naziv gl. sastava je bio “Louis Armstrong and his All Stars” a povremeno su ga sačinjavali Earl “Fatha” Hines, Barney Bigard, Edmond Hall, Jack Teagarden, Trummy Young, Arvell Shaw, Billy Kyle, Marty Napoleon, Big Sid Catlett, Cozy Cole, Tyree Glenn, Barrett Deems, Joe Darensbourg i Danny Barcelona.
Tijekom tog vremena Armstrong nastupio je u preko trideset filmova i snimio brojne snimke. Bio je prvi jazz glazbenik koji se pojavio na naslovnici časopisa “Time Magazine” u 21. veljače 1949. Godine 1964. snimio je svoju najprodavaniju ploču “Hello, Dolly!”. Pjesma je postala broj jedan na gl. ljestvicama pop glazbe, čime je Armstrong (u dobi od 63) postao najstarija osoba koje je to ostvarila. Na putu je oborio “The Beatlese” sa prvog mjesta gdje su se nalazili 14 tjedana zaredom sa tri različite pjesme.

(www.icv.hr)