Počinje vladavina terora za vrijeme Francuske revolucije
Nakon što je ukinuta monarhija i proglašena republika, kralj je sveden na običnog građanina. Od tada su ga nazivali građanin Luj Capet, uzevši prezime od naziva kraljevske dinastije. Kralj je podvrgnut suđenju, osuđen i giljotiniran. Zanimljivo je da je giljotina uvedena kao humaniji oblik smaknuća od dotada korištene sjekire ili mača za plemiće, a vješanja za neplemiće. Umjesto kralja izvršnu je vlast preuzelo kolektivno tijelo pod nazivom Konvent, točnije njegov izvršni odbor nazvan Komitet javnog spasa. Taj je komitet dobio diktatorske ovlasti, a teror nad neistomišljenicima provodio je pomoću suda nazvanog Revolucionarni tribunal. Na presude tog suda nije bilo priziva, a s vremenom je ustrojen tako da je svaka osuda automatski značila smrtnu kaznu. Jedan od vođa Konventa bio je Jean-Paul Marat. On zbog kožne bolesti nije mogao osobno prisustvovati sjednicama, nego je radio od kuće gdje je ležao u kadi, što mu je olakšavalo simptome. Jednog dana na vrata njegovog stana došla je mlada djevojka iz provincije imenom Charlotte Corday, tvrdeći da ima važne informacije o njegovim neprijateljima. Marat ju je primio ležeći u kadi, unatoč protestu njegove supruge. Nakon 15 minuta razgovora Charlotte je iz svog korzeta izvadila kuhinjski nož koji je kupila ranije tog dana i zabila ga u Maratova prsa. Umro je u vrlo kratkom roku. Djevojka je pogubljena na giljotini 4 dana kasnije. U svoju obranu je izjavila: “Ubila sam jednog čovjeka da spasim 100 000”.
Objavljena knjiga “Doktor Živago”
Doktor Živago književni je klasik Borisa Pasternaka objavljen 1957. Godinu dana kasnije, na današnji dan, i američki su čitatelji dobili priliku uživati u priči o Yuriu Zhivagu, doktoru i pjesniku, rastrganom između dvije žene pred početak Građanskog rata u Rusiji. Ipak, ono što knjigu čini kvalitetnom je tema o čovjeku koji se suočava s promjenama u životu izazvanim od strane sila koje ne može kontrolirati. Po knjizi je snimljen i film.
Uhićen Nicolas Fouquet
Kao ministar financija Luja XIV., Nicolas Fouquet se silno obogatio oslabivši granicu između državne riznice i svoje osobne. Što je najvažnije, svoje bogatstvo je javno pokazivao, organizirajući raskošne svečanosti i izgradivši dvorac Vaux-le-Vicomte, raskošniji od bilo kojeg kraljevog dvorca. Luj XIV. je stoga odlučio ukloniti ga. Na današnji je dan 1661. godine kapetan mušketira d’Artagnan (prema čijem je uzoru Alexandre Dumas napisao djelo Tri mušketira) uhitio Fouqueta i sproveo ga na suđenje. Osuđen je na doživotni zatvor, koji je proveo u zloglasnom zatvoru-tvrđavi Pignerol (u blizini francusko – talijanske granice). Tamo mu je sluga bio misteriozni zatvorenik kojeg su nazivali čovjek sa željeznom maskom, a o kojem je također napisano mnogo djela. Fouquet je umro 19 godina nakon uhićenja.
Petar Veliki uvodi porez na brade
Nakon što se vratio sa svog putovanja po Zapadnoj Europi, gdje je jedno vrijeme čak radio inkognito u nizozemskom brodogradilištu, Petar Veliki je 1698. godine u Rusiju odlučio uvesti reforme koje bi je približile Europi. Budući da je u Europi Luja XIV. tada bio moderan feminizirani izgled s obrijanom bradom, Petar je obavezno brijanje uveo prvo u vojsku, a zatim i u cijelu zemlju, pri čemu su samo svećenici i seljaci bili izuzeti. Plemići koji su željeli zadržati bradu morali su odsada plaćati porez od 100 rubalja na godinu.
Rođen Freddie Mercury
1946. godine rođen je Freddie Mercury, britanski pjevač. reddie je rođen u državi Zanzibar, koja 1964. postaje dio afričke države Tanzanije, pod imenom Farrokh Bulsara. Tanzanija mu je posthumno dodijelila nagradu za osobu koja je iz Tanzanije otišla u svijet i postigla jako puno. Majka Jer i otac Bomi porijeklom su bili Iranci koji su živjeli u Indiji i sljedbenici zoroastrizma. Freddie je pohađao englesku školu u Indiji, gdje je uzimao i lekcije iz sviranja klavira. U istoj školi je i dobio ime Freddie, što je njegova obitelj isto tako prihvatila. Freddijev otac Bomi bio je računovođa za britansku vladu. Kad su u Zanzibaru izbili nemiri, zajedno s obitelji seli se u Feltham, Velika Britanija. U Veliku Britaniju došao je s 18 godina i pohađao fakultet za umjetnost i grafički dizajn, što će se u karijeri grupe Queen primijetiti na omotima albuma, te ponekad i na garderobi sastava. Freddie je izradio i poznati logo grupe. U Engleskoj je upoznao Rogera Taylora i Briana Maya, koji su zajedno s Timom Staffellom svirali u sastavu Smile. Nedugo nakon toga Staffell odlazi iz sastava i na njegovo mjesto dolazi Freddie. Dolaskom Freddieja koncepcija i izgled grupe se bitno mijenjaju, a upravo je Mercury dao novo ime grupi. Nešto kasnije, nakon nekoliko neuspješnih basista, dolaskom Johna Deacona, konačno je 1970. godine osnovan jedan od najpoznatijih svjetskih sastava – Queen. S glasom nevjerojatnog opsega od čak četiri oktave, bio je jedan od najboljih vokala na tadašnjoj glazbenoj sceni, te se ujedno i danas smatra jednim od najvećih vokala u glazbenoj povijesti. Freddie je imao izuzetan talent za pisanje pjesama i melodija. Na to je utjecalo njegovo iskustvo u raznim vrstama glazbe, od indijske do britanske i američke. Njegova uvjerljivo najbolja i u svijetu najpoznatija pjesma je “Bohemian Rhapsody”, s albuma A Night at the Opera iz 1975. godine.