Na danšnji dan: 24. rujna

Crni petak na američkoj burzi
Na današnji je dan 1869. godine došlo do katastrofalnog pada cijena zlata na američkom tržištu. Bila je to posljedica pretjeranog rasta u prethodnom razdoblju, koji su umjetno pokrenuli manipulatori Jay Gould i James Fisk otkupom velikih količina zlata i njegovim gomilanjem. Jay Gould, kojeg se obično naziva “barunom pljačkašem” bio je željeznički tajkun u doba Divljeg zapada, a James Fisk, pod nadimkom “Diamond Jim”, newyorški broker. Povećanjem cijene zlata namjeravali su povećati cijenu pšenice sa Srednjeg zapada, na što bi farmeri povećali prodaju žita, što bi pak dovelo do rasta željezničkog prometa. Međutim, na današnji je dan američka vlada odlučila prodati svoje zlato, tako da mu se vrijednost silno srušila u svega nekoliko minuta. Mnogi su investitori financijski uništeni, no Gould i Fisk uspjeli su izbjeći propast.

Mormoni službeno odbacili brakove s više žena odjednom
Na današnji dan 1890. godine mormonski su vođe sastavili naputak po kojem je trebalo prekinuti praksu poligamije u njihovoj zajednici. Za naputak je bio zaslužan tadašnji predsjednik Mormonske crkve – Wilford Woodruff – kome se prethodne noći navodno javio Isus Krist s takvom porukom. Wilford Woodruff bio je četvrti po redu predsjednik Mormonske crkve (koja se službeno naziva Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana). I on sam imao je 7 ili 8 supruga tijekom života, što je razmjerno malo u usporedbi npr. s drugim predsjednikom Brighamom Youngom koji je imao čak 55 supruga. Tim naputkom mormoni su načelno odbacili poligamiju, premda postojeći poligamni brakovi nisu raskidani. Pozitivan plod načelnog odbacivanja mnogoženstva bio je bolji stav američke vlade prema mormonima. Naime, dok je američka vlada prethodno odbacivala molbe mormona da Utah postane savezna država, nakon ovog naputka molba je prihvaćena. Utah je 1896. godine službeno postala 45. savezna država SAD-a. Dakako, mormoni i danas čine većinu stanovništva države Utah, a glavni im je grad Salt Lake City.

Patricia Hearst osuđena na 7 godina zatvora
Patricia Hearst, bogata nasljednica svog djeda, novinskog magnata Williama Randolpha Hearsta (po kome je Orson Welles napravio lik građanina Kanea), bila je žrtva tzv. Stockholmskog sindroma. Riječ je o pojavi da se žrtva otmice identificira sa svojim otmičarima i stane na njihovu stranu. Devetnaestogodišnju Patriciu Hearst otela je ljevičarska gerilska grupa koje je sebe nazivala Simbionističkom oslobodilačkom vojskom (Symbionese Liberation Army) i koristila simbol sedmeroglave kobre. Isprva su za otkupninu tražili oslobađanje nekih svojih članova iz zatvora, no kad se to pokazalo nemogućim, zatražili su podjelu hrane siromašnim stanovnicima Kalifornije. Izračunato je da bi takva akcija ukupno koštala oko 400 milijuna dolara. Patriciin otac je na to donirao hranu u vrijednosti 6 milijuna dolara, no prilikom podjele namirnica došlo je do nereda zbog prevelikog interesa. Otmičari su, osim toga, bili nezadovoljni navodnom niskom kvalitetom hrane, pa su odbili osloboditi zarobljenicu. Moguće je da su otmičari Patriciu podvrgnuli maoističkoj kontroli misli i ispiranju mozga. U svakom slučaju, ona se nakon nekog vremena odrekla svojih roditelja i prijašnjeg načina života i pridružila se otmičarima uzevši pseudonim “Tania” po jednoj Che Guevarinoj suradnici. Zajedno s ostalim članovima Simbionističke oslobodilačke vojske sudjelovala je u jednoj pljački banke u San Franciscu. Sljedeće godine uhićena je zajedno s nekim drugim gerilcima. Osuđena je isprva na 35 godina zatvora zbog pljačke banke, no 1976. godine presuda je promijenjena na 7 godina. Predsjednik Jimmy Carter na kraju je ishodio njeno puštanje iz zatvora nakon što je odslužila 22 mjeseca. Potpuno pomilovanje udijelio joj je predsjednik Bill Clinton 2001. godine.

Rođen Mihovil Pavlek-Miškina
1887. godine rođen je Mihovil Pavlek-Miškina, hrvatski književnik. Začetnik je književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. Pisao je pjesme, crtice, pripovijetke, članke, brošure te objavljivao u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima, kalendarima: “Božićnica” (kalendar), “Dom”, “Evolucija”, “Hrvatska revija”, “Hrvatsko selo”, “Napredak”, “Napretkova božićna/uskrsna knjiga”, “Narodno kolo”, “Razgovor”, “Republika”, “Savremenik”, “Seljačka prosvjeta”, “Seljačka sloga”, “Slobodni dom”, “Varaždinske novosti”…
U svojim prozama sa seoskom tematikom izražavao je protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vučetić ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije “Pet stoljeća hrvatske književnosti”) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao je ukratko u “Zborniku hrvatskih seljaka”.Prvi Pavlekov književni sastav bio je “Nekrolog” Antunu Radiću. Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeći se da mu se tko ne naruga zbog pisanja.

Rođen Francis Scott Fitzgerald

Francis Scott Fitzgerald rođen je na današnji dan 1896. godine u Saint Paulu, Minnesoti.  – američki romanopisac i novelist, koji je obilježio tzv. jazz eru. Smatra se jednim od najvećih pisaca 20. stoljeća. F. Scott Fitzgerald pripada grupi, koja se nazivala “Izgubljenom generacijom”, Amerikancima rođenim 1890.-ih, a koji su sazreli za vrijeme Prvog svjetskog rata. Grupu su činili pisci koji su otišli u Europu i okupili se posebno u Parizu, koji je tada postao veliko okupljalište pisaca u inozemstvu zbog svoje liberalnosti i otvorenosti. Među njima su bili i Ernest Hemingway, Thomas Stearns Eliot, Ezra Pound i dr.  F. Scott Fitzgerald napisao je četiri romana, peti ostavio nedovršenim, a opus mu uključuje mnoge novele na temu mladosti, očaja i starenja. Najpoznatija djela su mu: “Veliki Gatsby” i “Neobičaj slučaj Benjamina Buttona” (priča o čovjeku, koji se rodio kao starac i godinama postaje sve mlađi i mlađi). Po oba su snimljeni filmovi.  Središnja ličnost romana “Veliki Gatsby” je Jay Gatsby, tajanstveni mladi bogataš kojeg muče ljubavni problemi, a priča je ispričana iz perspektive jednog njegovog prijatelja – Nicka Carrawaya. Radnja romana smještena je u tzv. lude dvadesete, poslijeratno razdoblje koje je u američkom društvu obilježila prohibicija, ali i opća dekadencija te procvat organiziranog kriminala i ilegalnih poslova kakvima se vjerojatno bavi i lik iz naslova. Osim njegovih ljubavnih problema te kritike materijalizma i nekih drugih ljudskih osobina, u romanu su prisutne i teme vezane uz američku kulturu i način života kao što su ambicioznost, bogatstvo, glamur i dokolica viših društvenih slojeva. Umro je u Hollywoodu, 21. prosinca 1940. godine.

Preminuo Vice Vukov
2008. godine preminuo je Vice Vukov, hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar. Prvi put je zapjevao kao gimnazijalac 1953. godine u opereti “Ševa”, gdje je pjevao Janka, drugu mušku ulogu. Iste godine, u dobi od 17 godina bio je izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se u Rusiji 1917. godine dogodila pobuna, a ne revolucija.1955. godine dolazi u Zagreb i upisuje Filozofski fakultet na kojem studira filozofiju i talijanski jezik. 1956. godine uključuje se u Studenski KUD “Ivan Goran Kovačić”. Njegova glazbena karijera započela je početkom 1959. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače, nakon koje mu pristupa direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup na tom festivalu. U Opatiji nastupa iste godine s pjesmom “Mirno teku rijeke” te osvaja prvo mjesto i praktički preko noći postaje najpoznatiji glazbenik u tadašnoj Jugoslaviji.