Na današnji dan: 8. kolovoz

Galileo predstavio prvi teleskop na svijetu
Prvi teleskop po konstrukciji istovjetan dalekozoru načinio je Galileo Galilei početkom 17. stoljeća: 1609. godine na današnji dan i predstavio ga venecijanskom Senatu. Već početkom 1610. njime je napravio velika otkrića. Utvrdio je da na Mjesecu postoje planine, i izmjerio im visinu. Uočio je pjege na Suncu i pomoću njih odredio koliko vremena treba Suncu za okret oko svoje osi. Pronašao je četiri najveća Jupiterova mjeseca, a prvi je vidio Mliječnu stazu kao mnoštvo zvijezda.

JAR postala britanska kolonija
Južna Afrika pripada područjima koja je čovjek najranije naselio. Fosilni nalazi vrsta iz roda Australopithecus stari su oko 3 milijuna godina. Najstariji današnji stanovnici zemlje su pripadnici gotovo izumrlih stočarskih i lovačkih naroda Khoikhoi (u Europi poznati kao Hotentoti) i San (Bušmani). Godine 1488. portugalac Bartolomeu Dias je kao prvi Europljanin oplovio Rt dobre nade kod današnjeg Cape Towna. Prvo stalno naselje, malu opskrbnu postaju za brodove na putu u Indiju, utemeljili su Nizozemci 1652. Kolonija na Rtu dobre nade rasla je ispočetka doseljavanjem farmera i stočara iz Nizozemske i susjednih zemalja, a kasnije i visokim prirodnim prirastom, potiskujući na sjeveru i istoku domorodačko stanovništvo. Brtitanskom kolonijom Južnoafrička republika postala je na današnji dan 1843. godine.

Rusi se počeli povlačiti iz Afganistana
Godine 1979. SSSR pokreće invaziju na Afganistan nakon sukoba koji su započeli državnim udarom; prvo Sardara Muhameda Dauda 1973., a kasnije komunističke Afganistanske Demokratske Narodne Stranke u Saur revoluciji u travnju 1978. Zbog frakcionaštva Partije i sve slabijeg utjecaja na terenu, SSSR se odlučuje na invaziju kojom bi se učvrstilo Parcham krilo Partije, pod vodstvom Babrak Karmala. Rast nezadovoljstva radom Partije privlačio je neistomišljenike u sve jače islamističke pokrete. SSSR se na Božić 1979., odlučuje na riskantnu vojnu intervenciju, čiji će opseg rasti zbog nemogućnosti uspostavljanja mira u zemlji. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada mudžahedina (treniranih od strane SAD) te gubitka od oko 15.000 vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, a početak povlačenja bio je na današnji dan 1988. godine.

Rođen Dustin Hoffman
1937. godine rođen je Dustin Hoffman, američki glumac. Originalno zamišljen kao njegov redateljski debi, film Zločin u krvi je bio Hoffmanov omiljeni projekt još otkako je pročitao roman Edwarda Bunkera. Odustao je od režiranja i predao ga Ulu Grosbardu. Hoffman je glumio lopova koji, nakon što je pušten iz zatvora, odlučuje živjeti normalnim životom. Planovi mu se izjalove zbog njegova socijalnog radnika koji ga prisiljava da se vrati kriminalu. Film je temeljen na Bunkerovim iskustvima.
S filmom Agatha, Michaela Apteda, doživio je svoj prvi pravi neuspjeh. Krilatica filma opisuje ga kao “fikcionalno rješenje za misteriju stvarnog nestanka Agathe Christie”. U ulozi Agathe Christie nastupila je Vanessa Redgrave. Kontroverze su se dodatno pojačale kad je scenarij izmijenjen kako bi se prilagodio Hoffmanovu zvjezdanom statusu. Kramer protiv Kramera, redatelja Roberta Bentona, prikazao je Hoffmana kao radoholičara Teda Kramera kojeg neočekivano ostavlja žena, a on sam mora odgojiti njihova sina. Povrijeđen i osupnut, Ted je prisiljen pomiriti svoje prioritete: uspjeh u oglašavanju i samohrano roditeljstvo. Shvaća što je uistinu važno i otkriva da je prekasno odrastao. Hoffman je nastupio zajedno s Meryl Streep u filmu koji mu je donio njegova prvog Oscara. Film je nagrađen kao najbolji film, kao i Streep (najbolja sporedna glumica) i redatelj Benton.

Rođen Roger Federer
1981. godine rođen je Roger Federer, švicarski tenisač. Od veljače 2004. do kolovoza 2008. nalazio se rekordnih 237 tjedana na 1. mjestu ATP ljestvice. U svojoj je karijeri ostvario mnogo uspjeha. Osvojio je 17 Grand Slam turnira u pojedinačnoj konkurenciji, što je najviše u povijesti muške konkurencije. Također, Federer je jedan od sedmorice muških tenisača koji su u svojoj karijeri osvojili sva četiri Grand Slam turnira u pojedinačnoj konkurenciji te je, uz Roda Lavera, Andrea Agassija i Rafaela Nadala, jedan od četvorice igrača koji su to ostvarili od početka Open ere. Uz Agasija i Connorsa, jedini je tenisač koji je Grand Slamove osvojio na tri različite podloge (zemlja, trava i tvrde podloge). Federer se pojavio u 24 Grand Slam finala i do siječnja 2010., ostvario je 23 puta ulazak u polufinale ili bolji plasman od ukupno 23 igrača te taj niz traje duže od 6 godina.

Preminuo Stjepan Radić
1928. godine preminuo je Stjepan Radić, hrvatski političar. Poslije privatno položene gimnazijske mature u Karlovcu, 1891. upisao se na Pravni fakultet u Zagrebu s kojega je isključen 1893. i zatvoren zbog političkog istupa protiv bana Khuen-Héderváryja. Godine 1895. ponovno je zatvoren zbog javnog spaljivanja mađarske zastave. Potom studira u Pragu i Pešti, ali je isključen s obaju sveučilišta te mu je zabranjeno daljnje studiranje na sveučilištima u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Nakon boravka u Rusiji 1899. završava Višu političku školu u Parizu. Godine 1904. s bratom Antunom utemeljuje Hrvatsku pučku seljačku stranku. Na sjednici Narodnog vijeća Države SHS suprotstavio se hegemonističkom ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom. U prosincu 1918. bojkotirao je rad Privremenoga narodnog predstavništva u Beogradu tražeći samoopredjeljenje hrvatskoga naroda, zbog čega je uhićen. U prosincu 1920. na skupštini u Zagrebu HPSS je promijenio ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS). U svibnju 1921. izabran je za predsjednika Hrvatskoga bloka koji su činili HRSS, Hrvatska zajednica, Hrvatska stranka prava i Hrvatska republikanska stranka, a čiji je cilj bila politička borba protiv unitarističko-centralističke politike Karađorđevića i osporavanje prava Ustavotvornoj skupštini da donosi ustav za Hrvatsku.
Preminuo Janko Polić Kamov
1910. godine preminuo je Janko Polić Kamov, hrvatski književnik.
Janko Polić Kamov djeluje u razdoblju hrvatske moderne u kojem se hrvatska književnost napokon priključila europskoj. On ne pripada nijednoj od dviju dominantnih struja: artističkoj liniji, koja naglašava primat estetičkoga projekta ni s druge strane pristašama društveno-pragmatičnoga programatskog djelovanja s prosvjetiteljskim nakanama. Kamov stoji kao samosvojna, buntovna osobnost, te svojim djelom anticipira kasnije književne događaje koji će se zbiti i u Europi i u Hrvatskoj. Njegov je slučaj jedan od najkontroverznijih u novijoj hrvatskoj književnosti.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content