Fotografiran prvi tornado
Nakon što je patentiran fotoaparat, prirodne pojave postale su jedna od omiljenih tema prvih kroničara svog doba na olovnim pločama. Vesterni su opjevali likove koji obavijeni dimom baruta i s crnom krpom preko glave bilježe povijest obitelji i svijeta oko sebe, i najčešće nešto pođe po krivu prvi put. No, neki su se vrlo brzo izvještili u novoj umjetnosti, tako da je već 1884. napravljena prva fotografija tornada. Kada se zamisle uvjeti i vrijeme potrebno da se takva fotografija napravi, može se samo skinuti kapa snimatelju.
Otvorena prva dostavna služba
Dostava od vrata do vrata već je toliko uobičajena da je jedina dilema kome povjeriti takav zadatak, paru čudnih likova na biciklima, otkačenom tipu na skuteru ili korporativno utegnutom mladcu u kombiju. Prvi takav servis danas slavi 103 godine, jer je 1907. United Parcel Service (UPS), legenda sa smeđim kamionima i momcima u kratkim hlačicama počeo s radom.
Bojažljivo najavljena pojava AIDS-a
AIDS je jedna od onih stvari koje vam uvijek mogu utjerati strah u kosti i čini se kao da je oduvijek s nama. Ipak, opaka je bolest bojažljivo najavljena tek 1981. godine, kada je američki Centar za kontrolu bolesti objavio da se pojavnost pneumocistitisa i Kaposijevog sarkoma kod gay muškaraca raširila do mjere kada je potrebno javnost obavijestiti o tome.
Saddam Hussein proglasio Kuvajt 19. iračkom provincijom
Saddam Hussein bio je vjeran saveznik SAD-a praktički od svog dolaska na vlast vojnim udarom, a neki izvori tvrde i daleko prije, uplećući CIA-u u priču. Što god od toga bilo istina, Saddam je na kratkom lancu držao najveću prijetnju SAD-u i Izraelu, Iran, tijekom desetogodišnjeg rata na obalama Eufrata. No, kao i svaki diktatora tog tipa, i Saddam se osjetio većim od života, pa je na današnji dan Kuvajt proglasio 19. iračkom provincijom. Epilog tog ne pretjerano inteligentnog poteza završio je s dva rata, potpunom devastacijom Iraka i milijardama dolara u džepovima vlasnika privatnih vojski i prijateljskih tvrtki američke vlade koje obnavljaju ono što je vojska SAD-a razorila.
Rođen Ivo Josipović
1957. godine rođen je Ivo Josipović, treći hrvatski predsjednik. Godine 1980. završio je studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim studij skladanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Stanko Horvat, 1983.). Autor je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Zastupao je Hrvatsku pred međunarodnim sudovima (suzastupnik RH pri Međunarodnom sudu u Haagu) i sudjelovao na više međunarodnih konferencija. Kandidaturu za predsjednika republike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića rezultatom 65%-35%. U anketama uoči prvoga kruga izbora za predsjednika države 2009. godine uvjerljivo je vodio, te je 27. prosinca 2009. godine i dobio najviše glasova (32,42%), gdje je zajedno s Milanom Bandićem, koji je kao nezavisni kandidat bio na drugom mjestu (14,83%), izborio ulaz u drugi krug. U drugom krugu izbora, 10. siječnja 2010., Ivo Josipović je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26% glasova.
Rođen Johann Wolfgang von Goethe
1749. godine rođen je Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik. Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. godine slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta. Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost stekao je romanom “Patnje mladog Werthera” jer je njemu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima.Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode.
Rođen Jason Priestley
1969. godine rođen je Jason Priestley, kanadsko-američki glumac i vozač auto utrka. Rođen je kao Jason Bradford Priestley u sjevernom Vancouveru. 1990. godine izabran je za ulogu Brandona Walsha u američkoj teen seriji “Beverly Hills, 90210”. Od 296 epizoda, Jason je režirao njih 19. Jedan od hobija bio mu je automobilizam. Vozio je Toyotu Celicu u “SCCA Pro Rally Series”, a 11. kolovoza, 2002. godine teže je ozlijeđen na Kentucky Speedwayu kada se njegov automobil zabio u zid pri brzini od skoro 100 km/h.
Puštena u pogon Hidroelektrana “Krka”
Hidroelektrana Krka (kasnije nazvana Jaruga I) na slapovima rijeke Krke uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu (IEEE-ov program Milestone) kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru i sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu. U doba kada su veliki gradovi poput Londona i Rima imali jednofazne sustave, Šibenik je imao dvofazni sustav Krka-Šibenik. To je bio prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu. Upravo je u tome veliko značenje hidroelektrane Krka. Investitori i graditelji ovog sustava bili su gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko Šupuk te šibenski nadmjernik Vjekoslav plemeniti Meichsner. Sve je započelo 7. listopada 1892. godine kada je Meichsner od uprave grada Šibenika zatražio dozvolu za izgradnju nove kuće na rijeci Krki, koju je i dobio 2. prosinca iste godine. Meichsner je u nadolazećim godinama pripremio nacrte i projekte za izgradnju prve hidroelektrane te dalekovoda za prijenos i gradske mreže za rasvjetu. 18. prosinca 1893., nakon obavljenih očevida i javnih rasprava, Meichsneru je dodijeljena „razsuda“ – koncesija za iskorištavanje vode rijeke Krke. Usporedo s tim Meischer s Antom i Markom Šupukom osniva društvo koje započinje s radom 1. lipnja 1895. godine kada je gradnja bila u punom jeku. Sustav je pušten u pogon 28. kolovoza 1895. godine „oko dvadesete ure i dvadeset časaka“ Danas se nalazi u okviru Nacionalnog parka Krka, a najveću zaslugu za to imao je Nikola Tesla. Teslinim patentima puštena je, samo tri dana ranije, prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare.
Svoj poznati govor održao Martin Luther King
“I Have A Dream” je sedamnaestominutni javni govor američkog svećenika Martina Luthera Kinga u kojem je govorio o njegovoj želji za budućnost u kojoj se crnci i bijelci, između ostalih, skladno koegzistiraju kao jednaki. King je održao govor 28. kolovoza 1963. godine, od početaka Lincoln Memorial-a tijekom Marša na Washington za posao i slobodu. Bio je to ključni trenutak američkog pokreta za prava civila. Govor je pratilo preko 250.000 boraca za građanska prava. Često se smatra jednim od najvećih i najznamenitijih govora u povijesti. Bio je na vrhu američkih govora 20. stoljeća po anketi iz 1999. godine.
Predvodeći demonstracije protiv rasne segregacije u vozilima javnog gradskog prijevoza, u gradu Montgomeryju u Alabami 1955. godine, Martin Luther King je rekao:
“Danas želim reći svim Amerikancima i svim ljudima svijeta… Naš sadašnji pokret neće zaustaviti nikakav val rasizma…”
Dodao je:
“Mi, crni građani Montgomerija odlučili smo se na nenasilne proteste protiv nepravde koju doživljavamo u autobusima dugi niz godina.”
Jedna od najčešće citiranih rečenica iz brojnih govora Martina Luthera Kinga kojima je pokret za građanska prava vodio naprijed i držao pažnju nacije usmjerenu na pitanje jednakosti je:
“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti suđeni po boji kože, nego po vrijednosti njihove osobnosti…”
Četrdeset godina nakon njegovog ubojstva, mnogi snovi Martina Luthera Kinga su ostvareni, pa i onaj o prvom afro-američkom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.
Francuska poslala vojsku na Korziku kako bi ugušila demostracije
1975. godine Francuska je poslala vojsku i policiju na Korziku da uguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Genove 1768. godine i od tada je ona dio francuske države izuzev razdoblja 1794-96, kada je otok bio pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. stoljeća ojačao je pokret za autonomijom.
(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )