Na današnji dan: 25. rujna

Otkriven Amperov zakon
Francuski fizičar Andre Marie-Ampere otkrio je zakon (Amperov zakon) o linearnim tokovima električne struje 1820. godine. Zakon kaže da se dva paralelna vodiča privlače kad kroz njih teče istosmjerna struja, a odbijaju kad su struje protivne. Njegovo otkriće omogućilo je razvoj magneta.

Mao Ce Tung postao prvim predsjednikom Narodne Republike Kine
1954. godine Mao Ce Tung postao je prvi predsjednik Narodne Republike Kine. Mao Ce-tung tako je nakon više od jednog vijeka prvi put uspio sve kineske teritorije staviti pod jednu vlast i okončati građanske ratove, ustanke i revolucije. Godinu dana kasnije uspješna je kineska intervencija u Korejskom ratu povećala prestiž mlade države. Prvih devet godina pod Maom Ce-tungom također su zapamćene po uvođenju niza reformi – pojednostavljanju kineskoga pisma u svrhu povećanja pismenosti, zaustavljanju inflacije i agrarnoj reformi. No, sva su ta dostignuća zasjenjena ekonomskom katastrofom u koju se pretvorio Veliki korak naprijed. Nešto kasnije NR Kina odmetnula se od svog tradicionalnog saveznika SSSR-a i postala jednom od najizoliranijih država svijeta. Pod Maom Ce-tungom Kina je stvorila i testirala nuklearno oružje i tako postala velikom svjetskom silom. U nastojanju da suzbije opoziciju svojoj vlasti, Mao je godine 1966. pokrenuo kulturnu revoluciju koja je dovela do općeg ekonomskog i društvenog kaosa. Kaos je zaustavljen tek nekoliko godina kasnije, kada su na vlast došli reformisti na čelu sa Dengom Xiaopingom. Kult ličnosti koji je započeo za Maovog života nastavljen je u NR Kini i nakon njegove smrti. Dok ga se u Kini smatra najvećim nacionalnim junakom, dotle ga u ostatku svijeta, pogotovo među protukomunističkom javnošću, smatraju jednim od najvećih zlotvora 20. stoljeća. S druge strane, mnogi njegovu revolucionarnu strategiju smatraju jednim od najblistavijih primjera vojne teor

Budistički redovnik upucao premijera Sri Lanke
Na današnji je dan 1959. godine izvršen atentat na Solomona Bandaranaikea, premijera Sri Lanke. Atentat je izvršio Talduwe Somarama, budistički redovnik, potaknut od strane urotnika koji su željeli smrt premijera. Toga dana redovnik je došao u premijerovu privatnu rezidenciju na sastanak. Na ulazu nije provjereno da li nosi oružje, upravo stoga što je bio redovnik. Kad je ušao u premijerovu sobu, ovaj ga je pozdravio tradicionalnim budističkim pozdravom. Redovnik je tada izvadio revolver iz svoje redovničke haljine i pucao u premijera. Smrtno ranjen, premijer Bandaranaike umro je sljedećeg dana u bolnici, unatoč tome što su mu najbolji kirurzi u zemlji pokušavali spasiti život u operaciji koja je trajala šest sati. Redovnik je uhićen i priveden na suđenje. Osuđen je na smrt vješanjem i obješen tri godine kasnije. Dva dana prije vješanja preobratio se na kršćanstvo, da bi mogao dobiti duhovno oproštenje koje budistička religija ne daje. Premijera Solomona Bandaranaikea naslijedila je kasnije na njegovoj poziciji vlastita supruga, Sirimavo Bandaranaike, postavši tako prva ženska premijerka u svjetskoj povijesti. Njihova kći Chandrika Kumaratunga također je kasnije postala premijerka Sri Lanke, a potom i predsjednica, dok je njihov sin postao predsjednik parlamenta.

Na referendumu Norveška odbila pristupanje Europskoj Zajednici
Na današnji je dan 1972. godine Norveška po prvi put na referendumu imala priliku odlučiti hoće li pristupiti Europskoj Zajednici. Na referendum se odazvalo 79% glasačkog tijela, i tijesnom većinom (53.5%) odlučilo da ne uđe u EZ. Premijer Trygve Bratteli zbog tog poraza dao je ostavku. Zanimljivo je da je većina građana glavnog grada Osla bila za ulazak u EZ. Sljedeći referendum održan je 1994. godine i opet je ishod bio negativan, i to još tješnjom većinom (52.2%). Glavne teme oko kojih su se sukobljavala mišljenja bile su gubitak suvereniteta do kojeg bi moglo doći i velike razlike u gospodarstvu Norveške i EU (Norveška ima gospodarstvo uvelike zasnovano na nafti). Ponovno je većina građana Osla bila za pristupanje. Prema nedavnim anketama, danas je potpora pristupanju znatno manja nego u doba tih referenduma. Naime, danas je preko 68% Norvežana protiv pristupanja EU.

Rođena Catherine Zeta-Jones

Na današnji dan 1969. godine rođena je Catherine Zeta – Jones, velška glumica i oskarovka koja pretežno živi u SAD-u. Rodila se u Swanseau, primorskom gradu na južnoj obali Walesa. Majka Paticia bila je irska krojačica, a otac David bio je vlasnik tvornice slatkiša. Ima dvoje braće, Davida i Lyndona. Ime je dobila po bakama. Očeva majka bila je Zeta Jones, a majčina majka bila je Katherine Fiar. Već zarana je primjećen njen glumački talent, iako ga je prvotno izražavala za obitelj i prijatelje. Vrlo rano je napustila školu, a prvi glumački posao bile su joj reklame. Iako je prvotno orijentirana na film, ni kazalište joj nije strano, pa je u West Endu ostvarila niz sjajnih uloga. Jednom je nastupala u lokalnom Velikom kazalištu, a u Swansea je bio došao Mickey Dolenz ( “The Monkees”). Želio ju je angažirati za jedan od svojih projekata. Bio je toliko očaran njenom izvedbom da joj je ponudio da ga prati na ostatku turneje. Profesionalno je na filmu debitirala u 18. godini. Mjesto radnje je bila Francuska, a film “1001 noć”, redatelja Phillipea de Broce. Glumila je i u nizu britanskih i američkih televizijskih serija. Slavu na Otoku donijela joj je serija “Dražesni pupoljci svibanjski” gdje je glumila Mariette, najstariju kći Pa Larkina (David Jason). Do sada je ostvarila 23 uloge nasuprot mnogim slavnim partnerima: Michael Douglas, George Clooney, Liam Neeson, Anthony Hopkins, Antonio Banderas, Sean Connery.Brat David je producent u njenoj filmskoj kompaniji, a Lyndon je njen osobni menadžer. Od 2000. godine udana je za Michaela Douglasa, s kojim ima sina Dylana Michaela (po velikom velškom pjesniku Dylanu Thomasu) i kćer Carys Zeta Douglas. Oscara je dobila 2003. godine za ulogu Velme Kelly u mjuziklu Chicago. Tražila je vlasulju s frizurom tipičnom za 1920-te godine, jer je željela da joj se vidi lice i da obožavatelji ne sumnjaju da je sve plesne scene odradila sama. Ističe se ljepotom i talentom, ponosna je što je Velšanka. Jako dobro pjeva i pleše. Na njenom vjenčanju pjevao je tradicionalni zbor, a njen prsten imao je keltski motiv.

Preminuo Frano Supilo
1917. godine preminuo je Frano Supilo, hrvatski političar i publicist. Školovao se u Dubrovniku i već je kao srednjoškolac sudjelovao u demonstracijama protiv austrijske politike i to prigodom dolaska prijestolonasljednika Rudolfa u Dubrovnik 1885. godine. U politički život ulazi kao osnivač i glavni urednik dubrovačke Crvene Hrvatske (1890.-1899.), društvenopolitičkoga lista pravaške koncepcije i bori se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Supilo je odigrao glavnu ulogu u promjeni javnoga mnijenja, što je, u nizu izbora, dovelo do pada talijanaško-srpske koalicije koja je mješavinom izbornih manipulacija, favoritizma bečkoga dvora i paralizom hrvatskih stranaka došla na vlast u dubrovačkoj općini u osamdesetim godinama 19. stoljeća. U vodstvo Stranke prava izabran je 1895. godine. Nakon raskola u stranci istupa protiv Josipa Franka, a od 1900. godine djeluje u Rijeci kao povjerenik dalmatinskih pravaša, nastojeći putem novina koje je uređivao (Novi list, od 1907. Riječki novi list) utjecati na hrvatsku politiku, orijentirajući ju prema političkoj suradnji Južnih Slavena i sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženim germanizacijom, u skladu s politikom novoga kursa, prema čemu je usmjerio i novoosnovanu Hrvatsku stranku prava.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )