Jean- François Champollion objavio da je uspio dešifrirati hijeroglife
Jean-François Champollion imao je neobičan talent za jezike. Već do svoje šesnaeste godine svladao je dvanaestak jezika, a s devetnaest je postao asistent na sveučilištu. Budući da je s vremenom postao stručnjak za orijentalne jezike, povjeren mu je zadatak dešifriranja hijeroglifa. To je uspio učiniti 1822. godine pomoću poznatog kamena iz Rosette, koji su pronašli francuski vojnici u Egiptu za vrijeme Napoleonove ekspedicije 1799. godine. Budući da je tekst na tom kamenu bio na tri jezika, vrlo brzo je zaključeno da bi mogao poslužiti u otkrivanju značenja hijeroglifa. Već prve godine kad je otkriven znalo se da je taj kamen važan, pa ga je i sam Napoleon razgledao u Egiptu. Kad su Britanci zauzeli Egipat, došli su u posjed kamena, pa je on i danas izložen u British Museumu, kao najpopularniji eksponat tog muzeja. U međuvremenu su napravljene kopije koje su cirkulirale po Europi, pa je i Champollion u Francuskoj mogao pristupiti analizi teksta. Pomoću osobnih imena koja se spominju na kamenu uspio je dešifrirati koji hijeroglifi odgovaraju kojim glasovima. Olakšavajuća je činjenica da su imena faraona bila istaknuta na poseban način, pa su se mogla razlikovati od ostatka teksta.
Iz tvornice izašao prvi Ford Model T
Na današnji je dan 1908. godine iz tvornice u Detroitu izašao prvi primjerak Fordovog Modela T, prvog automobila proizvedenog na pokretnoj traci. Bitno je naglasiti da pokretnu traku nije izmislio Henry Ford, on ju je samo financirao. Ne može se istaknuti jednog pojedinca kao izumitelja pokretne trake jer je ona nastala kao logičan proces unaprjeđenja proizvodnje. Model T je u prvo vrijeme koštao oko 850 dolara, dok su slični konkurentski automobili koštali 2000 do 3000 dolara. Danas bi tih 850 dolara vrijedilo oko 110 000 kuna (uspoređujući tadašnje i današnje potrošačke cijene).
Potpisan Trojni pakt
Trojni pakt su na današnji dan 1940. godine u Berlinu potpisale Hitlerova Njemačka, Mussolinijeva Italija i carski Japan. Države potpisnice obvezale su se pomoći jedna drugoj u slučaju napada zemalja koje još nisu bile u ratu. Hitlerov je cilj bio odvratiti SAD od ulaska u rat. Naime, SAD bi se morao istovremeno zaratiti i s Japanom i s Njemačkom, dakle morao bi ratovati na dva bojišta – pacifičkom i europskom. Osim toga, Hitler je htio zastrašiti SSSR, koji je sada bio pritisnut s obje strane – europske i azijske. Italija je, pak, bila potrebna Hitleru zbog strateškog položaja na Sredozemnom moru. Kasnije su Trojnom paktu pristupale i druge zemlje ovim redoslijedom: Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska i Jugoslavija. Ulazak Jugoslavije u Trojni pakt potpisala je vlada Cvetković-Maček, no ubrzo je došlo do protesta, pa je u državnom udaru (tzv. “šljivovica puč”) vlast preuzeo general Dušan Simović. Njemačka je tada vojno porazila Jugoslaviju, a novonastala Nezavisna Država Hrvatska također je ušla u Trojni pakt.
Rođen Vjekoslav Kaleb
1905. godine rođen je Vjekoslav Kaleb, hrvatski književnik. Školovao se u Zadru, Beogradu i Šibeniku te pohađao Učiteljsku akademiju u Zagrebu. Podučavao je u raznim selima Zagore te kasnije u Šibeniku i Zagrebu. Nakon sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu bio je urednik nekoliko književnih časopisa i tajnik Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.
Objavio je ukupno 57 novela u brojnim zbirkama (“Na kamenju”, “Izvan stvari”, “Brigada”, “Trideset konja”, “Kronika dana”, “Smrtni zvuci”, “Nagao vjetar”, “Ogledalo”, “Luk i strijela”…) i 3 romana (“Ponižene ulice”, “Divota prašine”, “Bijeli kamen”). Većina njegovih djela tematski se bavi životom u izoliranim zaselcima Zagore. Pisao je i filmske scenarije, reportaže, članke, prikaze i prevodio (najpoznatiji je njegov prijevod bajke “Pinocchio” Carla Colodija). “Gost” je jedna od njegovih najranijih (objavljena 1940. godine), ali i najboljih i najpoznatijih novela. Djela su mu prevedena na više europskih jezika.
Rođena Gwyneth Paltrow
1972. godine rođena je Gwyneth Paltrow, američka glumica i pjevačica. Debitirala je nastupom u nezapaženom filmu “Shout” 1991. godine. No te ju je godine Steven Spielberg, prijatelj njene obitelji, angažirao malom ulogom u filmu “Kuka”. Kasnije je nastupila u hvaljenom trileru “Sedam” iz 1995. godine u kojem je započela vezu s Bradom Pittom. Veza je trajala par godina, ali ju je ona prekinula. Kasnije je izjavila da je pogriješila što je to učinila. Godine 1996. ponovno je bila hvaljena u filmu “Emma”. Godine 1997. Paltrow je za povijesnu komediju “Zaljubljeni Shakespeare” osvojila Zlatni globus kao najbolja glumica u komediji ili mjuziklu, a zatim i Oscara kao najbolja glumica. Od tada je snimala rjeđe, ali je nastavila nizati značajne filmove, kao što je hvaljena tragikomedija “Obitelj čudaka” iz 2001. godine U intervjuu za “The Guardian” iz 2006. godine izjavila je da je podijelila karijeru na filmove koje je snimila iz ljubavi – kao što su “Obitelj čudaka”, “Sylvia” i “Doka”z, te na one koje je snimila samo zbog novca – kao što su “Stjuardese lete u nebo” i “Ljubav je slijepa”.
(www.icv.hr, Foto: ilustracija )